120. GODIŠNJICA

Prof. dr. Sanjin Kodrić za "Avaz": Preporod je temeljna, najstarija organizacija kulture Bošnjaka

Danas radimo na novom pravopisu bosanskog jezika, što je projekt koji realizujemo u saradnji s Institutom za jezik UNSA, rekao je prof. dr. Kodrić

Sa sinoćnjeg obilježavanja  - Avaz
Sa sinoćnjeg obilježavanja  - Avaz
Sa sinoćnjeg obilježavanja  - Avaz
Sa sinoćnjeg obilježavanja  - Avaz
Sa sinoćnjeg obilježavanja  - Avaz

21.2.2023

Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Preporod sinoć je u sarajevskoj Vijećnici svečanim koncertom i akademijom proslavila veliki jubilej - 120. godišnjicu osnivanja te temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice.

Kako je za portal "Avaza" izjavio predsjednik BZK Preporod Prof. Dr. Sanjin Kodrić, Preporod je temeljna, najstarija organizacija kulture Bošnjaka, bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda, ekvivalentna sličnim organizacijama ne samo naroda u BiH, već i drugih jugoslavenskih, evropskih naroda. 

I u tom smislu, Preporod u kulturi Bošnjaka radi ono što, kada je riječ o cjelini Hrvata, radi matica hrvatska ili kada je riječ o cjelini kulture Srba, radi matica srbijanska, kao i naroda temeljnih organizacija kulture naroda u BiH.

Stvaranje bošnjačke inteligencije

- To smo radili u historiji od 1903. godine, pa na dalje. To radimo i danas, historijski. Današnji BZK Preporod, tadašnji Gajret, prije svega bili su usmjereni na kulturno-prosvjetnu djelatnost s obzirom na potrebe tadašnjega vremena, putem stipendija i na druge načine pomagali su stvaranje bošnjačke inteligencije, u tome smislu, stvaranje bošnjačke društvene elite, uticali na razvoj i napredak društva. U novije vrijeme od devedesetih godina 20. stoljeća BZK Preporod je odigrala temeljno važnu ulogu onda kada je riječ o svim bitnim, ključnim aspektima afirmacije identiteta i kulture bošnjačkog naroda u tome smislu utjecala i na razvoj cjeline bošnjačkog društva – izjavio je prof. dr. Kodrić.

Dodao je da je BZK Preporod bio nosilac procesa afirmacije narodnog imena Bošnjak, bosanskog jezika kao takvog, bošnjačke književnosti, historije Bošnjaka i svih drugih ključnih identitetskih aspekata bošnjačkog naroda.

- U tom smislu ću samo napomenuti da je prvi pravopis bosanskog jezika 1996. godine izradila i objavila BZK Preporod, da je prvu historiju Bošnjaka, čiji je autor prof. Mustafa Imamović također objavila BZK Preporod i da je taj projekat realiziran u okvirima našeg Instituta za bošnjačke studije. Od 1995. godine pa evo sve do danas realizujemo jedan također temeljno važni projekt, bošnjačka književnost u srodstvu knjiga – izjavio je on.

Dodao je da od 90-tih godina 20. stoljeća rade i na fundamentalnom projektu bez presedana enciklopedije Bošnjaka.

Novi pravopis

- Danas radimo na novom pravopisu bosanskog jezika, što je projekt koji realizujemo u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, jer se jezik može i mora standardizirati isključivo institucionalnim putem. Tu su brojni drugi projekti pri čemu je danas BZK Preporod duboko, suštinski ukročila u 21. stoljeće. Radimo brojne projekte digitalizacijekulturne baštine, a naš rad proteže se sve do eurodigitalne humanistike. Bavimo se svim oblastima kulture, dakle svaka oblast kulture je predmet djelatnosti BZK Preporod – kazao je prof. dr. Kodrić.

Naglasio je da se jednako bave i kulturnom tradicijom. Ističe da se bave i naučno-istraživačkim radom u vezi sa nacionalnim kulturološki-relevantnim disciplinama poput jezika književnosti, historije, etnologije, antropologije, politologije, sociologije i drugo.

- Tome služi naš Institut za bošnjačke studije. Imamo vrlo razvijenu izdavačku djelatnost – dodao je.

Brojni projekti 

Tu su brojne druge naučne edicije. Postoje muzikološka edicija, edicija namijenjena prijevodima našeg jezika.

- Tu su i naši časopisi, godišnjak BZK Preporod kao naša temeljna godišnja, serijska publikacija. Tu je i naš časopis Bosnian studies, časopis koji objavljujemo na engleskom jeziku, također, tu su i radovi Instituta za bošnjačke studije kao naučna publikacija našeg instituta – dodao je.

Pomenuo je i brojne druge pojedinačne izdavačke projkte, kao i medijsku djelatnost, u smislu izrade dokumentarnih filmova kojima se prezentira kulturno naslijeđe.

Društvo Gajret školovalo je čak dvije trećine bošnjačkih intelektualaca do 1941. godine.

Problemi novog vremena

- To je ono vrijeme kada se Bošnjaci vrlo teško nose sa izazovima, problemima novog vremena nakon Austro-Ugarske okupacije Bosne, kada se na neki način povlače i kada odbijaju i učestvovati u modernom evropskom znanju toga vremena. Nasuprot tim trendovima koji su bili vrlo pogubni, vrlo opasni za Bošnjake koji su prijetili suštinskom uništenju i nestanku cijele zajednice, ako nemate znanje, vi ne možete živjeti u društvu i ne možete graditi to društvo, nasuprot tim trendovima. Tadašnji Gajret kao jedan od najvažnijih projekata zagovara moderno evropsko obrazovanje i s tim u vezi, najprije putem stipendija pomaže školovanje prvih generacija moderno obrazovanih intelektualaca. Nakon toga Gajret će osnovati brojne domove, prvo đačke, a potom i studentske u BiH. Tako smo imali i domove u Zagrebu i Beogradu i đačke u svim većim gradovima u BiH. Zahvaljujući ovim aktivnostima jeste bilo moguće da veliki broj djece i mladih toga vremena stekne i srednjoškolsko, a kasnije i visoko obrazovanje u čemu smo mi studente obrazovali od Beča, pa sve do Istanbula i dalje – rekao je profesor Kodrić.

Dodao je da su se obrazovala i ženska djeca uprkos tradicionalističkim stavovima. Zahvaljujući Gajretu, nekoliko desetina mladih žena i djevojaka će završiti i visoke škole, fakultete do Drugog svjetskog rata. Na taj način stvorena je intelektualna osnova temeljem koje će se razvijati bosanskohercegovačko društvo uopće i nakon Drugog svjetskog rata i onda kada je 1949. godine zabranjen rad tadašnjeg kulturnog društva Muslimana Preporod, gdje će njihovi članovi, stipendisti, aktivsti biti među osnivačima i prvim profesorima UNSA i prvim djelatnicima javnih institucija kulture, muzeja, arhiva i drugih temeljno značajnih ustanova kulture, obrazovanja i nauke BiH. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.