ŽIVOTNE PRIČE

Sarajlija 1992. godine s majkom pobjegao iz ratnog Sarajeva, danas ima svoju trgovinu u Dizeldorfu: Prodaje i industrijsku konoplju

Harisa svi znaju u njegovom kraju. Ima prepoznatljivu irokez frizuru i bradu i uvijek je na svom teretnom biciklu, ili u malom električnom automobilu

Haris Pandža u svojoj radnji. DW

E. T. / DW

13.2.2022

U novoj epizodi serijala danKOdan Danko Rabrenović se druži Harisom Pandžom. Pandža je rođeni Sarajlija kojega u njegovom dizeldorfskom susjedstvu svi poznaju. Kod njega se opskrbljuju novinama, duhanom, grickalicama, pićima, a odnedavno i industrijskom konopljom. Svoju staru domovinu Haris ima istetoviranu u predjelu bubrega kao hommage zemlji koja se raspala - i na policama sa stripovima, piše DW. 

Posao je krenuo iznenađujuće dobro


Sarajlija Haris Pandža 1992. godine s majkom napušta ratno Sarajevo. Prvo borave kod obitelji u Čačku, a 1995. se sele u Düsseldorf. Haris se brzo snašao: naučio je njemački jezik i završio gimnaziju. Upisuje potom fakultet s idejom da postane nastavnik matematike i tjelesnog, ali kako kaže: „Nije mu bilo suđeno“. Dok je studirao, otvorio je mali kiosk s novinama, cigaretama i pićima, kako bi financirao studij. Posao je krenuo iznenađujuće dobro, te se udružio sa školskim drugom Peđom i proširio biznis. Zajedno danas na sjeveru grada imaju četiri radnje pod brendom "Markthalle".

Harisa svi znaju u njegovom kraj

Harisa svi znaju u njegovom kraju. Ima prepoznatljivu irokez frizuru i bradu i uvijek je na svom teretnom biciklu, ili u malom električnom automobilu s kojim dostavlja naručenu robu na kućne adrese. Kod Harisa se susjedstvo opskrbljuje novinama, duhanom, grickalicama, pićima, a od nedavno i CBD industrijskom konopljom. Haris radi i petkom i svetkom, a za godišnji odmor nije čuo godinama. Kaže da ne zna drugačije i da je poput morskog psa koji bi, kad bi stao - uginuo.

Kod kuće ima preko tisuću stripova iz bivše Jugoslavije, a omiljeni mu je Alan Ford. U rodno Sarajevo odlazi rijetko, ali se rado sjeća djetinjstva. Svojoj djeci koja su rođena u Düsseldorfu često priča o svojoj staroj domovini, a priču uvijek započinje s „bila jednom jedna zemlja“. Tu rečenicu je s kartom Jugoslavije istetovirao u predjelu bubrega, kao svojevrstan hommage rahmetli SFRJ.

Ovdje pogledajte video.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.