Na današnji dan 1979. godine, u Leverkuzenu, u Njemačkoj, rođen je Adnan Ćatić, poznat kao Felix Sturm, bosanskohercegovački i njemački bokserski šampion. Peterostruki je svjetski prvak u dvije kategorije: srednjoj kategoriji boksačke federacije WBO (2003.–2004.), srednjoj kategoriji boksačke federacije WBA (dva puta između 2008. i 2012.)., srednjoj kategoriji boksačke federacije IBF (2013.–2014.) i supersrednjoj kategoriji boksačke federacije WBA (2016.).

U posljednjem meču, u njemačkom gradu Ludvigsburgu, 2. septembra 2023., ubjedljivo je pobijedio Turčina Šukrua Altaja (Sukru Altay) nokautom u devetoj rundi, što je bila Adnanova 44. pobjeda u njegovoj uspješnoj bokserskoj karijeri.

Ljubav prema BiH ne krije 

Poslije pobjede Adnan Ćatić je rekao za „Avaz“:

- Nakon ove moje još jedne ubjedljive pobjede osjećam se zaista sretno, zadovoljno i nekako smireno. Dvorana je bila dupke puna, a atmosfera samo za poželjeti. Na moju sreću, nisam imao ni teže povrede. Svaka borba, svaki protivnik, svaki ulazak u ring je na svoj način poseban, interesantan, te uvijek pun očekivanja, nade i želje za pobjedom. Veoma sam zadovoljan svojom karijerom od samog početka do danas. Znam ko sam, šta sam, koliko vrijedim, a, što je najbitnije, vjerujem u sebe.

Na pitanje „Avazovog“ novinara koliko je blizu ili daleko da kaže borbama i ringu zbogom, Ćatić je odgovorio da je to vrijeme vrlo, vrlo blizu.

Ćatić svoju ljubav prema BiH ne krije i nakon svakog meča se obgrli bh. zastavom, tako je bilo i nakon ovog posljednjeg, kada je izjavio: „Ovo nije Štutgart, ovo nije Ludvigsburg, ovo je Bosna i Hercegovina“.

Rođen slavni kompozitor Franc Šubert

1747. - Prva klinika u svijetu za venerične bolesti otvorena u londonskoj bolnici "Lok".

1797. - Rođen slavni austrijski kompozitor Franc Šubert (Franz Schubert), jedan od najizrazitijih predstavnika muzičkog romantizma. Muzički ga je obrazovao otac, koji ga je podučavao sviranju violine. Kasnije je učio pjevanje, harmoniku i orgulje. Živio je 31 godinu, a za samo 18 godina rada stvorio je 998 muzičkih djela. Djela: ciklusi solo pjesama "Lijepa mlinarica", "Zimsko putovanje", "Labudova pjesma", scenska muzika za "Rozamundu", simfonije "Sedma u ce-molu", "Osma u ha-molu" (tzv. "Nedovršena"), klavirske kompozicije "Muzički trenuci", "Impromptija", opera "Alfonso i Estrela", operete, kamerna muzika, mise, kompozicije za muške horove.

1799. - Rudolf Tofer (Rodolphe Topffer), švicarski učitelj, pisac, slikar i karikaturist, "otac stripa", rođen je na današnji dan. Najpoznatiji je po svojim ilustrovanim knjigama, koje su, vjerovatno, najraniji evropski stripovi, pa se smatra prvim strip umjetnikom u historiji.

1865. - Rođen Henri Desgrange, urednik francuskih sportskih novina "L'Auto" i osnivač utrke "Tour de France". Bio je francuski biciklistički trkač i sportski novinar, te postavio dvanaest svjetskih rekorda u biciklizmu na stazi, uključujući rekord u satu od 35.325 kilometara, 11. maja 1893. godine.

1868. - Teodor Vilijam Ričards (Theodore William Richards), prvi američki dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, rođen je na današnji dan. Nobelovu nagradu je dobio 1914. godine za rad na tačnom određivanju relativnih atomskih masa mnogih hemijskih elemenata.

Mario Lanza, jedan od najslavnijih tenora na svijetu, rođen na današnji dan

1881. - Rođen Irving Langmjur, američki fizičar i hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1932. godine. Svoje najpoznatije djelo“Raspored elektrona u atomima i molekulama” napisao je 1919., a njegova vještina izlaganja tema doprinijela je njegovoj popularnosti.

1921. - Američki operski pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Mario Lanza rođen je na današnji dan. Ostavivši iza sebe brojne radijske nastupe, snimke i filmske nastupe, Mario Lanza preminuo je u dobi od 38 godina, kao jedan od najslavnijih tenora na svijetu.

1923. - Rođen Norman Mailer, američki književnik, najpoznatiji po svom romanu "Goli i mrtvi" koji je napisao prema svom ratnom iskustvu tokom Drugoga svjetskoga rata, a bio je stacioniran na Pacifiku. Pisao je biografije javnih ljudi, među kojima su Pablo Pikaso (Picasso), Muhamed Ali (Mohammad), Li Harvi Osvald (Lee Harvey Oswald) i Merilin Monro (Marilyn Monroe). Biografija Merilin Monro je posebna, jer u posljednjem poglavlju navodi da su je ubili agenti CIA-e i FBI-a zbog njene povezanosti s Robertom F. Kenedijem (Kennedy). Nagrađen je dva puta Pulicerovom nagradom, za knjige “Vojske noći” (1968.) i “Krvnikova pjesma” (1979.).

1929. - Džin Simons (Jean Simmons), britanska pozorišna, filmska i TV glumica i pjevačica, rođena je na današnji dan. Zvjezdanu slavu dostigla je ulogom Ofelije uz Lorensa Olivijea (Laurence Olivier) kao Hamleta. Pjevala je u mjuziklu s Marlonom Brandom i glumila uz Gregorija Peka (Gregory Peck), Pola Njumena (Paul Newman) i Kirka Daglasa (Douglas).

1929. - Rođen Rudolf Ludvig Mesbauer (Rudolf Ludwig Mössbauer), njemački fizičar, koji je ispitivao gama zrake iz nukelarnih prelaza. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1961. godine, za otkriće Mesbauerovog efekta .

1933. - Umro Džon Golsvordi (John Galsworthy), engleski romanopisac i dramaturg. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1932. godine. Osnivač je Pen kluba.

Umro Alfredo Salafija, profesor hemije i stručnjak za balzamovanje

1933. - Umro Alfredo Salafija (Salafia), profesor hemije sa Sicilije, stručnjak za balzamovanje. U decembru 1920. godine on je balzamovao devojčicu Rozaliju Lombardo u Palermu, na zahtjev njenog oca. Ona je i dan-danas dobro očuvana i leži u zapečaćenom kovčegu u Palermu, a njeno tijelo je dostupno javnosti, kao jedno od najbolje očuvanih tijela.

1935. - Rođen Kenzaburo Oe, japanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1994., jedan od najznačajnijih predstavnika savremene japanske književnosti. Izrazito humanističke orijentacije i ljevičarskih stavova, Oe se često u svojim djelima bavio društveno-političkom problematikom, nuklearnim naoružanjem, sociološkim i filozofskim pitanjima, te sukobom istočne tradicije i savremene zapadne kulture.

1937. - Ivan Klajn, srbijanski i jugoslavenski filolog, doktor nauka, historičar jezika, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, rođen je na današnji dan. Područje Klajnovog rada su, osim romanistike koju je studirao, i tvorba riječi, jezičko savjetništvo i standardizacija savremenog srpskohrvatskog jezika. Najznačajnija djela: "Rječnik jezičkih nedoumica", "Tvorba riječi u savremenom srpskom jeziku" (I-II) i "Italijansko-srpski rječnik".

1943. - Rođena Špela Rozin, slovenska glumica poznata po mnogim ulogama u jugoslavenskim filmovima 1960-ih, ‘70-ih i ‘80-ih godina. Poznatije uloge su joj Jelena u “Dvije noći u jednom danu”, Božica u filmu “Štićenik”, a glumila je i u ratnom spektaklu “Bitka na Neretvi”. U Italiji je snimila više filmova, gdje je proglašena i najboljom stranom glumicom, a glumila je i u američkim i poljskim filmovima.

1956. - Preminuo engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alexander Milne), najpoznatiji po svojim knjigama o medvjediću Viniju Puu (Winnie-the-Pooh), kao i po dječijoj poeziji. Djela: romani "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

Preminuo Semjuel Goldvin, pionir filmske industrije

1962. - Preminuo karikaturist Petar Pjer Križanić, rodonačelnik jugoslavenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača "Ošišanog ježa". U Zagrebu je, 1918. godine, bio urednik lista “Koprive”. Krajem 1921. radio je i kao likovni kritičar u listu “Pokret”. Potom je otišao u Beograd i zaposlio se kao saradnik “Novog lista”, a od 1923. i kao stalni likovni kritičar lista “Politika”. Svoje prve karikature objavio je u knjizi “Naše muke” 1923. Od 1941. do 1944. živio je u Mostaru.

1974. - Umro američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Samuel Goldwyn Productions", koja se 1924. udružila s još dvije filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldwyn-Mayer", ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: "Stela Dalas", "Tamni anđeo", "Ćorsokak", "Zapadnjak", "Male lisice", "Najbolje godine našeg života", "Tajni život Voltera Mitija", "Momci i djevojke", "Porgi i Bes".

1996. - Preminuo Dragan Bata Ognjenović, karatist, reprezentativac, profesionalni prvak Evrope u ful-kontaktu i prvak svijeta u kik-boksu. Petostruki je prvak Crne Gore u apsolutnoj i teškoj kategoriji, prvak SFRJ bio je dva puta (1983. i 1984. godine), dok je tri puta bio vicešampion u apsolutnoj i teškoj kategoriji. Učesnik je četiri evropska i dva svjetska prvenstva. Bio je ekipni prvak Evrope u Beogradu, a ekipni viceprvak dva puta (1982. u Cirihu i 1986. u Beču).

2006. - Umrla Koreta Skot King (Coretta Scott), supruga Martina Lutera Kinga (Luther), koja je poslije njegove smrti postala lider borbe za rasnu jednakost u SAD. Martin Luter King bio je baptistički svećenik i borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD koristio je metode nenasilja i građanske neposlušnosti, a 4. aprila 1968. u Memfisu ga je ubio Džejms Erl Rej (James Earl Ray).