Sporazum koji je omogućio siguran crnomorski izvoz žita iz Ukrajine u protekloj godini isteći će krajem ponedjeljka ukoliko Rusija ne pristane da produži sporazum postignut uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, a koji je pomogao u borbi protiv globalne krize hrane pogoršane invazijom Rusije na svog susjeda.

Posljednji brod je napustio Ukrajinu prema dogovoru postignutom u nedjelju. Ruska invazija u februaru 2022. i blokada ukrajinskih crnomorskih luka doveli su do skoka globalnih cijena žitarica. Ukrajina i Rusija su među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica.

Skoro 33 miliona metričkih tona kukuruza, pšenice i drugih žitarica Ukrajina je izvezla u okviru tog aranžmana.

Poboljšanje izvoza

Rusija je zaprijetila da će napustiti pakt jer navodi da njeni zahtjevi za poboljšanjem vlastitog izvoza žitarica i đubriva nisu ispunjeni. Rusija se također žali da u siromašne zemlje nije stiglo dovoljno žita. Ujedinjene nacije tvrde da je aranžman bio od koristi tim državama jer je pomogao u snižavanju cijena hrane za više od 20 posto na globalnom nivou.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak da je Rusija već započela razgovore s Turskom o planu da osigura da ruska pšenica - koja je možda prerađena u Turskoj - stigne u zemlje kojima je potrebna bez obzira na sudbinu sporazuma o crnomorskoj žitnoj inicijativi.

Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi da raspravlja o Ukrajini na sastanku u ponedjeljak kojim predsjedava britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly. Britanija je predsjedavajuća 15-članog vijeća za juli. Očekuje se da će sastanku prisustvovati i nekoliko drugih evropskih ministara vanjskih poslova.

Tri kontinenta

Ujedinjene nacije su saopćile da je njihov Svjetski program za hranu do sada 2023. godine nabavio 80 posto pšenice iz Ukrajine - što je porast sa 50 posto u 2021. i 2022. Svjetski program za hranu isporučio je oko 725.000 metričkih tona ukrajinske pšenice u Afganistan, Sudan, Džibuti, Etiopiju, Keniju, Somaliju i Jemen kako bi se borili protiv gladi.

Svjetska organizacija saopćila je da je dogovor do sada opskrbljivao žitom 45 zemalja na tri kontinenta - 46 posto u Aziji, 40 posto u zapadnoj Evropi, 12 posto u Africi i jedan posto u istočnoj Evropi.

Rusija je tri puta u protekloj godini pristala da produži sporazum o Crnom moru, ali je i nakratko suspendovala svoje učešće krajem oktobra kao odgovor na napad dronom na njenu flotu na Krimu.

Kako bi se Rusija uvjerila da pristane na crnomorski sporazum, u julu 2022. godine potpisan je i trogodišnji sporazum prema kome su se zvaničnici UN-a usuglasili da pomognu Rusiji da izvozi hranu i đubrivo na strana tržišta. Dok ruski izvoz hrane i đubriva ne podliježe sankcijama Zapada uvedenim nakon ruske invazije, Moskva tvrdi da ograničenja plaćanja, logistike i osiguranja predstavljaju barijeru za isporuke.

SWIFT platni sistem

Ključni ruski zahtjev je da se Ruska poljoprivredna banka (Rosselkhozbank) ponovo poveže na međunarodni platni sistem SWIFT. Evropska unija je banku odsjekla od SWIFT-a u junu 2022. zbog ruske invazije.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u utorak je uložio posljednje napore da uvjeri ruskog predsjednika Vladimira Putina da produži sporazum o žitu na nekoliko mjeseci u zamjenu za to da EU poveže podružnicu Rosselkhozbank sa SWIFT-om za transakcije žitarica i đubriva, saopćili su izvori.

Guterres još čeka na Putinov odgovor, kazao je portparol UN-a.

Kao rješenje za nedostatak pristupa SWIFT-u, zvaničnici UN-a su naveli opciju da američka banka JPMorgan Chase & Co počne s obradom nekih plaćanja ruskog izvoza žitarica uz uvjeravanja američke vlade.

Ujedinjene nacije također sarađuju s Afričkom izvozno-uvoznom bankom na stvaranju platforme za pomoć u procesuiranju transakcija za ruski izvoz žitarica i đubriva u Afriku, kazao je za Reuters prošlog mjeseca trgovinski zvaničnik UN-a.