Referendum, sam po sebi, je jedno važno demokratsko načelo, gdje građani izražavaju svoju volju o konkretnim pitanjima.

U razvijenim demokratijama su važno načelo, pogotovo na na nižim nivoima vlasti, jer se na taj način može provoditi direktna demokratija.

Postoje oblici referenduma gdje se volja građana mora pretočiti u konkretnu odluku, a postoje i oni gdje je to savjetodavnog karaktera i na kraju zakonodavna tijela ponovo moraju donijeti odluku u skladu sa svojim načelima, odnosno „ispipava se puls naroda“.

Narodna skupština RS je usvojila odluku da 25. oktobra se ide na referendum. Što se tiče ovog ranije navedenog, mi uopšte ne znamo da li će to biti referendum savjetodavnog ili obavezujućeg karaktera, a s obzirom na njegovu nemogućnost primjene, nije ni bitno.

Priznavanje Suda BiH

Entitet ima apsolutno zakonsko pravo da raspiše referendum, time nije niti jedan zakon prekršio, ali sporno je referendumsko pitanje.

- Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku – glasit će referendumsko pitanje.

Referendumom se praktično traži da se svojim izjašnjenjem ulazi u nezavisnost pravosuđa i da puk govori o stvarima o kojima nije i ne može biti do kraja upoznat. Riječ je o čistom pravnom pitanju, gdje stav građana ne može i ne smije da se miješa u tok procesa.

S druge strane, treba naglasiti da je presuda već pravosnažna, a da je Dodik samim pojavljivanjem u Sudu BiH legitimizirao visokog predstavnika, odnosno krivično djelo koje je on nametnuo.

Dodik je poslije prvostepene presude u NSRS gurnuo zakone kojim se ne priznaje rad Suda BiH, a kasnije ga je i sam priznao pojavljivanjem u istom, kada mu je ukinut pritvor. Osim toga, on je pristao i da kaznu zamijeni za novčanu, kao i da apelaciju podnese Ustavnom sudu BiH, što znači da je koristio sve pravne mehanizme koje ima i tako ih još dodatno potvrdio.

Dnevna politika

Odluka o oduzimanju mandata se donosi po sili zakona i nije nešto što bi CIK uopšte mogao razmatrati, nego članovi CIK-a tu jasno postupaju po Izbornom zakonu BiH i sve suprotno od toga bi bilo kršenje zakona. Žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH na odluku CIK-a je također bila potvrda da se radi o procesu, kojim se priznaje CIK.

Također, nema smisla da 2022. godine preuzmete od CIK-a rješenje o mandatu, a onda kada vam se treba oduzeti odjednom vam CIK ne odgovara.

Jasno je da je ovakvo referendumsko pitanje isključivo u svrhu dnevne politike kako bi se pokazalo da Milorad Dodik nije otišao bez „ispaljenog metka“ s pozicije. Jedina šteta je što će se na takvo nešto morati potrošiti nekoliko miliona KM.