Bilo je to veliko slavlje za kratko vrijeme: sredinom septembra, poljski premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki) i predsjednik Andžej Duda (Andrzej Duda) svečano su otvorili kanal na poljskoj obali koji povezuje luku Elblag s Baltičkim morem, piše DW.

 Riječ je o 1,3 kilometra dugom kanalu kroz Vistula Spit, kopneni dio koji se dijelom nalazi u Poljskoj, a dijelom u ruskoj enklavi Kalinjingrad. U budućnosti će kanal poštedjeti brodove 60-kilometarskog obilaska kroz ruske vode u blizini luke Baltisk u Kalinjingradu.

Iako postoje sporazumi između Poljske i Rusije koji reguliraju prolaz ovim plovnim putem, nesmetan promet na ovoj ruti ipak često zavisi o političkim vremenskim uslovima. Poljska vlada se nada da će ta ovisnost sada nestati.

Simboličan projekt - mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu

S obzirom na ruski napad na Ukrajinu i nedavno pogoršanje odnosa između Poljske i Rusije, čini se da je kanal došao u pravo vrijeme. No projekt je bio odavno planiran ali i kontroverzan. Trenutni lider stranke Pravo i pravda (PiS) i bivši premijer Jaroslav Kačinski (Jaroslaw Kaczynski) pogurao je projekt o kojem se raspravljalo decenijama 2006. godine nakon što je Rusija odbila prolazak međunarodnih brodova kroz tjesnac kod Baltijska zbog navodnog prestanka ugovora.

Ugovor potpisan 2009. ublažio je situaciju, a Donald Tusk, nasljednik Kačinskog na mjestu premijera, nije dao prioritet projektu. Međutim kada je 2016. nacionalna konzervativna stranka PiS preuzela vlast, projekt je dobio novi poticaj. Konačno su 2019. godine započeli radovi na gradnji kanala.

- Ideja je bila simbolično otvoriti ovaj plovni put kako ne bismo morali tražiti dopuštenje zemlje koja nam nije prijatelj – zemlje koja se ne libi napadati i porobljavati druge - rekao je predsjednik Duda. 

A šef PiS-a Kačinski, koji je također bio prisutan na proslavi otvaranja, obećao je mnogo novih poslova u vezi s izgradnjom kanala, koji je postao jedan od PiS-ovih prestižnih projekata.

Simbolična politika: kanal je još u izgradnji

Sama ceremonija otvaranja također je bila čisto simbolična. Za vodeni saobraćaj ništa se nije promijenilo: transportni brodovi i dalje moraju prolaziti ruskim vodama, jer je plovni put novog kanala dubok samo dva i pol metra, što je nedovoljno za veće teretne brodove.

Planirani plovni put dubine pet metara još je u izgradnji. Osim toga, u Elblagu se mora napraviti okretište za brodove. Na gotovo 500 miliona eura koji su već potrošeni bit će pridodano nekoliko dodatnih miliona eura.

Po završetku građevinskih radova na kanalu do luke Elblager moći će doći brodovi do 100 metara dužine i 20 metara širine. Tada bi trebao odahnuti i Gdanjsk, u kojem se nalazi najveća kontejnerska luka u regiji Baltičkog mora jer će se teretni brodovi srednje veličine onda moći slati direktno u Elblag umjesto u Gdanjsk. Teret koji stiže u Gdanjsk mogao bi se prevesti u Elblag manjim transportnim brodovima, takozvanim feeder shipovima, da bi se ovdje prekrcao. To bi, nadaju se u Poljskoj, moglo rasteretiti cestovnu i željezničku mrežu.

U Elblagu se trenutno pretovaruje 90.000 tona robe. Nakon završetka novog plovnog puta kapacitet bi se mogao povećati do 3,5 miliona tona godišnje. To zvuči puno, ali ne mora nužno luku pretvoriti u gospodarski motor koji je obećao PiS. Usporedbe radi: u Gdanjsku se godišnje pretovari više od 60 miliona tona, a u Hamburgu oko 130 miliona tona.

Kritika na račun kanala

Reakcije na veliki prestižni projekt PiS-a u kod lokalnog su stanovništva različite. Krištof Rogovski (Krzysztof Rogowski) radi kao turistički vodič i živi u kući kilometar udaljenoj od novog kanala. Stara kuća od cigle datira iz 19. stoljeća, kada su sjeveroistočna područja današnje Poljske još bila dio Istočne Pruske.

Tek je 1945. istočnopruski Elbling postao poljski Elblag. Rogovski sa svog prozora svaki dan posmatra građevinske strojeve. Projekt smatra "čistom propagandnom kampanjom" koja, uprkos obećanjima, gotovo da ne otvara radna mjesta. Osim toga, vjeruje da bageri ispred njegovog prozora nikada neće završiti posao.

Luka Elblag: traljavo planiranje ili planirano preuzimanje?

Kritike stižu i iz opozicije - iako su liberalne vlade prije podržavale izgradnju kanala. Jerži Visla iz Elblaga, koji je od 2019. član poljskog Senata za građansku koaliciju, prije tri je godine otkrio dokumente koji dokazuju da projekt nikada nije bio u potpunosti isplaniran.

Grad Elblag sada bi trebao platiti izgradnju dijela za okretanje brodova i posljednji kilometar plovnog puta. Budući da grad nema za to neophodnih 23 miliona eura, Vlada sada predlaže ubrizgavanje novca i istovremeno preuzimanje luke.

Wisla je napisao apel vladi da prekine projekt izgradnje a hiljde Poljaka već su potpisale njegov apel. 

- Namjerno ne isplanirati investiciju do kraja i time računati da će projekt propasti je neekonomično i predstavlja zloupotrebu položaja - kaže senator. 

On pretpostavlja da bi kanal prvenstveno trebao dugoročno ojačati poziciju PiS-a.

- PiS želi poboljšati svoju poziciju na predstojećim parlamentarnim i lokalnim izborima. Razni političari će ostaviti svoj trag u Elblagu tokom izborne kampanje i obećati veliki razvoj luke - pod uslovom da luku kontrolira država - kaže Visla. 

No ako država preuzme kontrolu, ovaj političar se plaši da bi PiS mogao dodijeliti unosna mjesta članovima stranke i dobiti značajnu snagu u Elblagu, gdje birači imaju tendenciju liberalnijeg glasovanja.

Za lokalnog političara PiS-a Mareka Prušaka, koji je član Gradskog vijeća Elblaga, nacionalizacija luke značila bi više novca za grad. 

-To je i prilika za razvoj mnogih područja poput gastronomije, ugostiteljstva i turizma - kaže on.

Prušak se nada da će se sadašnji spor između grada i vlade biti riješen. "Prema sadašnjem planu, prvi veliki brodovi trebali bi pristati u luku do kraja 2023. godine", kaže on. On se nada da će brodovi u najboljem slučaju stići prije iduće jeseni - kada se u Poljskoj održavaju parlamentarni izbori.