HISTORIJSKA TRADICIJA

Nastavlja se reaktivna bošnjačka politika: Dobro je što trojka neće HDZ-ov prijedlog, ali šta hoće

Dodik i Čović daju konkretne prijedloge i inicijative, a njihovi bošnjački partneri tek manje ili više žustro i politikantski reagiraju na njih

Lideri trojke: Vrijeme da izađu s vlastitim prijedlogom. N. Šaljić / Avaz

Danijal Hadzovic

15.2.2024

Najprecizniji opis probosanske politike bi bio da je ona reaktivna. To, nažalost, nije samo odlika dejtonske Bosne i Hercegovine nego je manje-više karakteristika kroz cijelu historiju.

Ključna pitanja

Njena je karakteristika, dakle, da se ona uglavnom prilagođava historijskim procesima, inicijativama i dešavanjima koje drugi pokreću, no rijetko ili gotovo nikad ne poduzima sama akciju i ne nudi rješenja kad su posrijedi ključna politička pitanja i izazovi.

Ta bošnjačka tradicija, po identičnoj matrici, nastavila se i sa strankama trojke na vlasti. Oni znaju šta hoće – provesti zakone koje im je EU zadala kao uvjet za početak pregovora. SNSD i HDZ ipak znaju puno više šta hoće – Dodik protjerivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a Čović izmjenu načina izbora članova Predsjedništva.

Trojka pak to neće, barem ne u formi u kojoj je predloženo. Zastupnici SDP-a i Naše stranke u PD Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović i Sabina Ćudić kazali su da izmjene Izbornog zakona bez rješavanja pitanja “Sejdić – Finci” ne dolaze u obzir, dok je član Predsjedništva Denis Bećirović potcrtao da asimetrična rješenja ne dolaze u obzir.

Prema posljednjem prijedlogu HDZ-a, izmjene Izbornog zakona ticale bi se samo hrvatskog člana Predsjedništva, na način da se doda stavka da pobjeđuje onaj kandidat iz reda Hrvata koji, osim opće, također ostvari pobjedu i u najmanje tri od pet kantona s hrvatskom većinom.

Smislen prijedlog

Iz SDP-a i NS-a (kojima možemo dodati i SDfA opoziciju) smo čuli da ovakvo rješenje neće (za NiP još ne znamo), ali je i dalje nepoznato šta tačno hoće. Naime, od svih ovih stranaka još čekamo smislen prijedlog o Izbornom zakonu i izmjenama Ustava kojima bi se ispunili uvjeti iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Na taj način bi stranke u pregovore mogle ući s konkretnim zahtjevima i same bi inicirale procese. No, to bi zahtijevalo konkretne ideje, udubljivanje u tematiku i predan rad, a od toga je uvijek mnogo lakše mahati floskulama tipa „100% BiH“, „milion potpisa za građansku BiH“, „jedan čovjek – jedan glas“ itd.

Za to vrijeme će Dodik i Čović davati konkretne prijedloge i inicijative, a njihovi bošnjački partneri, i iz pozicije i iz opozicije, tek manje ili više žustro i politikantski reagirati od njih.

Jedini predlaže

Šta god neko mislio o prijedlogu HDZ-a, za jedno im se mora odati priznanje – oni, zajedno s HNS-om, makar nešto predlažu, u javnost iznose konkretne ideje i prijedloge o drugačijem načinu izbora članova Predsjedništva, što je za ovu stranku ultimativni cilj nakon četiri izbora Željka Komšića u Predsjedništvo većinski bošnjačkim glasovima. 

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.