VISOKI PREDSTAVNIK

Šmit za njemački TAZ: Dodik da potpiše izjavu o lojalnosti državi BiH

Kažem da se ostave Ustavnog suda, tu nema prostora za djelovanje, zakoni se moraju provesti, rekao je

Kristijan Šmit. N. Šaljić

S. S.

23.1.2024

Ako u martu budu otvoreni pregovori s Evropskom unijom (EU) o integraciji (BiH – op. red.), onda oni moraju biti povezani s izjavom Milorada Dodika o lojalnosti državi BiH, rekao je u intervjuu za njemački "Tageszeitung" (TAZ), visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), prenosi Deutsche Welle.

Šmit je na pitanje novinara TAZ-a da li se, nakon proslave 9. januara neustavnog dana RS, na kome se okupilo manje od 1.000 ljudi, još mogu uzeti za ozbiljno prijetnje Milorada Dodika, predsjednika RS, o otcjepljenju, s obzirom na to da je oduševljenje za njega bilo veoma ograničeno, rekao: „To je vjerovatno najteže pitanje jer se tu može biti u pravu ili u krivu".

Šmit dodaje da on vidi da "Dodik i dalje priprema autonomiju kada je riječ o pravnom ustroju i kada je riječ o Izbornom zakonu". Sve to, kaže Šmit za TAZ, kulminira napadom na postojeće institucije zajedničke države, Ustavni sud, pa i instituciju visokog predstavnika.

Crvena linija

Na pitanje novinara TAZ-a šta će se dogoditi (ukoliko Dodik ne prihvati izjavu o lojalnosti državi BiH), Šmit je rekao: „Svi žele pregovore i Dodik je to nedavno naglasio. A to znači, ako EU postavi uvjete, da oni onda moraju i biti ispunjeni - prije svega kada je riječ o temama kao što su funkcionalnost Ustavnog suda".

Moraju li uvjeti biti ispunjeni prije početka pregovora o učlanjenju ili je sve otvoreno, pitao je novinar TAZ-a.

Šmit je rekao da polazi od toga kako će Dodik pokušati sklopiti dilove o ovom ili onom pitanju. 

- No, mora biti jasno, da postoje uvjeti, o kojima se ne može pregovarati. Tu spada Ustavni sud, tu spada funkcionalnost države, uključujući vanjsku politiku, ali i prihvatanje dosadašnjih zakona i propisa - rekao je Šmit.

Šmit je, također, odgovorio na pitanje da li postoji crvena linija.  

- Kažem da se ostave Ustavnog suda, tu nema prostora za djelovanje, zakoni se moraju provesti. Pitanje pravne države, saradnja s Evropom, sasvim su u vrhu. Također, mislim da se konačno moraju poštovati presude Evropskog suda za ljudska prava, poput one u slučaju Sejdić i Finci, kao i druge neophodne promjene Ustava BiH.

Šmit je za Dodika rekao da je razvio autokratske strukture i da je mnogim ljudima u Banjoj Luci jasno da je on manipulirao rezultate na posljednjim izborima. Ukazao je i da "autokratske snage i strukture, koje se opiru svakoj promjeni u pravcu pravne države, ne postoje samo u RS". Ukazao je i da se mora provesti odluka Sejdić-Finci kao i druge presude međunarodnih sudova.

Dodao je da izborna prevara mora biti spriječena identifikacijom birača, koji su izgubili povjerenje. "Skepsa je velika i mi sada moramo nešto poduzeti", istakao je Schmidt za taz i zaključio: "Naš je interes da se istinsko mišljenje ljudi ogleda i prenese i na politički ustroj".

Fon der Lajen u posjeti zemljama Balkana

Austrijski "Standard" piše o posjeti Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije BiH, Kosovu i Srbiji. List piše da fon der Lajen tamo boravi u pratnji nizozemskog premijera Marka Rutea, „koji želi postati generalni sekretar NATO-a", i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, „čija se vlada godinama miješa u politiku susjedne države (BiH)".

. To miješanje se, prije svega, događa preko hrvatske nacionalističke stranke HDZ, koja je na prošlim parlamentarnim izborima u BiH dobila 8,75 posto glasova, ali preko svoje konzervativne sestrinske stranke HDZ u Hrvatskoj ima znatan utjecaj na bosanskohercegovačku politiku unutar EU, ali također i na Ured visokog predstavnika Kristijana Šmita - ocjenjuje Standard.

List dalje procjenjuje da je to uplitanje i „permanento lobiranje HDZ-a unutar EU i na Ured visokog predstavnika (OHR) dovelo do toga da EU i Šmit "žele provesti i već su proveli izmjene zakona po željama HDZ-a."

Italija se zalaže za početak pregovora s BiH

- Unutar EU se, pak, razmatra početak pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, što bi rezultiralo povećanjem novca iz fondova EU. Realna pristupna opcija još je, međutim, daleko s obzirom na to da pregovori s Crnom Gorom traju već dvanaest godina i jedva da se išta pomaklo. Rijetko ko na Balkanu vjeruje da je EU stvarno ozbiljna - piše "Standard".

List piše da se za početak pregovora snažno zalaže Italija, ali da druge zemlje EU to koče, jer je BiH ispunila samo neke od traženih uvjeta. 

- To ima veze i s postupcima (Milorada) Dodika i njegovog SNSD-a koji, primjera radi, onemogućavaju imenovanje sudaca u Ustavnom sudu. Dodik želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu, a prostor RS, koji je u ratu (1992.-1995.) etnički očišćen i na kojem je počinjen genocid nad muslimanima, priključiti Velikoj Srbiji. Zbog toga mu je, prije svega, trn u oku zajedničko pravosuđe na državnom nivou - piše "Standard".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.