INTERVJU Predsjednik HDZ-a BiH za "Avaz"

Čović: Teško je kazati šta je najbolje za nas kad smo mi ovako podijeljeni

Ne možemo ulaziti u izborni ciklus kao prije godinu, jer vidimo kakve su posljedice kad nelegitiman predstavnik dođe u vlast

Razgovarao: Kenan KEŠMER
28.10.2019 15:08

Čović: Pokrenuti razgovore

Foto: Arhiv

Intervju s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH i od danas predsjedavajućim Doma naroda BiH, radili smo u povodu dugo najavljivanog sastanka sa SDA, koji se trebao održati danas u Mostaru. No, u posljednji čas desilo se mnogo toga. Osim što se Čović, zajedno sa Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH i predsjednikom SNSD-a, iznenada pojavio u Bratislavi na sastanku sa Miroslavom Lajčakom, otkazan je i sastanak sa SDA. 

Čović je, ipak, odmah po slijetanju iz Bratislave, pristao da se intervju dopuni te je govorio o tome zašto je odgođen sastanak sa SDA, o čemu je razgovarano s Lajčakom, o ANP-u, izbornom zakonu...

Prijateljski s Izetbegovićem

Špekuliralo se o razlozima zašto je sastanak otkazan. Možete li nam reći šta se dogodilo?

- Nema to veze ni sa jednim ni sa drugim. Jedina prava informacija jeste da gospodin Izetbegović ima privatnu obavezu i zamolio me da prolongiramo sastanak. Sve drugo su špekuacije. On me zamolio i ja sam se složio. Nije korektno da sad išta govorim, jer se radi o privatnim stvarima. Sastanak će se odražati, u petak je Dan mrtvih - Svi sveti pa ćemo sastanak, vjerovatno, održati u naredni ponedjeljak ili utorak.

Dakle, nisu uzdrmani odnosi između Vas i Izetbegovića?

- Sve je tu isto, prijateljski vrlo. Kao jučer dok se nije desilo otkazivanje sastanka.

U Bratislavi ste održali iznenadni sastanak sa Miroslavom Lajčakom, ministrom vanjskih poslova Slovačke i bivšim visokim predstavnikom u BiH. O čemu ste razgovarali?

- To je bio jedan radni sastanak u dosta dobroj atmosferi, više služben nego prijatan. Slovačka predsjedava OSCE-om i Lajčak je veliki prijatelj BiH. Prije sedam ili osam dana smo dogovorili taj sastanak i razgovarali smo kako napraviti kompromis i formirati vlast. I dok smo razgovarali, s Izetbegovićem sam dogovorio da odgodimo sastanak.

Dakle, jedan prijateljski razgovor, Lajčak nas je informirao o tome kako EU vidi nas, mi njega o atmosferi u BiH i dalje mislim da se može naći kompromis za formiranje vlasti. Govorili smo i o tom odnosu EU prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i rečeno je da na nas to ne smije ostaviti negativne posljedice, već da učinimo sve da uhvatimo taj voz, jer će se u petom mjesecu o tome govoriti i da budemo dio tog paketa.

A Dodik? Šta je on rekao?

- Vrlo korektan, kažem vam, bila je pozitivna atmosfera.

Inače, kad govorimo o sastancima stranačkih lidera, nakon skoro svakog nekako se čini da je dogovori napravljen, ali nakon kratkog vremena vidimo da neko nekoga nije baš dobro shvatio. Kako prevazići te šumove u komunikaciji?

- Najbolji način da se otkloni šum je komunikacija. Mi smo početkom osmog mjeseca imali sastanak upravo da bismo izbjegli te šumove i ometanja tog razumnog i razgovjetnog i realizacije dogovora. Imali smo tu gospodina Vigemarka, tadašnjeg specijalnog predstavnika EU, predstavnike stranaka, pa smo sve ispotpisali do u detalje, stavili na papir, pa opet je bio problem. Evidentno, postoji jedna razina nepovjerenja koja se nije eliminirala duže vrijeme. I mislim da je došlo vrijeme da otklonimo nepovjerenje da se omogući da završavamo procese.

Kakav je, inače, odnos Vas i Izetbegovića i Vas i Dodika?

- Personalno vrlo dobro. S Izetbegovićem imam redovitu komunikaciju, redovite sastanke, ne tako rijetko ručkove i večere i to je ono personalno. S Dodikom nešto rjeđe, ali je to medijski interesantno.

S gospodinom Radončićem (Fahrudinom, lider SBB-a, op. a.) također redovito. Ručali smo prije nekoliko dana, što nigdje nije zabilježno, što nije bio ni cilj.

Dakle, s Izetbegovićem su odnosi personalno vrlo dobro, na istoj razini kao i s Dodikom. Samo što je češća komunikacija s Izetbegovićem. Zadovoljan sam.

  • Sa sastanka u Bratislavi: Čović, Lajčak i Dodik
    Sa sastanka u Bratislavi: Čović, Lajčak i Dodik Foto: (Srna)

Međusobno povjerenje

Iz SDA su u nekoliko navrata kazali, pa i sam gospodin Bakir Izetbegović, da je HDZ kriv što ne postoji Vlada FBiH i da je problem Vaše uvjetovanje izmjenama Izbornog zakona. Je li to tačno?

- Mislim da smo tu jasni, da nema dilema. Mi do sada nijednom nismo sjeli da razgovaramo o Vladi FBiH, baš nijednom. Do sada se razgovaralo o državnoj razini vlasti, Vijeću ministara, dogovorili smo raspodjelu resora. U ovom trenutku razgovarati o tome ko je kriv, zašto nešto ne razgovaramo, a uopće na dnevnom redu nije bila nijednom tema entitetske rezine vlasti,  suvišno je i neću se na tome zadržavati. Evo, prilika je sad da razgovaramo o svim tim temama.

Što se mene tiče, HDZ-a, pa i HNS-a, jeste da moramo tražiti partnera na razini načela. Jedno od tih načela je međusobno povjerenje, a veže se za to i Izborni zakon. Jer, ne možemo ulaziti u izborne cikluse kao prije godinu i vidimo kakve su posljedice kad dođe nelegitimni predstavnik u Predsjedništvo BiH ili na neku drugu razinu vlasti. Imamo zastoj, opstrukcije, različita tumačenja, viđenja, jednostavno se moramo opredijeliti što želimo.  

Što se tiče federalne vlasti, mi vrlo precizno definiramo da se napravi jedna agenda šta ćemo to raditi u naredne četiri godine ili, koliko nam je sad već ostalo, tri. Na kojim načelima ćemo raditi, ko će to raditi, kako podijeliti resore, nijedno od tih pitanja još nismo otvorili, šta uraditi s resorima, jer smo već bili u procesu da nešto promijenimo,pa smo prešutno odustali... Znači, ima mnogo pitanja koja moramo dogovoriti sa SDA prije podjele resora, a ključno je Izborni zakon. Istina, izmjene se provode na državnoj razini, ali je evidentno ključ za rješenje u odnosu SDA i HDZ.

Oni koji su najavljivali da će učestvovati na sastancima SDA – HDZ, ističu kako očekuju da će HDZ donijeti određeni prijedlog. Imate li taj prijedlog, šta on podrazumijeva?

- Sigurno ćemo početi pregovore i o Izbornom zakonu. Osnovno načelo jeste da jedan narod ne bira drugom predstavnike ili, pojednostavljeno, da imamo legitiman izbor predstavnika naroda tamo gdje Ustav to nalaže. Mi smo u proteklih desetak godina potpisali veoma mnogo sporazuma, sjećam se jednom u Briselu, gdje su svi bili nazočni, čak sve stranke, gdje smo definirali jedan stav, pod rednim brojem 5, da jedan narod neće drugom birati predstavnike. Jednostavno se moramo osloboditi te mogućnosti da stalno nekome uskraćujemo ili sužavamo prostor za djelovanje. To je načelo na kojem mi insistiramo. Mi moramo govoriti i o gradu Mostaru, gdje izbore nismo održali 12 godina. Hoćemo li dotaknuti neka tehnička pitanja, moguće, međutim za mene su primarna ova pitanja, koja su i odluka Ustavnog suda, SDA ima neka svoja viđenja pa ćemo vidjeti u kojem će to pravcu ići.  

Belgijski primjer

Imate li Vi neki konkretan prijedlog kako doći do toga da jedan narod ne bira drugom predstavnike? Tanka je linija između legitimnosti i jasne podjele među narodima, odnosno pravljenja granica.

- Naravno. Imate to u dobrom dijelu slično strukturiranih i organiziranih zemalja EU. Pogledajte kako se to radi u Belgiji. Jednostavno, kad smo imali posljednji popis stanovništva, naši građani su se vrlo jasno izjašnjavali kao Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili da su predstavnici drugih grupacija. Devedeset šest posto žitelja BiH izjasnilo se kao dio konstitutivnog naroda. To, jednostavno, treba uvažavati i oko toga treba tražiti rješenja. Rješenja ima veoma mnogo. Jedno bi se odnosilo za Dom naroda, drugo za Predsjedništvo. I kad je u pitanju Predsjedništvo, opet postoje rješenja, vrlo jednostavna, direktnog ili indirektnog izbora. I zato smo i ja i gospodin Izetbegović imali nekoliko rješenja na stolu. Meni je njih pet-šest koje smo do sada razmatrali, prihvatljivo svako koje će osigurati ovo načelo jedan ili drugi ili treći narod treba birati svoje predstavnike. To su minimumi da bi BiH mogla funkcionirati. I to se ne može zanijekati. To je zbog svih drugih odnosa, povijesti, tradicije onog svega što mi baštinimo, kroz povijest BiH preznačajno. To se, jednostavno, ne može staviti u funkciju jednog klasičnog građanskog pristupa, jer je naše društvo danas izuzetno podijeljeno i treba sa pažnjom napraviti odnos između građanskog i kolektivnog.

Da prijeđemo na državni nivou. I tamo su stvari i procesi blokirani, a razlog je ANP. Kakav je Vaš stav po tom pitanju? Treba li prvo slati ANP pa imenovati mandatara ili obrnuto?

- Ja osobno mislim da nikakve veze nema mandatar s bilo kojim našim tranzicijskim ili integracijiskim procesima. Moj stav je vrlo jednostavan. Bosna i Hercegovina treba ići euroatlantskim putem. Znači i EU i NATO su, kad je u pitanu HDZ, prioritet u vanjskoj politici. I taj proces je nezaustavljiv bez obzira na to kako to danas neko razmišlja. Ali, s druge strane, Vijeće ministar je trebalo uspostaviti već ima 7 ili 8 mjeseci, kada smo davno raspodijelili rasore i predstavljati neke preduvjete integracijskih procesa, koji neće završiti ni za 20 godina kako se mi krećemo, mislim da bi zaista bilo kontraproduktivno. Evo, gdje nas je to dovelo. Što se mene tiče, Vijeće ministara je trebalo uspostaviti odmah. Prvi zadaci koji bi se postavili novom Vijeću ministara su integracijski procesi i prema EU i prema NATO savezu, u onoj mjeri da sve odluke za NATO koje smo potpisali, vrijede i da se provode.

Ali, Dodikova pozicija je ista - ANP ne može ni prije ni poslije Vijeće ministara.

- Mi moramo početi funkcionirati kao vlasti. Gospodin Dodik je, zajedno s mnom i gospodinom Izetbegovićem i našim saradnicima, potpisao vrlo precizan dokument kada je u pitanju i odnos prema NATO savezu. U tom dokumentu sve piše i kada je u pitanju ono što smo do sada dogovorili i što dalje trebamo dogovarati. Ja mislim da je ovo rješenje, apsolutno jedino rješenje koje bi, u konačnici, svi prihvatili.

U ponedjeljak preuzimate predsjedavanje Domom naroda. Već smo rekli da ni taj dio vlasti ne funkcionira.

- Mi smo se zatvorili. I Dom naroda i Zastupnički dom su u jednakim problemima. Ako nemamo povjerenstava, onda imamo zastoj. Ja u ponedjeljak preuzimam, ja ću nastojati jednom dinamikom pokušati dovesti za sto predstavnike sva tri naroda da izađemo što prije iz ovoga. Ali, evo, rekao sam šta je rješenje. Imenovati Vijeće ministara i uspostaviti tako i zakonodavnu vlasti. Jer, bez povjerenstava, Zastupnički dom ne može imenovati Vijeće ministara.

Rješavati razgovorom

Zbog svega su nam blokirane dvije milijarde eura...

- Ogromna je šteta. Niko nas ne može razumjeti, a i kako će nas razumjeti kad nam želi pomoći, osigura nam sredstva i mi ih ne povlačimo. To smo radili posljednjih godina. Imamo mi kredita koje smo uzimali pa nismo povlačili sredstva pa plaćali penale. Za to niko ne može naći adekvatnu ispriku. Zato žurno moramo imati vlasti.

U Zagrebu ste nedavno imali prezentaciju svog dvoknjižja "Iznad crte". O čemu se radi?

- To je treće predstavljanje, prvo izvan BiH. Dvoknjižje je jedan od projekata mog političkog djelovanja u proteklih 20 godina, ono će imati još dvije knjige. Prva se zvala "Moja vizija evropske BiH", a druga "Odnos s vjerskim zajednicama". Mislim da ćemo do kraja godine završiti i druge dvije knjige. Tu se može pročitati sve što ja mislim o bilo kojem događaju u proteklih 20 godina koji je bio tema u BiH. I svi oni koji možda imaju drugačije mišljenje, koji imaju kritički osvrt na to što ja radim, neka pročitaju što je to radio predsjednik HDZ-a.

I, za kraj, kako komentirate odnose BiH i Hrvatske? Bilo je nekih poteza Hrvatske koji nisu baš fer i prijateljski, posljednji je pitanje "Trgovske gore". Konstantno imamo neki problem, nešto što "zapinje" u odnosimo dvije države.

- Prije svega, ne vidim nijedan problem koji ne možemo riješiti razgovorom. Sad postoji suštinsko pitanje: Šta je stav BiH? Mi često eksperimentiramo, kao sa Pelješkim mostom. Kad jedna strana izađe i kaže to je stav BiH, to uopće nije stav BiH. Evo, vidite kako se dogovaramo oko NATO saveza, oko uspostave vlasti. Dakle, stav BiH može biti donesen u Predsjedništvu po proceduri, u Parlamentarnoj skupštini po proceduri, sve drugo je stav pojedinca, može to biti Dragan, Bakir ili Milorad. Mislim da smo mi ponajviše zbunjivali ljude u Hrvatskoj, jer bi neko ispred BiH iznosio stav pa bi neko te stavove demantirao tako da mi, prije svega, moramo sebe uozbiljiti. Usvojili smo mehanizam koordinacije i za mnogo složenija pitanja da se usaglasimo i formiramo stav i moramo štititi svoj interes. Bez obzira na to od koga dolazi problem, pa i kad je u pitanju izmještanje nuklearnog otpada.

Krajnje neprihvatljiva odluka EU

Kako komentirate odluku čelnika zemalja EU da ne otvore pregovore sa Sjevernom Makedonijim i Albanijom? Znači li to da su sada i nama zatvorena vrata?

- Mislim da nisu. Evropska unija pokazuje, odnosno jedan dio članica pokazuje koliko smo bitni. Za mene je to neodgovorna politika, koja šalje izuzetno lošu poruku Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali i BiH. Onda neko kaže zašto uopće ispunjavati uvjete EU kad svakako nećemo dobiti otvorena vrata i pregovore. Za mene, kažem, krajnje neprihvatljiva odluka EU. Mi smo dio evropskog prostora i moramo sebi stvoriti ambijent da uđemo u institucije EU sa svim njenim slabostima. Što se tiče BIH, nastojat ću da u prva dva mjeseca završimo, jer čini mi se da predsjedavanje Hrvatske EU u prvoj polovini naredne godine daje šansu da sustignemo Albaniju i Sjevernu Makedniju. Jer mi smo sve uvjete ispunili do toga da uspostavimo vlast.

Dat ćemo podršku kandidatu HDZ-a za predsjednika Hrvatske

U Hrvatskoj je već, faktički, počela kampanja za predsjedničke izbore. Imate li Vi svog favorita i šta bi bilo najbolje za BiH?

- Teško je kazati šta je najbolje za nas kada smo mi ovako podijeljeni. Ja imam, naravno, svoju poziciju, ona će slijediti stranku. HDZ Hrvatske ima svog kandidata i mi ćemo tog kandidata podražati. Još taj proces nije formalno otpočeo, a kada počne, tada će se i HDZ BiH priključiti.

Komentari

NA VRH