Počelo je obraćanje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u NSRS za koje se očekuje da će trajati 60 minuta. 

- Moramo pažljivo da odmjerimo šta je naš entitetski interes - rekao je u uvodnom obraćanju pred narodnim poslanicima Dodik. 

Na početku sjednice Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti Dodik je, kako je sam rekao, parafrazirao dijelove govora bivšeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva Dejvida Kamerona uoči referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije 

- Nisam srpski izolacionista, ne želim samo bolji aranžman za Republiku Srpsku, već i za Bosnu i Hercegovinu. Ako ne riješimo trenutne izazove, postoji opasnost da će se Bosna i Hercegovina raspasti, a da će Republika Sprksa krenuti ka izlazu - rekao je Dodik.

BiH ide u krivom pravcu

Istakao je da je njegov princip da "entitetski parlamenti moraju da imaju veću i značajniju ulogu."

Dodik je ponovio stav da smatra da Bosna i Hercegovina "ide u pravcu na koji nismo pristali zaključivanjem Dejtonskog sporazuma", a da se zamjerke odnose na "miješanje u naše nadležnosti", zbog čega se, tvrdi, stalno postavlja pitanje "zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali?"

Republika Srpska, kaže Dodik, ima osjećaj da Bosna i Hercegovina ide u krivom pravcu.

- Jedna za drugim mijenjaju se nadležnosti u korist Bosne i Hercegovine, i ne primjećujemo da iko izražava kajanje zbog toga - istakao je Dodik uz tvrdnju da vjeruje da je moguće ostvariti dogovor po kojem svako može dobro da se osjeća i da svi narodi u Bosni i Hercegocini mogu dobro da se osjećaju. 

BiH je u krizi od kad je formirana

- Naša borba je ustavna borba, mi nismo ovdje avanturisti, nismo oni koji žele da prave nešto novo, samo se borimo za Ustav - istakao je Dodik govoreći o tome kako vidi stubove ustava Bosne i Hercegovine od kojih posljednom smatra odredbu u kojoj stoji da "oružane snage jednog entiteta ni pod kojim uslovima neće prelaziti entitetsku liniju razgraničenja i ulaziti na teritorijiu drugog entiteta".

Dodik je dodao da je Bosna i Hercegovina je u krizi od kad je formirana i da ona nikada nije prestala, ocjenjujući kao netačne tvrdnje da je trenutna kriza najveća od završetka rata.

Formiranje Oružanih snaga RS

- Formiranje oružanih snaga bio je zahtjev sa strane i nije odražavao unutrašnje potrebe - istakao je Dodik. 

Tvrdi da "zna kakva je atmosfera bila u to vrijeme i kako je teško bilo izvući se iz toga". Upitao je kome trebaju ovakve Oružane snage i odgovorio na sopstveno pitanje da su one potrebne jedino NATO-u i njihovom generalnom sekretaru kako bi mogao da se hvali da je uspio da napravi multietničku vojsku.

- Naša ideja je da povučemo ranije datu saglasnost na formiranje Oružanih snaga, da ostavimo rok od šest mjeseci i da pokušamo u roku od šest mjeseci, kroz pregovore, saopštiti kako mi vidimo uređenje Oružanih snaga. Ja mislim da treba povući saglasnost sa Oružanih snaga, to ne podrazumijeva da Srbi treba odmah ovog časa da napuste Oružane snage. Trebamo vidjeti šta učitni s tim, da li da se umanji, prepolovi i smanji sastav Oružanih snaga, da se donese Zakon o Vojsci Republike Srpske ili da se donese Zakon o demilitarizaciji Republike Srpske. O svemu tome treba razmisliti i donijeti pravu odluku - istakao je Dodik u svom izlaganju.

Neki prizivaju sankcije

- Neka poslušaju stavove koji zagovaraju vraćanje nadležnosti entitetima. Neće se uvijek dobiti ono što želimo, ali to ne znači da ne treba da odustanemo. Narod će na referenumu, nakon rasprave, odlučiti o novom Ustavu RS - izjavio je Dodik. 

I dalje ostaje pri stavu da se stave van snage neki zakoni koje je ranije donio visoki predstavnik. U diskusiji je citirao i Ričarda Holbruka, koji je navodi 1995.godine rekao:

- Ono što se sada ne dogovori nikada se neće dogovoriti, tako piše u knjizi - rekao je Dodik dodajući da nema Bosne i Hercegovine bez Srba i Republike Srpske. Ipak, promjena ranije isključnog stava je evidentna. 

- Možda ćemo prihvatiti da neke zakone modeliramo na nivou BIH, neke ćemo vratiti RS - dodao je član Predsjedništva BiH. Ponovio je da RS ne priziva rat, a da visoki predstavnik ne postoji, jer ponavlja nije ga imenovalo Vijeće sigurnosti.

- Ja sam onaj koji ne vjeruje da BIH može da opstane, nema unutrašnjeg kapaciteta niti konsenzusa. Mjera našeg konsenzusa su naša prava, ne želimo da zaziremo u tuđa. Naša su prava ozbiljno degradinana. Odbacimo praksu međunarodnog faktora. 

Govorio je i o sankcijama.

- Neki među nama ih i prizivaju. Dozvolite nam da se političkim sredstvima borimo za naša prava. RS neće posegnuti za vojnim sredstvima, rat nije opcija. Oni koji to prizivaju neka to objasne historiji i sudovima. Ustav je važeći, ništa ne radimo mimo Ustava - zaključio je Dodik. 

Rat nije opcija

Pred kraj uvodnog obraćanja Dodik je istakao da je današnja sjednica Narodne skupštine važna, "uprkos tome što će neki pokušati da je minimiziraju".

- Ono što je važno, ovdje postoji potrebna, snažna većina da se ove odluke donesu. Ta većina će razmatrati i nove zakone. Možda ćemo odlučiti da je moguće neke stvari modelirati, tako da ostanu na nivou Bosne i Hercegovine - zaključio je Dodik napominjući da "kada se prenese nadležnost na nivo Bosne i Hercegovine, to ne znači da smo mi izgubili pravo da odlučujemo o toj nadležnosti".

- Ovo će vrijeme pokazati da li Bosna i Hercegovina može ili ne može da opstane - istakao je Dodik, tvrdeći da je on taj koji ne vjeruje da može. 

- Ne postoji unutrašnji konsenzus, ne zato što to neće Srbi ili Republika Srpska, mjera našeg konsenzusa su naša prava. 

Slušao je, kaže Dodik, u javnom diskursu one koji su s pravom zabrinuti da bi ove aktivnosti mogle da izazovu neke mjere. Često se, ističe, spominju sankcije.

- Ovaj narod nema šta da se brine. Vidjeli ste prije dva mjeseca da je bila opšta galama oko sukoba pa ga nema - tvrdi Dodik, ističući da Republika Srpska neće preduzeti vojne mjere, čak ni ako bude vojno napadnuta.

- Nikakvo vojno eventualno zauzimanje Republike Srpske ne znači da je ona izgubljena - rekao je Dodik naglašavajući da rat nije opcija.