"AVAZ" OTKRIVA

BiH blokirala dolazak ruskog diplomate zbog špijunaže!

Mektić i Crnadak dozvolili ulazak opasnom špijunu l Mehmedagić upozorio da ne može dati saglasnost

M. Aščić - T. Lazović / Avaz.ba

Filipov: Uskraćeno mu gostoprimstvo

Foto: Avaz


Bosna i Hercegovina je blokirala dolazak ruskog diplomate Vladislava Filipova, koji je godinama špijunirao za Rusiju u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, odakle je na koncu i protjeran, potvrđeno je za „Dnevni avaz“ iz više pouzdanih izvora. Prema našim saznanjima, Rusija je odustala od imenovanja Filipova za vojnog atašea, a nakon što je s bh. strane vrlo jasno poručeno da ruski obavještajac po činu pukovnika nije dobrodošao.

Vojna neutralnost

Ključnu ulogu u reakciji bh. vlasti, koja se može posmatrati u okviru šireg odgovora na destabilizirajuće djelovanje Rusije u regiji, na šta je u više navrata ukazivao Kongres Sjedinjenih Američkih Država, odigrali su Obavještajno-sigurnosna agencija i Ministarstvo sigurnosti BiH. 

Kako saznajemo, Filipovu su isprva bila širom otvorena vrata za dolazak u BiH, za šta su bili odgovorni ministar sigurnosti BiH u prošlom sazivu Dragan Mektić i bivši šef bh. diplomatije Igor Crnadak, koji su, faktički, prihvatili dolazak kontroverznog obavještajca.

  • Mektić: Dobrodošlica  špijunu

    Mektić: Dobrodošlica špijunu

    Foto: Avaz


Međutim, Osman Mehmedagić Osmica, direktor OSA-e, upozorio je bh. vlasti, ali i rusku stranu da se Filipovu ne može garantirati sloboda kretanja. Ruski diplomata je u žižu javnosti došao krajem prošle godine, kada su otkrivene informacije prema kojima je Filipov godinama djelovao obavještajno za interese Rusije. Iz Albanije je protjeran nakon ubistva Sergeja Škripala u Velikoj Britaniji.

Nakon toga je, otkrivamo, ruski ambasador u BiH Petar Ivancov zvanično posjetio tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i tražio od njega dozvolu da Filipov može ući u BiH i da se može nesmetano kretati.

  • Igor Crnadak

    Igor Crnadak

    Foto: Avaz


Radončić je ovu mogućnost odbio i istakao da će kao ministar sigurnosti BiH postupiti i izdati naredbe u skladu sa sugestijama OSA-e. Između Radončića i Ivancova su održana dva duga sastanka u odvojenim vremenskim intervalima od petnaestak dana, ali Radončić je ostao rezolutno pri stavu da Filipov ne može ući u BiH. On je poručio da je Albanija, odakle je Filipov protjeran, članica NATO-a, te da je to dovoljan razlog da mu BiH ne ukaže gostoprimstvo. Na koncu, i Rusija se opredijelila da pošalje drugog atašea, kako ne bi dodatno komplicirala odnose.

Poznato je da Rusija već godinama opsežno provodi diplomatsko-obavještajnu operaciju s ciljem stvaranja pojasa vojno neutralnih država na Balkanu, u kojem su trebale biti Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija. Kako navodi vrlo utjecajna istraživačka mreža Belligncat, Filipov je imao vrlo važnu ulogu u tom, prema svemu sudeći, propalom projektu.

  • Radončić: Dva puta odbio zahtjev ambasadora Rusije

    Radončić: Dva puta odbio zahtjev ambasadora Rusije

    Foto: Avaz


U aprilu 2017. ruski ambasador u Sjevernoj Makedoniji Oleg Ščerbak je visokom dužnosniku Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Makedonije vrlo otvoreno rekao da je plan Rusije bio da „napravi pojas vojno neutralnih država“. Upravo u tim državama, navode istraživači, radio je Filipov koji je u Sjevernu Makedoniju prvo došao 2009. godine, a kasnije prešao u Albaniju.

Veze s Lazanskim

  • Mehmedagić: Precizan stav

    Mehmedagić: Precizan stav

    Foto: Avaz


Kosovski mediji su pisali da je Filipov uspostavio veze sa srbijanskim obavještajcem Goranom Živaljevićem te da su bili povezani s incidentom u makedonskom parlamentu 2017. godine. Također, piše mreža Bellingcat, dvojac se povezao i s Miroslavom Lazanskim, analitičarom kojeg često koristi ruski „Sputnik“. Makedonske obavještajne službe su, kako ističu istraživači Bellingcata, identificirale Lazanskog kao jednog od glavnih proruskih propagandista.

Hibridni rat seli na bh. teritorij?

Ruske obavještajne igre kojima je cilj onemogućiti napredak država regije ka članstvu u NATO savezu najsnažnije su vidljive u državama koje su bile bliže tom historijskom koraku Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Međutim, kako su obje države, Crna Gora 2017., a Sjeverna Makedonija 2020. godine, postale članice, nije isključeno da će se hibridni rat Moskve protiv NATO-a i posebno Sjedinjenih Američkih Država i njihovih interesa preseliti na bh. teritorij.

I ranije se u više navrata javnost uvjeravala u dvostruku ulogu Moskve, koja javno podržava suverenitet BiH, ali istovremeno podržava i političke snage koje destabiliziraju napore države na putu ka NATO-u i Evropskoj uniji.

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na