ZANIMLJIVI DETALJI

Biografija Momčila Krajišnika, od prodaje dijelova za nuklearke do ratnih zločina

Nakon rata se nikada nije vratio u aktivnu politiku

Avaz.ba

Krajišnik s Karadžićem: Osuđen na 27 godina zatvora

Foto: Arhiv


Momčilo Krajišnik, rođen 20. januara 1945. u Sarajevu, jedan je od ključnih političkih predstavnika velikosrpske zločinačke politike bosanskih Srba devedesetih godina, zbog čega je osuđen u Haškom tribunalu. Malo je poznato da je Krajišnik i prije agresije na BiH bio osuđivan zbog pronevjera, u nekadašnjem gigantu „Energoinvestu“ gdje je radio.

Ali, mu je nakon osam mjeseci provedenih u zatvoru odlukom Vrhovnog suda tadašnje SR BiH presuda preinačena u oslobađajuću. Krajišnik je svoju karijeru počeo kao ekonomista u “Energobanci” u okviru jedne od najuspješnijih kompanija u SR BiH “Energoinvesta” (1968).

Ubrzo postaje potpredsjednik Poslovodnog odbora “Tvornice termo aparata”-TAT (1975). Početkom osamdesetih ova firma je, zahvaljujući proizvodnji dijelova za ruske nuklearke, bila finansijski izuzetno jaka u ondašnjoj BiH. Godine 1990. se priključio Srpskoj demokratskoj stranci, a nakon što je na prvim demokratskim izborima u BiH pobijedila koalicija tri nacionalne stranke, izabran je za predsjednika Skupštine RBiH.

Učešće u agresiji na BiH

Nakon što se godine 1992. formirala tzv. „Srpska republika Bosna i Hercegovina“, Krajišnik je napustio svoju dužnost i postao predsjednikom novoformirane Narodne skupštine SR BiH, kasnije Narodne skupštine RS te aktivno participirao u ostvarenju ratnih ciljeva.

Nakon Dejtonskog sporazuma i formiranja novih državnih institucija godine 1996. postao je član Predsjedništva BiH, a tu dužnost napustio 1998. godine. Krajišnik je u aprilu 2000. godine uhapšen na Palama od strane francuskih komandosa u sklopu SFOR-a. U momentu hapšenja Krajišnik je bio u kući svojih roditelja, te je prebačen u Hag gdje je pritvoren.

Haški tribunal ga je optužio za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid. Šest godina kasnije proglašen je krivim i osuđen na 27 godina zatvora za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje, kao i zločine protiv čovječnosti, ali ne i za genocid.

Lobiranje za ranije oslobađanje

U martu 2009. godine Haški sud mu je kaznu smanjio na 20 godina zatvora. Tribunal je Krajišnika 8. septembra 2009. prebacio na izdržavanje kazne u Veliku Britaniju.

Njegov Tim za odbranu je podnosio zahtjeve i lobirao kod domaćih i stranih političara i institucija da podrže prijevremeni izlazak njihovog branjenika iz zatvora, tvrdeći da je za to stekao pravo prema engleskom zakonodavstvu.

Advokati su tvrdili da uz zahtjev za prijevremenu slobodu, Krajišnik treba da predoči mišljenje vlasti zemlje u koju će se vratiti te su odlučili je da se u vezi sa tim pitanjem obrate svim nivoima vlasti u BiH.

Tim za odbranu Momčila Krajišnika saopćio je početkom 2010. godine da će se Krajišnik obratiti predsjedniku RS-a, predsjednicima Narodne skupštine RS, Vlade RS-a, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Parlamentu BiH, te svim parlamentarnim strankama, kao i Općini Pale, Gradu Istočno Sarajevo, udruženjima Srpsko građansko vijeće BiH – Mirko Pejanović i Demokratska inicijativa sarajevskih Srba – Jovo Janjić.

Krajišnik se, također, obratio i Muhamedu Filipoviću, Muhamedu Čengiću, Naimu Kadiću, Bakiru Izetbegoviću, Rasimu Kadiću, Fahriji Karkinu, Juri Pelivanu, Martinu Ragužu, Stjepanu Kljujiću, Niki Staniću, Ivi Komšiću i Jakobu Finciju.

Nakon toga većina osoba i institucija sa spiska dala je svoje mišljenje, uključujući i Izetbegovića. Kako je tada 11. aprila 2010. naveo Krajišnikov advokatski tim “Bakir Izetbegović, visoki funkcioner SDA i sin osnivača i predsjednika te stranke Alije Izetbegovića, ne misli da je zločin Momčila Krajišnika samo ono što je presudom utvrđeno, već tvrdi da je njegov zločin iniciran stavom da narodi BiH ne mogu živjeti skupa, u miru, i da je potrebno da se razdvoje.“

- Istovremeno, Izetbegović navodi da je Krajišnik pošten čovjek i da je imao korektan odnos s njegovim ocem Alijom. On je prenio i mišljenje njegovog oca Alije da je Krajišnik čovjek s kojim je mogao pregovarati, jer ima karakter i drži do svoje riječi. Prema njegovom mišljenju, prijevremeno oslobađanje Krajišnika moglo bi i pozitivno i negativno uticati na situaciju u BiH, u zavisnosti od poruka koje bi on sam poslao u javnost - citirali su iz Tima za odbranu Momčila Krajišnika ono što je u svom odgovoru naveo Bakir Izetbegović.

O zahtjevu za puštanje na prijevremenu slobodu Momčila Krajišnika 2010. odlučivao je predsjednik Haškog tribunal Patrik (Patrick) Robinson te je 26. jula te godine odbio zahtjev.

Spektakularan doček u Banja Luci i na Palama

Ipak, Krajišnik je na slobodu pušten 30. avgusta 2013. godine poslije odslužene dvije trećine kazne. Organiziran mu je doček sa svim počastima u Banjoj Luci i na Palama.

Po povratku u BiH, Krajišnik se nije nikada u potpunosti vratio na političku scenu, ali je osnovao Asocijaciju „Stvaraoci Republike Srpske“ koja okuplja prve ratne funkcionere RS. Smatralo se da ima određreni politički utjecaj, ali se nikada nije vratio na čelo.

NA VRH

Podijeli članak na