Dok sukob između Donalda Trampa (Trump) i Irana produbljuje razlike među zapadnim saveznicima i pojačava pritisak Vašingtona na NATO, generalni sekretar Mark Rut (Rutte) nastoji smiriti tenzije i očuvati odnose sa američkim predsjednikom.

Hormuški moreuz

Nakon što je Tramp na sastanku s Rutom izrazio nezadovoljstvo, a potom javno poručio da "NATO nije bio tu kada je bio potreban", iz Alijanse su obavijestili pojedine prijestonice da SAD u narednim danima očekuju konkretna obećanja o pomoći u osiguravanju Hormuškog moreuza.

Portparolka NATO-a Alison Hart istakla je da su saveznici u kontaktu nakon razgovora u Vašingtonu, naglašavajući da SAD traže konkretne poteze kako bi se osigurala sloboda plovidbe kroz moreuz. Ipak, ostaje nejasno da li se ovi zahtjevi mogu smatrati ultimatumom i kakve bi posljedice mogle uslijediti.

Podrška SAD-u

Rut je poručio da članice NATO-a sada ispunjavaju zahtjeve Washingtona, iako su neke u početku sporije reagovale. Prema njegovim riječima, dio saveznika bio je zatečen jer ih Tramp nije unaprijed obavijestio o planovima, želeći zadržati faktor iznenađenja.

Naglasio je da danas gotovo sve članice pružaju značajnu podršku SAD-u te da odgovaraju na zahtjeve američkog predsjednika. Dodao je i da je NATO spreman učestvovati u eventualnoj misiji u Hormuškom moreuzu ukoliko za to bude mogućnosti.

Evropa traži jedinstvo unutar NATO-a

U međuvremenu, Velika Britanija predvodi grupu od oko 40 država koje rade na vojnom i diplomatskom planu za ponovno otvaranje i zaštitu moreuza, dok je Emanuel Makron (Emmanuel Macron) naveo da oko 15 zemalja razmatra korake za olakšavanje plovidbe.

Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Baro (Jean-Noël Barrot) upozorio je da se moreuz ne može u potpunosti otvoriti bez trajnog sporazuma između SAD-a i Irana. Istovremeno, Italija i Velika Britanija ocijenile su neprihvatljivim eventualno uvođenje takse za prolazak kroz moreuz.

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) poručio je da ne želi dodatno opterećenje odnosa između SAD-a i evropskih partnera, naglašavajući da NATO mora ostati jedinstven jer predstavlja ključ sigurnosti Evrope.

Preraspodjela američkih snaga u Evropi

Mediji u SAD-u, uključujući The Wall Street Journal, navode da Bijela kuća razmatra planove za kažnjavanje članica NATO-a koje nisu pružile dovoljnu podršku, uključujući moguće premještanje američkih trupa iz pojedinih evropskih zemalja.

Takav plan bi mogao podrazumijevati prebacivanje snaga u države koje se smatraju pouzdanijim partnerima, poput Poljske, Rumunije, Litvanije i Grčke, dok bi pojedine zemlje, poput Španije i Francuske, mogle biti pogođene smanjenjem američkog vojnog prisustva.

Prema podacima, SAD trenutno imaju oko 84.000 vojnika raspoređenih širom Evrope, a njihove baze predstavljaju ključne tačke za globalne operacije i sigurnosnu ravnotežu, posebno u kontekstu odvraćanja Rusije.

Iako su pojedini evropski lideri pozvali na diplomatiju i smanjenje tenzija, jasno je da pitanje uloge NATO-a i odnosa sa SAD-om ostaje jedno od ključnih u aktuelnoj geopolitičkoj krizi.