Na današnji dan 1603. godine, preminuo je Derviš-paša Bajezidagić, bosanskohercegovački pjesnik koji je proučavao arapsku, perzijsku i tursku književnost. Kao izvore podataka o njegovoj biografiji historičari su koristili njegove pjesme, te vakufnamu njegovih zadužbina u Mostaru.
Derviš-paša je rođen u Mostaru 1560-ih godina, a kao dječak odveden je u Istanbul, gdje se školovao i stekao visoko obrazovanje. Poslije školovanja primljen je u službu na dvoru sultana Murata III (1574-1595). Kako je već tada pokazao talent za poeziju i odlično znao perzijski jezik, sultan mu je dao zadatak da na turski prevede etičko-mistično perzijsko djelo “Sehaname” pjesnika Benna'i-ja, a 1592. godine postaje sultanov lični savjetnik.
Gazel o Mostaru
Nakon smrti sultana Murata III, 1595. godine, Derviš-paša postaje bosanski valija, što je spomenuto u jednom fermanu. Pripadao je mevlevijskom tarikatu.
Napisao je dva divana - po jedan na turskom i na perzijskom jeziku. Prema navodima Fevzija Mostarca u "Bulbulistanu", Derviš-paša je prepjevao "Mesneviju" Mevlana Dželaludina Rumija u dva toma.
Osim toga, napisao je pjesmu o svom rodnom gradu "Gazel o Mostaru" i tarih posvećen Starom mostu u Mostaru. Pisao je o životu, sudbini, ljepoti, a mnogi književni kritičari ga svrstavaju među najznačajnije pjesnike osmanskog perioda u BiH.
Izgradio je u Mostaru medresu, mekteb i džamiju, te opremio biblioteku uz džamiju. Poginuo je 1603. godine na Margaretinu pod Budimom. Imao je sina Ahmed-bega koji je također bio pjesnik, a pisao je pod pseudonimom Sabuhi.
Izrečena presuda ratnom zločincu Dušku Tadiću
Haški tribunal je 14. jula 1997. godine osudio bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju Bošnjaka na području Prijedora.
Proglašen je krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Prije nego što je utvrdilo kaznu, Pretresno vijeće je konstatovalo sljedeće:
“Zabranjeno djelo počinjeno kao dio zločina protiv čovječnosti, to jest sa sviješću da se djelo vrši u sklopu rasprostranjenog i sistematskog napada na civilno stanovništvo je, ukoliko su sve druge okolnosti jednake, teže krivično djelo nego obični ratni zločin. (…) u ovom, slučaju, Duško Tadić je bio svjestan da njegovi postupci predstavljaju sastavni dio zločina protiv čovječnosti koji su počinile snage bosanskih Srba protiv nesrpskog stanovništva opštine Prijedor i da doprinose tom zločinu.”
Prve fotografije Marsa
Godine 1965., na današnji dan, američki satelit „Mariner 4“ napravio je prve fotografije Marsa.
„Mariner 4“, NASA-in svemirski satelit namijenjen istraživanju Marsa, četvrti iz programa „Mariner“. Lansiran je 28 novembra 1964., a kraj Marsa je preletio 14./15. jula 1965. i pritom na Zemlju poslao prve fotografije njegove površine.
Te prve fotografije pokazale su Mars kao beživotnu planetu punu kratera, s niskim atmosferskim pritiskom i bez magnetskog polja.
Rođena Gertruda Bel
Gertruda Bel (Gertrude Bell), engleska književnica, arheologinja i špijunka, rođena je na današnji dan 1868. godine. Bila je prva žena koja je sama proputovala neistražene predjele arapske pustinje. Radila je kao britanska tajna agentkinja i bila je politički najutjecajnija žena svog vremena.
Pohađala je Kraljicin koledž u Londonu, a potom Univerzitet u Oksfordu, koji je završila izuzetno uspješno i to kao prva žena uopće u modernoj historiji. Sama je naučila perzijski jezik i 1892. godine otputovala u Teheran u Perziji, gdje je njen stric bio ambasador Britanije.
Kraljica pustinje
To putovanje joj je probudilo ljubav prema Orijentu, pa je naučila i arapski jezik, te arheologiju i putovala po Bliskom Istoku, i to u regije u koje prije nje gotovo nijedan Evropljanin, a kamoli žena, nije kročio.
Put ju je, 1916. godine, odveo u Basru, u današnjem Iraku, gdje je bila izvjestilac britanske trupe u borbi protiv Osmanlija u Prvom svjetskom ratu. Bel je s britanskom trupom bila kada su zauzeli Bagdad, grad u kome je ostala da živi do svoje smrti, 1926. godine.
Film ,,Kraljica pustinje“ režisera Vernera Hercoga (Werner Herzog) govori o njenom životu, a glavnu ulogu, odnosno Gertrudu Bel igra glumica Nikol Kidman (Nicole).
