Kada Federalno ministarstvo obrazovanja na svečanosti u Mostaru danas bude dodjeljivalo priznanja najboljim učenicima Federacije BiH, tamo, paradoksalno, neće biti svi najuspje&scaron;niji!&nbsp;

Djeca iz &scaron;kola &ldquo;Bosna Sema&rdquo; neće ih dobiti jer su se, bez obzira na to &scaron;to su osvajala nagrade diljem svijeta, i to pod zastavom države BiH, na&scaron;la u krivo vrijeme na krivom mjestu!?&nbsp;

Ono &scaron;to im svijet priznaje, Ministarstvo obrazovanja FBiH neće.&nbsp;

Očigledno je da iza svega stoji utjecaj turskih vlasti koje su ocijenile da su neke obrazovne ustanove bliske Fetulahu Gulenu, a kojeg režim turskog predsjednika smatra teroristom. Tako se i bosanskohercegovačka djeca koja pohađaju te &scaron;kole u najmanju ruku smatraju nepodobnima. To je zulum, nepravda koju, ako već nema ni&scaron;ta s tim, mora ispraviti do sada agilna i sposobna ministrica Elvira Dilberović.

Jer, virus podaničkog služenja stranim faktorima u na&scaron;oj zemlji postaje preopasan i, očigledno, ide do nivoa u kojem su ovda&scaron;nje institucije počele razvrstavati mlade, budućnost ove zemlje, prema tome gdje stječu znanje.&nbsp;

Na sličan način na koji je prije 20-ak dana oduzeto priznanje &quot;Plaketa grada Sarajeva&quot; profesoru matematike Aliju Lafcioglu, sada se priznanja oduzimaju i na&scaron;oj djeci, pa se pitamo - ko je sljedeći?!

Sjetimo se i drame bh. državljanina Sameda Nadarevića, sina borca Armije RBiH, koji već mjesecima tamnuje u Turskoj, a da njegova država za njega ni&scaron;ta ne čini!&nbsp;

Sve to su opasne staze na koje &bdquo;Avaz&ldquo; kontinuirano upozorava, ukazujući na izvjesno preno&scaron;enje tuđeg sukoba u na&scaron;u avliju. I to jo&scaron; preko leđa na&scaron;e zlatne djece?!&nbsp;

Nije to BiH kojoj su njeni patrioti polagali zakletvu, iskazujući spremnost da živote daju za &bdquo;samostalnu i neovisnu&ldquo;. A i mnogi su dali!

Komentar dana

Ostaviti djecu na miru!

Koncertom pred nikada punijom zagrebačkom Arenom u subotu navečer, u okviru turneje &quot;Hotel Nacional&quot;, Dino Merlin pokazao je jo&scaron; jednom da je neprikosnoveni vladar muzičke scene na ovim prostorima.&nbsp;

Zagrepčani su s odu&scaron;evljenjem reagirali na sve dobro poznate hitove, ali i na kompletan ugođaj koji su im gosti iz Sarajeva priredili, a činili su ga prekrasni vizuelno-scenski efekti, lajt &scaron;ou na nivou koncerta u svjetskim prijestonicama te kristalno čist zvuk svake odsvirane i otpjevane note.&nbsp;

I sami su bili dijelom scenografije kada ih je Čarobnjak pozvao da mu &quot;osvijetle put&quot; prilikom izvođenja pjesme &quot;Deset mlađa&quot;. Hiljade mobitela uključilo se i pretvorilo u prekrasno sazviježđe pod svodovima najveće dvorane u Hrvatskoj. &nbsp;

Merlin je ponovo dokazao da nema prave konkurencije, koja među pravim umjetnicima i ne postoji, niti ga treba uspoređivati s nekim od kolega, ali i da sam sebi konstantno pomjera granice ka nečemu &scaron;to se zove briljantno vođena karijera, konstantni rad na sebi, nepodlijeganje trendovima. Priredio je jo&scaron; jedan u nizu spektakl tokom kojeg publika ostaje bez daha. &nbsp;&nbsp;

Edin Dervi&scaron;halidović alijas Dino Merlin rođen je 12. septembra 1962. godine u Sarajevu. Grupu &quot;Merlin&quot; formirao je 1983., s kojom je snimio pet albuma, a tokom solo karijere snimio ih je jo&scaron; sedam. &nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Dino Merlin

Neprikosnoveni vladar scene

Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević podsjetio je bh. javnost prije dva dana na to kako bi pravosuđe u na&scaron;oj zemlji trebalo izgledati. On je, naime, na roči&scaron;tu koje je trebalo biti održano u nastavku postupka koji se jo&scaron; od maja vodi protiv grupe optužene za trgovinu drogom, javno protestirao zbog, kako je rekao, &ldquo;sramote u &scaron;ta su se pretvorila suđenja&rdquo;.

Blagojević, koji je u konkretnom predmetu član Sudskog vijeća, poručio je i svojim pretpostavljenima da ne želi biti dio procesa koji se nepotrebno odugovlače. Blagojević je, zapravo, rekao samo ono &scaron;to svi znaju, a samo neki javno priznaju - da su dijelovi pravosuđa u BiH često samo oruđe u nečijim rukama, a u takvom poretku stvari nemoguće je očekivati nezavisnost, efikasnost i po&scaron;ten rad.&nbsp;

Milan Blagojević rođen je 12. maja 1965. godine u Gračanici, gdje je zavr&scaron;io osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je 1991. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a pravosudni ispit položio 1994. Magistrirao je pravne nauke 2000. godine u Banjoj Luci, a 2002. doktorirao u Beogradu. Profesor je ustavnog i krivičnog prava, autor i koautor 25 knjiga iz oblasti prava i vi&scaron;e od 60 naučnih i stručnih radova.&nbsp;

S takvom biografijom sudija Blagojević itekako je pozvan i da sudi o bh. pravosuđu.

LIČNOST DANA Milan Blagojević

Sudija za primjer

U državi u kojoj se već decenijama broje krvna zrnca i građani dijele na sve moguće načine, u kojoj su parlamenti postali sale za nastavak rata, međusobnog tjeranja inata i podmetanja, trgovinu stranačkim utjecajem, izgradnju boljeg života za klasu bogatih nasuprot siroma&scaron;enja obespravljenih, ljudski život odavno je izgubio vrijednost.&nbsp;

Tako oboljeli od melanoma, jednog od najzloćudnijih tumora, već godinama uzalud vape za pomoć onih koji vapaje ne čuju, a njihove patnje i bol ne razumiju.

Hladno je u političkim kabinetima dočekana priča Sarajke koja je napustila porodicu i svoj grad, te se preselila u Banju Luku kako bi uspjela dobiti lijek koji se nalazi na listi Fonda zdravstvenog osiguranja RS i dostupan je oboljelima u manjem bh. entitetu.&nbsp;

Za isti lijek u FBiH bi plaćala 15.000 KM mjesečno, jer u većem bh. entitetu nema novca za liječenje vi&scaron;e od 100 oboljelih od ove te&scaron;ke bolesti. Jo&scaron; jedan bosanski apsurd u kojem novca nedostaje ba&scaron; za one najslabije, kojima treba za život, dok nikada ne nedostaje za stotine ministarskih limuzina.&nbsp;

Za&scaron;to se pored državnih fondova u kojima su stotinama miliona maraka upravljali razni radelja&scaron;i ljudski životi spa&scaron;avaju samo humanitarnim akcijama? Za&scaron;to su bolnice u FBiH dužne vi&scaron;e od 370 miliona KM? Treba li nam vlast koju nije briga zato &scaron;to umiremo? Gdje zavr&scaron;avaju novci od stalnih povećanja prihoda u državnim seharama? Gdje idu pare od novih nameta na plaće, rasta cijena, a s njima i od PDV-a?&nbsp;

BiH je potpisala niz međunarodnih povelja i konvencija prema kojima je dužna osigurati isti pristup zdravstvenoj za&scaron;titi svim građanima, ali sve je jo&scaron; samo mrtvo slovo na papiru. Zato je reforma zdravstva neodložna, a odgovor na pitanja gdje su pare koje izdvajamo hitan.&nbsp;

Tek kada to dobijemo, možemo očekivati i smjene onih koji mirno gledaju kako umiremo, diskriminirani zbog toga &scaron;to živimo u dijelu države u kojem ljudski život ko&scaron;ta 15.000 KM mjesečno.

&nbsp;

Koliko košta život

Javno prozvati nekoga u Bosni i Hercegovini za nerad skoro da je zabranjeno. &Scaron;tavi&scaron;e, svako ko poku&scaron;a ukazati na to, posebno kada Sudu i Tužila&scaron;tvu BiH uputi kritike da ne rade svoj posao kako treba, bude etiketiran kao osoba koja vr&scaron;i pritisak na nadležne u ovim pravosudnim organima.&nbsp;

No, bez dlake na jeziku, ali i bez straha da će na nju pasti taj teret, Aleksandra Martinović, predstavnica nevladine organizacije &bdquo;Transparency International BiH&ldquo; (TIBiH), prstom je uprla na sudije i tužioce u BiH, prozivajući ih da ne rade svoj posao. Njena ocjena podudarila se s tvrdnjama ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, koji je također ovih dana ukazao na manjkavosti u radu pravosudnih organa. Martinović i Mektić složni su da se konačno u BiH sudije i tužioci moraju uhvatiti uko&scaron;tac s korupcijom, koja je rak-rana bh. dru&scaron;tva.&nbsp;

Martinović je otkrila da u posljednjih nekoliko godina nadležni nisu pokrenuli nijednu istragu kada je riječ o korupciji u oblasti javnih nabavki. Tvrdi da je zabilježen samo jedan slučaj, ali i da je to bila nekakva vrsta političkog revan&scaron;izma. Stava je da u BiH konačno treba doći do kvalitativnih promjena u ovom pravcu.&nbsp;

Sudijama i tužiocima čak je ponudila edukaciju na tom polju.

Ostaje da se vidi hoće li sada nadležni končano izvući iz ladica makar jedan predmet te stati ukraj korupciji u javnim nabavkama.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Aleksandra Martinović

Ukazala na nerad  pravosudnih organa

Ustavni sud BiH donio je odluku kojom su poni&scaron;teni rezultati referenduma održanog 25.septembra ove godine &nbsp;u RS-u.&nbsp; 
Narod bi rekao &bdquo;džaba ste krečili&ldquo;, odnosno da &nbsp;je uzalud bačeno preko milion i po maraka &nbsp;narodnog novca za organizaciju referenduma &nbsp;jer &nbsp;zakonske potvrde njegovih rezultata &nbsp; nema niti će je biti.&nbsp;

Prekjučera&scaron;nja odluka Ustavnog suda, &nbsp;u RS-u je shvaćena kao udar na &bdquo;demokratsko pravo jednog naroda&ldquo; kako je to protumačio prvi čovjek RS-a Milorad Dodik, koji je i prije njenog dono&scaron;enja &nbsp;znao kakva će ta odluka biti. Prosto &scaron;to je bio svjestan da je sve &scaron;to je urađeno u vezi sa referendumom bilo &nbsp;suprotno Ustavu BiH.&nbsp;

Iako je posljednja odluka Ustavnog suda konačna i obavezujuća, i &scaron;to nakon njene objave niko vi&scaron;e ne može za relevantne uzimati rezultate održanog &nbsp;referenduma, &nbsp;samo naivni mogu pomisliti da , referendumom, bar djelomično , &nbsp;nije postignut &nbsp;cilj.&nbsp;

Referendum je, naime, &nbsp;bio najjači izborni adut Milorada Dodika i politike koju predstavlja, ali i generalna proba &nbsp; mehanizma države da u datom trenutku reagira, odnosno onemogući protuustavnu radnju jednog njenog entiteta. U prvom slučaju Dodik je apsolutno na dobitku, u drugom &ndash; vidjet ćemo. &nbsp;Jer to &nbsp;&scaron;to mu je jedan referendum progla&scaron;en neustavnim , ne znači da Dodik pred naredne izbore neće organizirati drugi, ali isto tako ne znači da država, ali i narod, tada &nbsp;neće biti spremnija da prepoznaju njegove namjere.&nbsp;

Aktuelna politika RS-a i njeni nacionalistički krugovi će nakon posljednje odluke Ustavnog suda nastaviti &nbsp;glumiti žrtvu &bdquo;sarajevske politike&ldquo; &nbsp; kako narod nakon svega ne bi pitao čemu ujdurma sa referendumom, ako je sve bilo onako kako je to Ustavni sud kazao. A bilo je!. &nbsp;

&nbsp;

Džaba ste krečili?

U razgovoru za američki magazin &ldquo;Defense News&rdquo; hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da je nestabilnost Bosne i Hercegovine najveća sigurnosna prijetnja u cijelom susjedstvu, jer BiH jo&scaron; &ldquo;nije potpuno politički emancipirana&quot; zemlja.&nbsp;

Njene riječi da se i &ldquo;islam koji smo poznavali u BiH mijenja, postaje radikalniji, posebno na seoskim područjima, gdje se mijenja način života, čak i izgled ljudi u smislu odijevanja i pona&scaron;anja&hellip;&rdquo; nisu dočekane s razumijevanjem u dijelu bh. javnosti. Iako je bilo koja radikalna prijetnja iznutra, čak i tendencija, ne&scaron;to &scaron;to se u BiH, objektivno, ne smije zanemariti.&nbsp;

Uostalom, hrvatska predsjednica samo je ponovila i neka američka saznanja i stavove Evrope o tome da je zbog niza vanjskih, ali i unutra&scaron;njih, dejtonskih okolnosti, BiH često labilna i krajnje osjetljiva država.&nbsp;

Govoreći i o tim, opakim simptomima po stabilnost države BiH, Grabar-Kitarović, kojoj se ne može spočitavati neosjetljivost prema Bosni, pomalo je zlurado i nadasve nepraktično protumačena u Sarajevu. Nepravilno, jer ona je bosanske opasnosti ispravno poredala, stavljajući na prvo i drugo mjesto nedavni Dodikov referendum i rusko uplitanje u takvu destabilizaciju BiH kao apsolutno najveće prijetnje regionu.

Zagreb to ispravno vidi &ldquo;kao potencijalni prvi korak prema nizu referenduma ili čak prema neovisnosti RS&rdquo;, rekla je Grabar-Kitarović. A to bi, neki su kao iznenađeni, moglo izazvati obnavljanje sukoba, iako to niko pametan ne želi.

Budući da je Moskva &ldquo;prilično uključena u hibridno ratovanje te postoje snažne veze između Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavje&scaron;tajni rat informiranjem i dezinformiranjem...&quot; poručila je hrvatska predsjednica - ne bez strate&scaron;ke mudrosti i obavije&scaron;tenosti, koja seže do NATO-a i Va&scaron;ingtona, prije svega.

Vrijeme je da se u Sarajevu prestanu i&scaron;čuđavati i ponovo zabijati glavu u pijesak, kao početkom ratova devedesetih godina, koji su od Bosne napravili najveću klaonicu na Balkanu. I da upozorenja o radikalizaciji shvate ozbiljno, jer ona bi neprijateljima BiH mogla poslužiti kao izgovor, kao &scaron;to već i služe za poku&scaron;aje njenog rasturanje iznutra.

Bosanska opasnost

U vrijeme kada nikakvu posebnu pažnju ne izaziva vijest da je opljačkana benzinska pumpa ili prodavnica, Vesna Kovačević, hrabra radnica iz Istočnog Sarajeva, i&scaron;amarala je i otjerala dvojicu razbojnika. Ova priča svakako je od onih koje zaslužuju atribut &quot;filmska&quot;. &nbsp;

Ni policajci koji su po prijavi stigli na lice mjesta, nisu se mogli čudu načuditi.&nbsp;

- Sine moj, nikada nikoga u životu nisam udarila - kazala je u razgovoru za &quot;Dnevni avaz&quot;.

Ali, ovog puta ipak jeste. I to one koji su, najblaže rečeno, to i zaslužili. Udarila je onoga koji je odlučio pljačkati ono &scaron;to je Vesna zaradila. A vjerovatno nanijeti i neko drugo zlo po&scaron;tenoj ženi.&nbsp;

Poput najobičnijih kukavica, s fantomkama na glavama, razbojnici su birali vrijeme kada nema mu&scaron;terija u prodavnici. Napad su planirali. Ali, nai&scaron;li su na hrabru Vesnu Kovačević, koja ih je svojom lucidno&scaron;ću, a svakako i te&scaron;kom rukom, spriječila u pokvarenoj namjeri.&nbsp;

Nasreću, prepla&scaron;ili su se i pobjegli. Pljačka&scaron;i nisu identificirani.&nbsp;

Ličnost dana Vesna Kovačević

Hrabra radnica

Dvodnevno zasjedanje Predstavničkog doma za rezultat može imati generalnu ocjenu da ova institucija u protekla dva dana nije nimalo zasjala te da se tako te&scaron;ko mogu efikasno donositi reforme.

Nužno je, naprimjer, bilo dono&scaron;enje rebalansa budžeta zbog izostanka druge tran&scaron;e MMF-a, koja neće biti isplaćena u ovoj godini. No, nepotrebno su se vr&scaron;ile određene preraspodjele unutar budžeta, &scaron;to je dovelo do opravdane kritike poslanika.&nbsp;

Nepotrebno te krajnje neprihvatljivo, kako je ocijenio poslanik SBB-a Faruk Ćupina, jeste to &scaron;to je do daljnjeg ostala odredba Zakona o Komisiji za vrijednosne papire prema kojoj su članovi ove komisije, praktično, amnestirani od krivičnog gonjenja. Zbog nedovoljnog sluha za rje&scaron;avanje ovog problema, prijedlog poslanika Ćupine o brisanju apsurdnih zakonskih odredaba ostavljen je za neke &quot;bolje dane&quot;.

Da apsurd bude veći, zakonodavci su isto predvidjeli i za rukovodstvo Agencije za bankarstvo FBiH, i to u nacrtu koji je fri&scaron;ko upućen u parlamentarnu proceduru!? No, sve ovo &scaron;to je ustanovljeno prvog dana zasjedanja, zasjenila su de&scaron;avanja tokom drugog dana, a to su bile poslovničke vratolomije o zakonskim rje&scaron;enjima igara na sreću.&nbsp;

Bolje da ih nije bilo! Na poteze predsjedavajućeg Edina Mu&scaron;ića novinari se nisu mogli dovoljno načuditi, dok je opozicija podvukla crtu te je napustila sjednicu.&nbsp;

Svijetla tačka bili su poslanici SBB-a, koji su bili svojevrsni korektiv aktuelnoj vlasti FBiH, i to veoma konstruktivno.

Jedini zaključak koji se objektivnom posmatraču ovih de&scaron;avanja u Parlamentu FBiH nameće jeste da se naprijed u ispunjavanju mjera iz Reformske agende neće moći podmetanjima, podvalama, obmanama, već iskrenim i transparentnim radom.&nbsp;

Vratolomije u Parlamentu

Melanija Tramp (Trump) postala je najmoćnija Slovenka i jedna od najutjecajnijih žena s Balkana uopće, nakon &scaron;to je njen suprug Donald Tramp izabran za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;

Melanija je pro&scaron;la buran put od manekenke u Njujorku do supruge tada&scaron;njeg bogata&scaron;a, pa do prve dame najmoćnije svjetske sile.&nbsp;

Sada se spominje čak i mogućnost da prvi susret Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina bude održan upravo u Sloveniji, koju mnogi vide kao idealnu destinaciju za takav događaj.&nbsp;

Rođena je kao Melanija Knavs 26. aprila 1970. u malom mjestu Sevnica, a manekenstvom se počela baviti sa 16 godina. Izgradila je zavidnu karijeru, a kasnije se bavila i modnim dizajnom.&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA Melanija Tramp

Najmoćnija Slovenka

Iako mu se bliži 33. godina, Vedad Ibi&scaron;ević ne samo da ne pomi&scaron;lja da zavr&scaron;i karijeru nego možda igra i najbolji fudbal u svojoj karijeri. U dresu Herte najbolji je igrač i prvi strijelac, vođa na terenu i van njega, kapiten i uzor mlađim fudbalerima.

Nakon &scaron;to je u nedjelju postigao oba gola za pobjedu protiv Majnca (2:1), Vedo je dogovorio i da u klubu iz Berlina ostane do ljeta 2019. godine. Ugovor mu je istjecao ove sezone, ali u njemačkom klubu nisu željeli čekati i dogovorili su se brzo s kapitenom koji će možda i karijeru zavr&scaron;iti u Herti.

Ibi&scaron;ević će ostati upisan zlatnim slovima u historiju Bundeslige, do&scaron;ao je do cifre od 100 postignutih golova u jednoj od najjačih liga svijeta. Ako bude u ovakvoj formi i u narednim godinama, približit će se i Peruancu Klaudiju Pizari (Claudio Pizzaro), koji je postigao nestvarnih 190 golova u Bundesligi.

Osim nastupa za Hertu, Vedo je standardan u na&scaron;oj reprezentaciji, s kojom želi otići na Svjetsko prvenstvo 2018. godine u Rusiji.

Vedad Ibišević

Što stariji, to bolji

Američka administracija za sigurnost prije nekoliko godina je objavila spisak najsmrtonosnijih poslova, među kojima su piloti, čuvari životinja, građevinski radnici, medicinski tehničari u hitnoj pomoći, vatrogasci, vozači kamiona, drvosječe. Amerikanci nisu tom prilikom bili u BiH, pa im se omaklo da na listu stave i - novinare.&nbsp;

Ako neko sumnja da je novinarsko pitanje eksplozivna materija, neka se prisjeti ne tako davnih ubistava novinara u kom&scaron;iluku. A ako je to nekome predaleko ili ne pamti dovoljno dugo, onda treba pogledati u blisku pro&scaron;lost i sve će mu biti jasno. Najprije je iz BiH morao otići Slobodan Vasković, a potom je jučer jedan radnik osiguranja u Vijeću naroda RS napao novinara Borisa Nogu.

Vasković se, srećom, vratio, a Nogo je dobio prekr&scaron;ajnu prijavu jer je vikao na grubijana koji ga je poku&scaron;ao izbaciti iz zgrade Vijeća naroda RS. &Scaron;ake su zamijenile rečenice i samo je pitanje dana kada će i pesnice napredovati u čvr&scaron;će i službenije alatke. U isto vrijeme, policija čeka prijave i zaboravlja da se neki poslovi moraju obaviti i po službenoj dužnosti.

Parafraza jedne replike iz antologijskog filma &quot;Balkanski &scaron;pijun&quot; možda i najbolje odgovara ovoj situaciji: &quot;Vi radite &scaron;ta hoćete, a novinari će poslije da vam oproste &scaron;to ste ih tukli.&quot;&nbsp;

Da se to ne bi de&scaron;avalo, novinari trebaju raditi samo jedno - postavljati pitanja. A stara je istina da je nezgodno pitanje jedino legitimno pitanje, ma koliko čudni i nasilni bili odgovori. Prema tome: Ko je ubio Milana Vukelića?&nbsp;

Pitanja i odgovori

Nedjeljni intervju Fahrudina Radončića za sve utjecajniju Televiziju N1 ponovo je skrenuo pažnju bh. javnosti na problem vladanja pet porodica i tzv. čamparizaciju bh. dru&scaron;tva.

Krivično djelo Dubravka Čampare da na Kosovo po&scaron;alje neautorizirane transkripte razgovora Fahrudina Radončića nije samo kontinuitet pona&scaron;anja partijski nastrojenog rođačko-nepotističkog klana, već je i ne&scaron;to mnogo gore.

To &quot;ne&scaron;to mnogo gore&quot; je nespremnost pravosudne mafije da sama sebe vrati u zakonske okvire i legalnost vlastitog rada. Kao &scaron;to je javnosti poznato, Čampara je napravio nagodbu sa Uredom disciplinskog tužioca, priznao krivicu da je, suprotno etici, imao neprimjerene komunikacije s Azrom Sarić i sretno se izvukao s tromjesečnim umanjenjem plaće.

Snažno no&scaron;en startnom podr&scaron;kom Bakira Izetbegovića te sada&scaron;njom svog rođaka Denisa Zvizdića i rođenog brata Aljo&scaron;e Čampare, odnosno cijelom mrežom dobro raspoređenih članova brojne familije, Dubravko Čampara boji se samo javnosti. I Zaista je tako: Jedini način da se demokratskim sredstvima zaustavi porodično-pravosudno nasilje jeste da građani u većem broju posjete sada već čuveni trotoar ispred Predsjedni&scaron;tva BiH.

Jedino tako će biti moguće da kompromitirani tužilac napokon iz fioke izvuče slučaj &quot;Pandora&quot;. Upornim sklanjanjem tog predmeta on je &scaron;titio svoje prijatelje iz državne mafije. Slikovito rečeno, moguće je da se ba&scaron; otvaranjem Pandorine kutije njegovih službenih zloupotreba ugasi i njegova bolesna ambicija da preuzme Tužila&scaron;tvo BiH.

Nakon pada Salihovića i otkrivanja brojnih afera u pravosuđu, demokratska javnost BiH je otvorila oči. I samo je pitanje dana kada će se to pretočiti u organizirani pokret za uspostavu istinske pravne države i njenih nekorumpiranih institucija.

Ličnost dana Dubravko Čampara

Nastavak čamparizacije

Černobilske priče tuzlanskog prigradskog naselja Divkovići iznova ožive s dolaskom zime. Zbog pojačanog zagađenja zraka, Divkovićani če&scaron;će posjećuju ljekare nego svoje bližnje. Uzaludni su njihovi apeli i vapaji sve dok samo oni znaju kako je živjeti na području gdje zrak zaudara na smrt.&nbsp;

Nebrojeno mnogo puta mogli smo čuti priče da gradnja Bloka 7 tuzlanske termoelektrane nema alternativu. No, dok se ne sagradi takav generacijski projekt, postavlja se logično pitanje: Mogu li mje&scaron;tani Divkovića uopće razmi&scaron;ljati o boljoj budućnost na svojim ognji&scaron;tima?

Sudeći prema statistika i crnim pretkazanjima, Divkovići, ali i druga naselja koja gravitiraju tuzlanskoj industrijskoj zoni, osuđena su na umiranje i odumiranje, daleko od očiju svojih dželata.&nbsp;

Problemi s kontaminacijom zraka decenijama su gurani pod tepih, zbog čega je naseljima u industrijskim zonama namaknuta omča oko vrata. Naredne godine presudne su za sve njih u igri na život ili smrt.&nbsp;

Stoga sve ono &scaron;to se skrivalo i prikrivalo napokon treba izvaditi na sto i bez ikakvih kalkulacija obznaniti javnosti.&nbsp;

Najprije treba razjasniti je li proizvodnja električne energije u tuzlanskoj i drugim fabrikama struje &bdquo;prljava&ldquo; i dobiva li Tuzla, za sva zračna oneči&scaron;ćenja, pravičnu naknadu.&nbsp;

Nadalje, mora se analizirati tro&scaron;e li se dobivena novčana sredstva od &bdquo;Elektroprivrede BiH&ldquo; namjenski ili se &ldquo;prljavim novcem&rdquo; krpe rupe na cestama, finansiraju ustanove kulture, pa čak i izborne kampanje. Može li se tim novčanim sredstvima sačuvati zdravlje, pobolj&scaron;ati ambijent i produžiti životni vijek mje&scaron;tanima Divkovića?&nbsp;

Sve dok dugogodi&scaron;nje skrivanje i prikrivanje problema napokon ne bude u potpunosti rasvijetljeno, Divkovići, ali i sva druga naselja u blizini Termoelektrane Tuzla, Željezare Zenica ili Koksno-hemijskog kombinata Lukavac, imat će besane noći, a kancerogena jutra.&nbsp;

&nbsp;

Černobilske priče

Građani jo&scaron; nisu svarili ni nedavno objavljenu informaciju da je nekoliko javnih preduzeća&nbsp; raspisalo tendere za kupovinu vi&scaron;e od 100 automobila vrijednih vi&scaron;e od pet miliona maraka, a pojavila se nova vijest o rastro&scaron;nosti na račun poreznih obveznika. &nbsp;

Saznanje da će pet državnih institucija naredne godine dobiti oko pet miliona maraka za nabavku novih automobila većinu stanovnika ove zemlje ne ostavlja ravnodu&scaron;nim. 
Nažalost, to je samo djelić od skoro pola milijarde, koliko će potro&scaron;iti državne institucije iz budžeta za narednu godinu na svoje &bdquo;održavanje&ldquo; i postojanje. &nbsp;

I dok iz godine u godinu nezaustavljivo rastu apetiti za sve većim luksuzom državnog aparata, kod građana raste ogorčenje zbog bahatosti i socijalne neosjetljivosti onih koji, uprkos te&scaron;koj situaciji u zemlji s većinom siroma&scaron;nog stanovni&scaron;tva, nemaju granica u potro&scaron;nji javnog novca.

Pri tome, niko i ne pomi&scaron;lja da javnosti objasni opravdanost takvih tro&scaron;kova. S druge strane, penzioneri, primjerice, i u većem i u manjem bh. entitetu godinama apeliraju da njihova primanja nisu dostatna ni za golu egzistenciju, a kamoli za lijekove, koji su za ovu kategoriju stanovni&scaron;tva, s obzirom na njihovu cijenu, odavno postali luksuz.

No, dok se za državne službenike mogu iznalaziti milioni i milioni maraka koji se, &scaron;to redovno pokazuju revizorski izvje&scaron;taji, tro&scaron;e u većini slučajeva neopravdano i netransparentno, penzionerima ne daju povećanje primanja ni za skromnih pet maraka, kojima bi osigurali barem petodnevnu kupovinu hljeba.

Zato je i posljednji primjer o planovima potro&scaron;nje u na&scaron;im institucijama dokaz da je za manji dio stanovni&scaron;tva&nbsp; ova država poput čuvene mitske dembelije, zemlje blagostanja u kojoj se ni&scaron;ta ne radi, a tro&scaron;i se i uživa. Istovremeno, drugima, onoj većini koja jedva sastavlja kraj s krajem, država je i dalje zla maćeha koja ne pokazuje nimalo tendencije da će im jednom postati majka.

&nbsp;

&nbsp;

Zemlja dembelija

Niko Rozberg (Nico Rosberg) prvi put u karijeri svjetski je prvak u Formuli 1.&nbsp;Iako je&nbsp;Luis Hamilton (Lewis)&nbsp;četvrti put zaredom do&scaron;ao do pobjede i deseti put u sezoni, Nijemcu je drugo mjestu na Velikoj nagradi Ujedinjenih Arapskih Emirata u Abu Dabiju bilo dovoljno za titulu.

- Uspjeli smo. Uspjeli smo. Hvala vam puno, ostvario mi se dječački san. Hvala vam puno - plakao je Rozberg na radijskoj vezi s momčadi Mercedesa.

Mercedesov vozač je 33. čovjek u historiji Formule 1 koji je osvojio naslov prvaka, dok je Hamilton ostao na tri naslova osvojena 2008., 2014. i 2015.

Nikin otac&nbsp;Keke&nbsp;prije 34 godine također je trijumfirao u najpopularnijem oktanskom sportu. Rozberg je sezonu zavr&scaron;io sa 385 bodova, pet vi&scaron;e od Hamiltona.

Niko Rozberg rođen je 27. juna 1985. godine u njemačkom Vaisbadenu. Tokom karijere ostvario je 23 pobjede, a 57 puta se penjao na postolje.

&nbsp;

&nbsp;

Ostaviti djecu na miru!

Neprikosnoveni vladar scene

Sudija za primjer

Koliko košta život

Ukazala na nerad pravosudnih organa

Džaba ste krečili?

Bosanska opasnost

Hrabra radnica

Vratolomije u Parlamentu

Najmoćnija Slovenka

Što stariji, to bolji

Pitanja i odgovori

Nastavak čamparizacije

Černobilske priče

Zemlja dembelija

Očevim stopama

Kolumne

Ostaviti djecu na miru!

Neprikosnoveni vladar scene

Sudija za primjer

Koliko košta život

Ukazala na nerad pravosudnih organa

Džaba ste krečili?

Bosanska opasnost

Hrabra radnica

Vratolomije u Parlamentu

Najmoćnija Slovenka

Što stariji, to bolji

Pitanja i odgovori

Nastavak čamparizacije

Černobilske priče

Zemlja dembelija

Očevim stopama