Čelnici Grupe sedam (G7) vodećih svjetskih ekonomskih sila dogovorili su u četvrtak okvirni sporazum o davanju 50 milijardi dolara zajmova za Ukrajinu, koristeći kamatu iz ruske suverene imovine koja je 'zamrznuta' nakon što je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda 2022. godine.
Politički dogovor predstavlja središnji dio dana otvaranja u južnoj Italiji godišnjeg samita čelnika G7, kome je drugu godinu zaredom prisustvovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski čelnik
Ukrajinski čelnik tokom samita potpisat će novi, dugoročni sigurnosni sporazum s američkim predsjednikom Džo Bajednom (Joeom Bidenom), kao i sporazum s drugom članicom G7 Japanom.
Mnogi od čelnika G7 bore se s problemima u vlastitim zemljama, ali su odlučni da naprave razliku na svjetskoj sceni, dok također nastoje da se suprotstave kineskim ekonomskim ambicijama.
- Puno je posla koji treba da se uradi, ali sigurna sam da ćemo u ova dva dana moći da vodimo razgovore koji će dovesti do konkretnih i mjerljivih rezultata - poručila je italijanska premijerka Giorgia Meloni.
Plan G7
Plan G7 za Ukrajinu zasnovan je na višegodišnjem zajmu koristeći profit od oko 300 milijardi dolara zaplijenjenih ruskih sredstava.
Tehnički detalji bit će finalizirani u narednim sedmicama, kazao je za Reuters diplomatski izvor iz G7. Izvor, koji je tražio da ostane neimenovan, izjavio je da će dodatna sredstva stići do kraja ove godine.
Visoki američki zvaničnik kazao je da su Sjedinjene Države pristale da same obezbjede do 50 milijardi dolara, ali bi taj iznos mogao značajno opasti dok druge zemlje budu najavile svoje učešće.
Cilj sporazuma
- Cilj sporazuma je bio da se osigura da može trajati godinama bez obzira na to ko je na vlasti u svakoj državi G7 – u nagoveštaju brige da bi predsjednički kandidat američkih republikanaca Donald Trump mogao biti mnogo manje naklonjen Kijevu ako pobijedi Bidena u novembru - kazala je osoba bliska pregovorima.
Dok Meloni ima lagodnu poziciju nakon trijumfa na evropskim izborima, čelnici ostalih šest država – Sjedinjenih Država, Japana, Francuske, Njemačke, Britanije i Kanade – suočavaju se s velikim unutrašjim problemima koji bi mogli potkopati njihov autoritet, prenosi Reuters.
