Novembar i decembar smrtonosni za vozače

NESREĆE Prijelaz iz jeseni u zimu donosi najviše udesa na cestama

Novembar i decembar smrtonosni za vozače

U Bosni i Hercegovini svake godine skoro 360 ljudi pogine na putevima. Samo u prvih devet mjeseci desilo se skoro 27.000 nesreća, u kojima je 240 osoba smrtno stradalo, od kojih su 142 osobe smrtno stradale u Federaciji BiH, a 98 u Republici Srpskoj. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine taj crni broj u Federaciji BiH iznosio je 136, a u manjem bh. entitetu 80, što govori da je broj nesreća sa smrtnim posljedicama, nažalost, u porastu.

Vlaga i led

Samo u dvije teške nesreće koje su se u petak i subotu dogodile u mjestu Lužani kod Prnjavora te u Srednjem kod Sarajeva, četiri osobe su poginule, dok ih je isto toliko zadobilo teške i po život opasne povrede.

Iako se nesreće dešavaju skoro svakodnevno, stručnjaci upozoravaju da se na prijelaznom periodu iz jeseni u zimu treba najviše čuvati, jer su ceste tada skliske i mokre. Dodatni problem su i nesavjesni vozači, koji ne zamijene na vrijeme ljetne za zimske gume na automobilima, iako su to, prema Zakonu, dužni učiniti još 15. novembra. Identična je situacija i sa starim i istrošenim gumama.

- Intresantno je pogledati mjesečnu neravnomjernost nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim povredama, jer je u Republici Srpskoj povećan broj nezgoda u novembru i decembru. Ljeti su to juli i avgust. Novembar i decembar znamo zašto, više vozila je na putevima, približavaju se božićni i novogodišnji praznici, a to znači i više alkohola. Dosta toga, naravno, zavisi i od vremena. Što saobraćajci kažu, najbolje je kad odmah padne snijeg, jer većina vozača shvati da je došlo do promjene na cesti i smanji brzinu. Najgore je ovo sad vrijeme, kad počinje zima, još nema snijega i padavina pa vozači, nažalost, još voze kao da je ljetni period. A na nekim putnim pravcima već imate led na kolovozu, jer su temperature minus tri ili četiri stepena, u nekim krivinama ujutro imate vlagu, jer ne dopire sunce pa dolazi do poledice. Sve to dovodi do slijetanja s kolovoza - upozorava Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

U Evropi već uveliko razmišljaju o tome da uvedu obavezu da proizvođači novih vozila ugrade sigurnosne sisteme, kao što su skeniranje saobraćajnih znakova, sistem za prepoznavanje pješaka i drugih prepreka te da prednji dio vozila prilagode udarima kako bi bile manje povrede pješaka.

- Gdje smo mi u svemu tome? Još imamo više od 50 posto vozila starijih od 16 godina, koji nemaju čak ABS (sistem kočenja), ESP (stabilizator vozila u krivini) i zračne jastuke. Svi bismo mi voljeli novo vozilo, ali ekonomski to ne možemo. Ali, ako već vozimo vozilo starije od 16 godina, ne možemo se mjeriti s vozilom koje je staro, recimo, pet godina. Moramo povećati i svijest kad je riječ o održavanju vozila, da ne gledamo samo kako ćemo proći tehnički nego da otklonimo kvarove i nedostatke ukoliko ih ima – poručio je Radović.

  • U udesu u Srednjem kod Sarajeva dvije osobe poginule
    U udesu u Srednjem kod Sarajeva dvije osobe poginule

Zamor materijala

Radović, koji je već 25 godina vještak saobraćajne struke, naglasio je da kod starih vozila dolazi do zamora materijala.

- Mnoga starija vozila uopće nisu građena kao sada nova, u kojima je akcent stavljen na sigurnost u unutrašnjosti vozila, gdje se prednji i zadnji dijelovi mogu deformirati, ali kabina ostaje netaknuta. Tako sam bio očevidac da u nekim udesima vozači i putnici u starim vozilima budu teško povrijeđeni ili smrtno stradaju, dok u novim budu nepovrijeđeni. Nehumano je da čekamo da neko pogine pa da analiziramo zašto je poginuo. Moramo da prepoznajemo stanje, da li je problem brzina ili alkohol, zato su važni indikatori pa da vidimo da li policijske akcije imaju rezultate – zaključio je Radović.

  • Radović: Nehumano je da čekamo da neko pogine
    Radović: Nehumano je da čekamo da neko pogine

Brzina i neiskustvo

Brzina je i dalje najveći uzrok nesreća. Najviše poginulih, skoro 30 posto, bilo je zbog slijetanja s kolovoza. Skoro 25 posto poginulih čine mladi između 21 i 30 godina pa se može zaključiti da je kombinacija brze vožnje i mladosti, odnosno neiskustva vozača, i ove godine imala negativne i nesagledive posljedice. Ima tu i drugih uzroka, kao što je nevezanje pojasa. Primjera radi, u Sloveniji čak više od 90 posto vozača i suvozača veže pojas, dok se putnici na zadnjoj klupi vežu u 70 posto slučajeva. Kod nas su te brojke za vozače i suvozače tek 66 posto, a za putnike na zadnjem sjedištu mizernih 11 posto.

Jezivi podaci

Jezivi globalni statistički podaci govore da u saobraćajnim nesrećama svake godine pogine skoro 1,25 miliona ljudi širom svijeta. Skoro 90 posto nesreća dešava se u zemljama u razvoju. Treba reći i da najmanje 30 miliona ljudi bude povrijeđeno u nesrećama.

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

NA VRH