Borba s depresijom koju je vodio u prethodnih nešto više od dvije godine udaljila je s terena slovensku fudbalsku legendu Josipa Iličića. 
Na njega su utjecali smrt nekadašnjeg saigrača Davidea Astorija, a potom i pandemija koronavirusa koja je u Bergamu odnijela više hiljada života. Sve to bio je uzrok njegovih čestih izostanaka, a na kraju i raskida ugovora s Atalantom.
Međutim, Iličić se uspio izboriti s teškom bolešću i ponovo će igrati fudbal. Jučer je potpisao trogodišnji ugovor s Mariborom te se tako vratio kući.
Josip Iličić rođen je 29. januara 1988. godine u Prijedoru. Profesionalnu karijeru počeo je u Bonifiki, a prije dolaska u Maribor 2010. igrao je za Interblok. U Mariboru se zadržao vrlo kratko, a iste godine je za 2,3 miliona eura otišao u Palermo. Za Palermo je igrao tri godine, kasnije je još četiri proveo u Fiorentini te pet u Atalanti. Ukupno je za ova tri kluba zabio 122 gola, uz 80 asistencija.
Za Sloveniju je odigrao 80 utakmica i postigao 16 pogodaka.

Legenda slovenskog fudbala stigla kući

Josip Iličić: Povratak iz depresije

Opći izbori koji su održani u 2022. godini potvrdili su postojeće stanje u zemlji ili, bolje rečeno, čak ga i podebljali. SDA, SNSD i HDZ uvjerljivi su pobjednici ovih izbora. DF, dosadašnji partner SDA (vidjet ćemo da li i budući), ostvario je, također, odličan rezultat.

I dok su se dobri rezultati SNSD-a i HDZ-a mogli i očekivati, s obzirom na to da su im teme i atmosfera u društvu potpuno išli naruku, SDA, činilo se prije izbora, nikad nije bila u goroj situaciji. Sporna revizija presude, afere, respiratori, funkcioneri na crnim listama, katastrofalna kadrovska rješenja, ekonomska kriza i masovna emigracija stanovništva, opoziciji su servirali protivnika za potpuni nokaut. Umjesto nokautiranja SDA, desio se nokaut Izetbegovića, koji je uvjerljivo izgubio u utrci za člana Predsjedništva. 
Ipak, opozicija nije iskoristila momentum. Na ovim izborima je stagnirala, nije rasla. Razloga za to ima mnogo. Vlast trojke u Kantonu Sarajevo mogla je i trebala je služiti kao odličan teren da se u jednom mandatu naprave čuda i dokaže da je bolja i uspješnija vlast moguća, a potom njen uspjeh izvesti i u ostale dijelove države. Problem je, međutim, što je to čudo izostalo. Nikakav veći uspjeh Kanton Sarajevo nije napravio, a nekoliko kilometara tramvajske pruge i dijeljenje poreznog novca na socijalne programe očigledno nisu pretjerano impresionirali glasače.

Kada se tome dodaju odlična predizborna kampanja SDA i nikakva opozicije te činjenica da je SDA u javnosti opet uspjela kao ključne nametnuti teme o ugroženosti Bošnjaka i borbi za državu, a opozicija to nemušto pokušavala pratiti, onda nije čudno da su SDA i DF profitirali. Jer, dok kod SDA jasno prepoznajemo glavne proizvode koje nude glasačima poput "nacije", "vjere", "države", "patriota" i "izdajnika", kod stranaka opozicije postaje sve manje jasno šta je to glavni proizvod koji nude političkom tržištu, osim maglovitih obećanja o promjeni i poštenju.

Bez SDA će se matematički izvjesno moći formirati vlast i na federalnom i na državnom nivou, no moralo je bolje. Puno bolje od toga.

Bez SDA će se matematički izvjesno moći formirati vlast i na federalnom i na državnom nivou, no moralo je bolje

Bez SDA će se matematički izvjesno moći formirati vlast i na federalnom i na državnom nivou

Podbacili ste, drugovi

Dok se reflektori gase, frizure kvare, a bilbordi završavaju u kontejnerima i na deponijama, vrijeme je postizbornog otrežnjenja i povratka u realnost. Protekli mjesec izgubili smo u predizbornim kalkulacijama, skupovima, debatama, svjedočili naštimanim statistikama, ubrzanom trošenju stotina miliona za "pomoć" građanima, predizbornom, lopatama, pa čak i – vidjeli smo i to čudo – ručnom asfaltiranju.

Prebrojavanje još traje, ali brojke su neumoljive, a trendovi jasni. Birači su odlučili, barem oni što dopisivanjem i na druge načine nisu poništili vlastite glasačke listiće ili ih nepopunjene ubacili u glasačke kutije. 
Većina je izabrala ono što i zaslužuje, a s čime ćemo se četiri godine morati nositi svi. Napravljen je politički urnebes, ponovo se glasalo emocijama, a ne razumom, pa nam slijedi dugo i naporno usaglašavanje parlamentarnih većina i sastavljanje vlada. Zabrinjavajuće je, međutim, što vremena za uobičajene ucjene, pregovore i trgovine ova zemlja sada nema. &nbsp;&nbsp;

Tugovanje poraženih i slavlje pobjednika ne smije dugo trajati. Previše je problema koje predizborna sadaka nije riješila, a kojima se na početku zime vlasti moraju pozabaviti. Mediji i ekonomski stručnjaci i analitičari uporno ponavljaju, remeteći predizbornu, ali i postizbornu atmosferu, da vlade konačno moraju usvojiti mjere i programe koji će dati precizne odgovore na dileme – kako će socijalno ugroženi, penzioneri, nezaposleni preživjeti zimu, po kojoj cijeni i na koji način će se grijati, hoće li cijene goriva i osnovnih namirnica biti niže barem za iznos privremeno ukinutih akciza ili procent smanjenja stope PDV-a, kad će rast plaća i penzija dostići inflaciju, kad će privrednici biti rasterećeni harača, gdje su milijarde viška prihoda...

Većina je izabrala ono što i zaslužuje, a s čime ćemo se četiri godine morati nositi svi

Kako će socijalno ugroženi, penzioneri, nezaposleni preživjeti zimu

Kako preživjeti zimu

Sting je došao, oduševio Sarajevo – i vratio se u bijeli svijet. No, ono što je on učinio za nas u nekih 48 sati boravka u bh. prijestonici, neki ne uspiju ni za godine. 

Prije i poslije spektakularnog koncerta u dvorani Zetra muzička zvijezda obišla je mnoge lokacije u Sarajevu i oko njega, kušala baklavu, rakiju, vina... Sting je posjetio i Tunel spasa.
I o svemu tome izvještavali su i neki inozemni mediji, što je, naravno, sjajna promocija za Sarajevo i cijelu zemlju. I samim tim što je Sarajevo uvrstio među gradove na svojoj turneji "My Songs" učinio je veliku stvar.
Tako, na koncu, ispada da je na svoj vlastiti rođendan slavljenik nama dao poklon. Jer Sting je u nedjelju, na dan koncerta u Zetri, proslavio 71. rođendan.
Muzičar pravog imena Gordon Metju Tomas Samner (Matthew Thomas Sumner) na muzičkoj sceni prisutan je od početka sedamdesetih godina, kada je harao s grupom "Police". Sting je danas jedna od najvećih muzičkih zvijezda na svijetu.

Učinio je za nas u nekih 48 sati boravka u bh. prijestonici što neki ne uspiju ni za godine

Sting: Došao, oduševio i – promovirao nas

Izbori su, kao i svaki do sada, najavljivani kao historijski. Nakon za mnoge neprospavane noći s nedjelje na ponedjeljak i rezultata s birališta ostalo je pitanje jesu li donijeli dovoljno novih ljudi koji imaju snage, sposobnosti, hrabrosti i volje da povedu izmrcvareno stanovništvo Bosne i Hercegovine ka novoj, svjetlijoj budućnosti.
Glasači su, inače, sve stariji i siromašniji, s djecom koja plaću zarađuju u Njemačkoj, Sloveniji, Austriji, a i ovi izbori su još jednom bili dokaz da je u ovoj zemlji običan čovjek "donji". Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata...
Pobjeda Denisa Bećirovića unijela je optimizam kod onih koji su željeli vidjeti izlaz iz agonije koja u BiH traje od rata i učinilo se, na prvu, da je ustajanje polako počelo, no u parlamentima je situacija ostala slična kao i do sada.&nbsp;

Obični građani nisu dobili odgovore na krucijalna pitanja. Hoće li ovakva rješenja donijeti zaustavljanje korupcije, otimanje poreznog novca, pljačkanje dok se narod guši, sigurnost, reforme, posao, hoće li njihovoj djeci ko braniti da se liječi ili, još gore, ubijati ih u privatnim ambulantama, prljati nacionalizmom ili će i dalje očajni mladi ljudi i dalje napuštati svoju zemlju.

Bosnu i Hercegovinu je proteklih godina napustio milion ljudi, zemlja od koje su svi digli ruke, osim onih koji imaju interesa, vladara. Vrijeme pred nama pokazat će imaju li izabrani kandidati snage da pokrenu BiH, koja je zaustavljena prethodnih 30 godina.
A građanima nisu važna više ni predizborna obećanja niti šta će ko ispuniti od njih u kojim koalicijama. Briga ih. Važni su odgovori na pitanja koja ih muče i koja im život u ovoj zemlji čine toliko nemogućim da polako nestajemo odlazeći iz nje.

Vrijeme pred nama pokazat će imaju li izabrani kandidati snage da pokrenu BiH, koja je zaustavljena prethodnih 30 godina

Obični građani nisu dobili odgovore na krucijalna pitanja

Život nakon izbora

Mančester siti je u nedjeljnom gradskom derbiju na Itihadu deklasirao (6:3) Junajted, a u historiju su se upisali&nbsp;Fil Foden&nbsp;(Phil) i&nbsp;Erling Haland (Haaland)&nbsp;jer su obojica postigli po het-trik. Međutim, Norvežanin je dodao i dvije asistencije te je zasluženo proglašen za igrača utakmice.

Siti je tek treća ekipa u historiji koja je imala dva igrača koja su zabila het-trik u istoj utakmici. Prvi su to učinili Džermen Penant (Jermaine Pennant) i Rober Pires (Robert) u dresu Arsenala 2003., a onda i Ajos Peres (Ayoze Perez) i Džejmi Vardi (Jamie Vardy) za Lester 2019. godine. 
No, Haland je protiv Junajteda postigao treći het-trik u sezoni, a za to mu je trebalo samo osam utakmica. Tako je prestigao Majkla Ovena (Michael Owen), kojem je za taj poduhvat trebalo 48 utakmica, kao i Rudu van Nistelroja (Ruud van Nistelrooy), koji je treći na toj listi (59 mečeva).
Norvežanin je rekorder i po broju golova na startu sezone, nakon što je u osam premijerligaških utakmica postigao 14 golova, uz tri asistencije. 
Inače, ove sezone je odigrao ukupno 11 klupskih utakmica i postigao 17 golova.
Erling Haland je rođen 21. jula 2000. godine u Lidsu. Seniorsku karijeru počeo je u 16. godini u norveškom Brineu, a kasnije ga je lopta odvela u norveški Molde, Red Bul Salcburg i Borusiju Dortmund, odakle je ljetos transferiran u Siti.

Protiv Junajteda postigao treći het-trik u sezoni

Haland: U 11 klupskih utakmica dao 17 golova

Erling Haland: Ruši rekorde

U gračaničkom naselju Donja Lohinja jučer je svoju građansku dužnost, uz pomoć unuka, u 101. godini obavila i nepismena starica Hanka Šestan.&nbsp;
Zdravlje je dobro služi, čuje, ali ne vidi dobro. Sluša vijesti, pa je insistirala da dođe, da joj pomognu da glasa, kako je rekla, za boljeg i sposobnijeg predsjednika i vladu u kojoj se ne krade, već pravi država.
- Moje drago dijete, noćas sam malo spavala, mislila sam na izbore. Hoću da glasam, jesam nepismena, ali će mi pomoći unuk Omer. On me kolima dovezao, a onda su mi gledali ličnu kartu i rekoše: „Nano, može ti neko pomoći da glasaš“ - prepričavala je jučer Hanka.
Sjedila je u automobilu, a glasanje se obavilo u prisustvu člana biračkog odbora. Hanka je ukratko ispričala svoj težak život.
- Živjela sam ti ja u tri države, u Kraljevini, pa u Titinoj državi, pa u ovoj našoj Bosni. I prije sam glasala, i bilo mi je dobro. Jeste da se puno radilo, rahmetli suprug Omer, koji je umro još 1967. godine, mljela sam žito u vodenici na potoku - rekla je Hanka.&nbsp;
Radilo se i na poljoprivredi, imalo se, porez se plaćao.&nbsp;
- Bila sam na radnim akcijama dok se nisam udala, gradila prugu Brčko – Banovići. Moje je prošlo, ali hoću da ostalima bude bolje. Mene narod voli. Lani mi je za 100. rođendan došlo 15 torti, donosili i stari i mladi. E, za njih sam ja glasala, neka se zna - kazala je Hanka Šestan.

Moje je prošlo, ali hoću da ostalima bude bolje

Nana Hanka Šestan: U 101. godini ne propušta glasanje

Glasali ste. U naredne četiri godine ćete gledati. U trenutku pisanja ovog teksta još nismo znali kako ste glasali. 

Naravno, vladajući su, po običaju, pokušali krasti. Unošenje kutija i listića, zamjena članova biračkih odbora, glasanje po dva puta, napadi na posmatrače iz suparničkih stranaka i ove godine su bilježeni na izborima. 
Ipak, ako nešto budi razlog za optimizam jeste to da su na mnoge slučajeve nadležne institucije reagirale. Sve upućuje na to da, ako se na izborima i desila krađa, ona, vjerovatno, nije bila ni blizu drastična kao u prethodnim izdanjima. Ovo se prije svega može zahvaliti tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH. 
Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je više puta upozorio da će oštro sankcionirati svaki pokušaj izborne krađe.
Naravno, treba li i spominjati da su navedene nepravilnosti izvedene u režiji vladajućih političkih stranaka. I možda je to i najbolji pokazatelj šta je bio smisao ovih izbora.

Bio je to izbor između toga da li ćemo i dalje pristajati živjeti u društvu u kome će najnormalnije biti to da korumpirani đilkoši kradu – od glasova, preko radnih mjesta, do javnog novca.

Hoćemo li i dalje živjeti u društvu u kojem će politički silnici prijetiti ljudima otkazima ukoliko ne glasaju za njih, slati monstruozne poruke da neće dozvoliti liječenje djece, prijetiti masovnim grobnicama, trovati društvo mržnjom, nacionalizmom i podjelama, referendumima i ratovima dok stotine hiljada ljudi trajno odlaze iz zemlje, ili ćemo krenuti najprije putem izgradnje nekog poštenijeg, zdravijeg i tolerantnijeg društva, u kojem će međusobno poštovanje doći na viši, a pogani jezik i mržnja na niži nivo.
Jučer možda i nismo imali mogućnost da izaberemo idealnu vlast, ali smo svakako imali moralnu i civilizacijsku obavezu da smijenimo lošu vlast. Jesmo li položili ispit, znate u trenutku dok čitate ovaj tekst.

Jučer možda i nismo imali mogućnost da izaberemo idealnu vlast, ali smo svakako imali moralnu i civilizacijsku obavezu da smijenimo lošu vlast

Denis Bećirović je novi član Predsjedništva BiH

Glasali ste, gledajte

U nedjelju se održavaju izbori u Bosni i Hercegovini. Neki kažu sudbonosni, drugi historijski, treći mole Boga da samo prođe još jedna izborna nedjelja, a oni kojima je dobro, uživaju u blagodatima ove vlasti, trljaju ruke i govore – bit će još bolje! Kako za koga… Oni što kukaju na društvenim mrežama, a takvih je stotine hiljada, kao i obično, niti će glasati niti će bilo šta odlučiti. Takvi će i dalje samo kukati. A narodna kaže, poslije je*anja nema kajanja.
Međutim, oni koji ne glasaju nemaju pravo ni da kukaju. Samo olovkom i izlaskom na izbore može se promijeniti stanje nabolje. A svaki glas je važan. 
I tako je godinama. Već 30 unazad je bio svaki glas važan, ali vlast o tome ne brine. Vlast brine o sebi i svojima. Njih obični građani ne zanimaju.

Oni imaju svoje glasačko tijelo i takvi i glasaju. Poput vojnika. S jasnim uputama i obećanim benefitima. Sporni su ovi Facebook analitičari, dežurni spin majstori, stručnjaci, analizatori, kauč selektori i prognozeri.

Upravo ti što kukaju, “analiziraju” niti će šta nabolje promijeniti niti odlučiti. I dalje će onda, samo dan kasnije, 3. oktobra, kukati, pisati i objavljivati: “Evo, znao sam ja da će oni... Opet isti!”
Neizlaskom na izbore samo će pomoći istim ovima što nas 30 godina vuku unazad i raseljavaju po bijelom svijetu.
Umjesto kukanja i žalopojki, vrijeme je da konačno pokažemo da smo za promjene, za bolje sutra. Za našu djecu i sigurniju budućnost u Evropskoj uniji i NATO-u, daleko od nestabilnosti, blokada, podjela i prijetnji ratom.
Građani BiH žele mir, suživot, ali i da mogu živjeti od svoga rada, bez korupcije, nepotizma, stranačkog ubljebizma i klijentelizma.

Građani BiH žele mir, suživot, ali i da mogu živjeti od svoga rada, bez korupcije, nepotizma, stranačkog ubljebizma i klijentelizma

Već 30 unazad je bio svaki glas važan, ali vlast o tome ne brine

Nema kukanja

U nedjelju se održavaju izbori. Kako god da završe, bit će historijski. Za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, gdje je situacija bila mnogo kompleksnija, a postizborne kombinatorike i opcije maglovite i nejasne, ovaj put građani imaju nikad jasniji izbor – izabrati očuvanje postojećeg stanja ili izabrati kakvu-takvu nadu. Naravno, glas za trenutne stranke na vlasti glas je za očuvanje postojećeg stanja. To je glas za nastavak življenja u društvu u kojem će se tragedije naroda zloupotrebljavati za kriminalna bogaćenja pojedinaca putem javnih nabavki, u kojem će na najvišim pozicijama biti supruge i prijatelji bez diplome, dok desetine hiljada mladih i obrazovanih glavom bez obzira hrpimice bježe iz BiH, u kojem će politički silnici odbijati da nam liječe djecu, u kojem će naš porezni novac biti bacan na promašene političke projekte i beskorisne stranačke trutove i u kojem će i buduće generacije nastaviti biti trovane šovinizmom, mržnjom i agresijom.
Glas za njih garant je da će BiH nastaviti biti onakva kakva je sada – jedno do srži korumpirano, tužno i nefunkcionalno društvo. S njima drugačije ne može, jer od korupcije, laži, mržnje i nemorala sazdani su i oni sami.

Mnogi od onih koji budu podržali ovakvu opciju to će učiniti naprosto zato što su egzistencijalno ucijenjeni – 30 godina vlasti bilo je dovoljno vremena da se stvori glomazna mreža uposlenika u administraciji, državnim firmama ili od države ovisnim kompanijama, budžetskih interesdžija koji na izborima ne glasaju razumom, nego iz egzistencijalne nužde.

Drugi glasaju zbog svoje zavedenosti, straha i zbog lažne vjere da su dotični zaštitnici njihove nacije i vjere, a svi ostali otpadnici i izdajnici.
Ostali će pak imati mogućnost da glasaju za promjenu. To ne mora značiti da će ta promjena nužno donijeti sreću, bolje društvo, više pravde... Naime, mogu se početi ponašati jednako kao i njihovi prethodnici, nismo to jednom iskusili kroz historiju.
No, barem će nam ostati nada da je drugačije i barem malo bolje i pravednije društvo moguće. S postojećim možemo biti sigurni da ga doživjeti nećemo. Ovi izbori su historijski, jer na njima će građani definitivno pokazati jesu li oni sami bolji ili gori od aktuelne vlasti. Ako na vlasti zadržite trenutne, onda se nemamo više čemu nadati. Zato, pamet u glavu.

Ovi izbori su historijski, jer na njima će građani definitivno pokazati jesu li oni sami bolji ili gori od svoje vlasti

Historijski izbori

Vijest da je u BiH otvorena prva Banka humanog mlijeka izronila je izvan i iznad predizbornog sivila i skrenula pažnju na osobe koje, na osnovu vlastitog iskustva i izazova, brinu da se sa sličnim problemom neko drugi lakše izbori. Amela Filipović je majka blizanaca, suosnivačica i članica Upravnog odbora Udruženja roditelja prijevremeno rođene djece „Mrvice“ iz Banje Luke, koje je iniciralo otvaranje banke ove dragocjene tečnosti pri Univerzitetskom kliničkom centru RS. Banka humanog mlijeka namijenjena je bebama i njihovim majkama koje nakon poroda nemaju dovoljno mlijeka, a zalihe će biti popunjavane donacijama žena koje ga imaju viška. 
Filipović je majka koja je nakon poroda prolazila teške dane, odlučujući kojoj će od svoje dvije bebe dati mlijeko, jer ga je bilo dovoljno samo za jednu. Iako je takvo iskušenje postalo prošlost, rodilo je inicijativu zbog čije realizacije mnoge majke u sličnoj situaciji mogu biti spokojnije.
Ž8 = Al. B.

Banka humanog mlijeka namijenjena je bebama i njihovim majkama koje nakon poroda nemaju dovoljno mlijeka

Amela Filipović: Mlijeko za život

Slobodan Šoja, nekadašnji ambasador Bosne i Hercegovine u Egiptu i Francuskoj, bio je jedan od stranih posmatrača na nelegalnom ruskom referendumu na okupiranoj teritoriji Ukrajine. Na ovu informaciju objašnjenje je tražila i Ukrajina, a nakon Dodikovih posjeta Rusiji i dogovaranja fudbalske utakmice između reprezentacija BiH i Rusije proruski igrači nastavljaju brukati BiH te našoj zemlji nanositi ljagu civilizacijskog srama povezujući BiH s Putinovim zločinačkim režimom.
Široj bh. javnosti Šoja je poznat kao politički analitičar koji je sebe predstavljao kao nezavisnu i objektivnu personu. Njegov sramni odlazak u okupirane dijelove Ukrajine, ali i statusi koje na društvenim mrežama piše o rusko-ukrajinskom ratu pokazuju da je to daleko od istine.
Posebna ironija u svemu je ta što je Šoja nekoć važio za čovjeka vrlo bliskog Željku Komšiću i njegovom DF-u, inače samoproglašenim borcima za građansku BiH.

Šoja je nekoć važio za čovjeka vrlo bliskog Željku Komšiću i njegovom DF-u

Šoja: Posmatrač na nelegalnom ruskom referendumu

Slobodan Šoja: Bh. maskota ruske agresije

Hapšenje kriminalističkog inspektora MUP-a KS Adisa Prašovića, jednog od visokopozicioniranih kadrova Uprave policije Sarajevo, poljuljalo je redove ne samo MUP-a KS nego i Tužilaštva Kantona Sarajevo. Prašović je, inače, inspektor koji je radio na više osjetljivih slučajeva i imao dobru saradnju s pojedinim tužiteljicama u Tužilaštvu KS. 
Uhapšen je zbog predmeta "Bumerang", u okviru kojeg je prije desetak dana lišen slobode i Admir Arnautović Šmrk. Sumnja se, a što tvrde MUP KS i Tužilaštvo BiH, prema čijem je nalogu priveden, da je odavao povjerljive informacije osobama iz kriminalnog miljea. 
Otkriven je putem Skya. Međutim, prema informacijama "Avaza", njegovo ime istražiteljima Tužilaštva spomenuo je jedan od osumnjičenih iz predmeta "Rez". 
No, kako stvari stoje, Prašović nije jedini sumnjiv u MUP-u KS. Nakon njegovog hapšenja zavladala je panika u policijsko-tužilačkim strukturama. 
Prašović je važio za iskusnog inspektora i vjeruje se da nije bio sam u navodnim mućkama s osobama iz kriminalnog miljea. Mnogo je onih koji su štitili pojedince iz krim-podzemlja i takve usluge masno naplaćivali.
Pitanje je i ko je u Tužilaštvu KS štitio Arnautovića, ali i nedavno uhapšenog Elvisa Keljmendija. Pogotovo što su više puta prijavljivani za razna krivična djela, a nikada nisu zadržani niti pritvoreni. Uhapšeni su tek nakon naloga Tužilaštva BiH. 
Kako stvari stoje, naredni dani bit će vrlo zanimljivi... Sky još nije dostigao granicu. Tek se zakuhalo.
Kako se otvaraju kripte, tako je sve više onih koji ne spavaju mirno. 
“Sky je razbijen, svi ćemo završiti u zatvoru”, glasi poruka jednog od kriminalaca koji su nedavno uhapšeni.

Kako stvari stoje, naredni dani bit će vrlo zanimljivi... Sky još nije dostigao granicu, tek se zakuhalo

Prašović: Radio na više osjetljivih slučajeva i imao dobru saradnju s pojedinim tužiteljicama u Tužilaštvu KS

Gdje vodi Sky

Bosanskohercegovački teniser Nerman Fatić ostvario je ranking karijere i prvi put ušao u top 200 igrača svijeta. Zahvaljujući nedavno osvojenom turniru u rumunskom Sibiuu, gdje je u finalu porazio sunarodnjaka 
Damira Džumhura, Fatić je na novoj ATP listi napredovao za čak 62 pozicije i došao na 196. mjesto.
Nerman Fatić rođen je 24. oktobra 1997. godine u Sarajevu. Profesionalac je od 2013. godine, a naslov u Sibuu mu je prvi naslov jednog čelendžer turnira u karijeri. Prethodno je osvojio šest fjučersa u singlu te sedam u dublu.
Fatić je član i Dejvis kup reprezentacije BiH, s kojom je nedavno izborio plasman u elitnu grupu. 
Priliku za novi uspjeh Fatić će imati na čelendžeru u francuskom Orleansu, gdje ga već danas očekuje meč prvog kola protiv domaćeg igrača Kventina Halisa (Quentin Halys).

Bh. teniser napredovao za 62 pozicije na novoj ATP listi

Nerman Fatić: Ranking karijere

Hajmo zanemariti sve priče o funkcioniranju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, i pozitivne i negativne. Hajmo zanemariti priče o ispravnosti diplome direktorice Sebije Izetbegović, i one pozitivne i negativne. Hajmo ne ulaziti uopće u to ko je u pravu kada se priča o takvim stvarima i ostaviti to po strani. Jednostavno, nebitno je sada. U punom je jeku izborna kampanja i normalno je da političari, ili oni koji imaju želju da to budu, žele glas više. Tako je i sa Sebijom Izetbegović iz Stranke demokratske akcije i ni tu ne treba zamjeriti. Ona legitimno traži svoje mjesto pod političkim suncem i govori ono što misli da je najbolje. Govori o uspjesima, sasvim legitimno, o dostignućima, opet ima pravo, o stručnosti, isto tako, niko joj ne može i ne treba zabraniti.
Međutim, postoje trenuci kada se prijeđe mjera, kada to bude iznad granice ukusa i kada se sva dostignuća, uspjesi i stručnost bace pod noge, a to je Izetbegović uradila na jednom skupu, želimo vjerovati, osim što je nepromišljeno, i sasvim nenamjerno.
To što je selamila one koje naziva „luzerima“, čak bi moglo biti i simpatično, sve dok nije krenula na „zakrvavljene oči“, ali i aludiranje na to da će njeni politički protivnici voditi u logore, stratišta i masovne grobnice.
To nisu male riječi i ovo nije trenutak kada bi se i slučajno trebalo komentirati još jačim riječima. Sigurno je da Izetbegović zna da i među njenim političkim oponentima, a i onima koji za njih glasaju, postoje ljudi koji su preživjeli logore, prošli stratišta i kosti najmilijih našli u masovnim grobnicama.
Zbog svega toga ne bi bilo loše da Sebija Izetbegović sada stane na loptu i pokaže političku zrelost. Ok, adrenalin je radio pred publikom koja i bez slušanja aplaudira. Nije Sebija Izetbegović baš često bila u takvim situacijama, treba tu još dosta političkog iskustva, ali koliko god sve ružno zvučalo, možda bi mogla barem djelimično stvari “ispeglati”.
Jasno, riječi se ne mogu vratiti i bit će tu sada udara, neki bi rekli, zasluženih, ali, bez obzira na sve, jedno ljudsko izvinjenje, bez produbljivanja teme, možda bi bilo dovoljno.

Postoje trenuci kada se prijeđe mjera, kada to bude iznad granice ukusa

Izetbegović: To što je selamila one koje naziva „luzerima“, čak bi moglo biti i simpatično, sve dok nije krenula na „zakrvavljene oči“

Ljudsko izvinjenje

Za razliku od godina u kojima se opustošeni budžeti nisu mogli oporaviti bez kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kada su se grozničavo tražili sastanci, pregovori, lakši uvjeti za novo kreditno zaduženje, ni čitaoci s najboljom memorijom danas se ne mogu sjetiti kada je iz usta bh. političara izašla ta spasonosna skraćenica – EmEmEf.
Inflacija je izdašno popunila budžete na svim nivoima vlasti, vlasti konačno izašle iz ere kokuzluka, pa se sredstva intenzivno presipaju iz entiteta u kanton, iz kantonalne u općinsku kasu, iz šupljeg u prazno. Potpisuju se ugovori, a potpisnici se šepure nad projektima koje će podržati, finansirati, završiti… nakon izbora... ako pobijede.
“Transparency International” je objavio i „online mapu predizbornih radova“, navodeći da je u započete i završene radove u BiH, za samo dva mjeseca, uloženo više od milijardu maraka, a da su uoči izbora obećani brojni projekti vrijedni dodatnih pola milijarde. Ovakav tempo predizbornog asfaltiranja, gradnje puteva, vodovoda i sličnih poslova nije zabilježen godinama, još od prethodnih izbora, pa su za dva mjeseca vlasti potrošile više nego za cijelu prošlu godinu. Istovremeno se dijele jednokratna pomoć socijalno ugroženima, paketi s namirnicama.
Pandemija nas je žestoko uzdrmala, poskupljenja nastavila da dave, ali su odgovornost, savjest i briga za građane djelimično i „slučajno“ proradili sada, uoči izbora.
Zato pamćenje mora trajati barem do posljednjeg izbornog ciklusa, kada su birači glasali, izabrani odahnuli, pa se vratili uobičajenoj praksi nerada, blokada i investicija u vlastiti komfor, plaće, vozni park... Istovremeno, korisno je prisjetiti se i poznate viralne poruke novinara Marka Repeckog: „Aplaudirati političaru zato što je javnim novcem izgradio bolnicu, školu ili cestu isto je kao aplaudirati bankomatu jer vam je isplatio vaš novac.“

Ovakav tempo predizbornog asfaltiranja, gradnje puteva, vodovoda i sličnih poslova nije zabilježen godinama

Predizborni asfalt kao glavi adut za prikupljanje glasova

Josip Iličić: Povratak iz depresije

Podbacili ste, drugovi

Kako preživjeti zimu

Sting: Došao, oduševio i – promovirao nas

Život nakon izbora

Erling Haland: Ruši rekorde

Nana Hanka Šestan: U 101. godini ne propušta glasanje

Glasali ste, gledajte

Nema kukanja

Historijski izbori

Amela Filipović: Mlijeko za život

Slobodan Šoja: Bh. maskota ruske agresije

Gdje vodi Sky

Nerman Fatić: Ranking karijere

Ljudsko izvinjenje

"Slučajno" uoči izbora

Kolumne

Josip Iličić: Povratak iz depresije

Podbacili ste, drugovi

Kako preživjeti zimu

Sting: Došao, oduševio i – promovirao nas

Život nakon izbora

Erling Haland: Ruši rekorde

Nana Hanka Šestan: U 101. godini ne propušta glasanje

Glasali ste, gledajte

Nema kukanja

Historijski izbori

Amela Filipović: Mlijeko za život

Slobodan Šoja: Bh. maskota ruske agresije

Gdje vodi Sky

Nerman Fatić: Ranking karijere

Ljudsko izvinjenje

"Slučajno" uoči izbora