Izmjene Izbornog zakona BiH do konca februara u „domaćoj režiji“ pod znakom su upitnika. Makar se radilo o nacrtu prijedloga izmjena Izbornog zakona, što je kao zadatak dobio Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, a nakon sastanka čelnika stranaka koje čine vladajuću koaliciju na državnom nivou od 19. januara, izmjene izbora članova Predsjedništva BiH nisu moguće bez promjene Ustava BiH.

Svi detalji

Uostalom, jasno su to poručili iz Ambasade SAD u BiH, a nakon najava izmjena Izbornog zakona BiH bez mijenjanja Ustava BiH i detalja koje je u vezi s tim predstavio upravo Čović.

Čović je, podsjetimo, tokom predstavljanja dokumenta nacrta u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH naveo da se promjene odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, Centralne izborne komisije (CIK) te osiguranje transparentnog izbornog procesa.

I dok bi se bošnjački i srpski član Predsjedništva BiH nastavili birati po dosadašnjem modelu za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dodana je, kazao je, uvjetna kategorija da onaj koji pobijedi na listi Hrvata u FBiH mora zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri od pet kantona „dominantno većinskih hrvatskih“.

- Ako ne bude u tri, onda barem u dva, ako ne bude u dva, onda u jednom. Znači, to je taj dodatni uvjet da se eliminira mogućnost da se sa 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva BiH - rekao je Čović.

Da bi se u Izbornom zakonu BiH, kako objašnjava profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, promijenile odredbe o izboru članova Predsjedništva BiH, potrebno je prethodno izmijeniti određene odredbe Ustava BiH.

- To je vrlo jasno i, dakle, nije u skladu s Ustavom BiH i sadržaj tog prijedloga je, jednostavno, neustavan. Primarno nije u skladu s presudama Evropskom suda za ljudska prava - kaže prof. Pobrić.

Nije dobro

U nacrtu tog dokumenta je predloženo i da se cenzus, odnosno izborni prag s tri poveća na četiri procenta na predstojećim lokalnim izborima, a na pet procenata na općim izborima 2026. godine.

Pravni stručnjak Slaven Bevanda kaže da podizanje cenzusa nije dobro iz više razloga, a pogotovo jer se time pogoduje velikim političkim strankama i njihovoj moći.

Obavezno glasanje i kazne

Usto, predloženo je i da se uvede obavezno glasanje, ali i novčane kazne, kao svojevrsna ideja, kako je to rečeno, da se motiviraju oni koji su na biračkom spisku da imaju obavezu da izađu na glasanje.

Podsjetimo, iz Koalicije „Pod lupom“, NVO koja nadgleda izbore u BiH, naveli su da „reforma Izbornog zakona nema smisla bez elektronske identifikacije birača i skenera glasačkih listića”.