"Seli u Barcelonu, ide u Fenerbahče, ne želi ga više Real, navijači nisu zadovoljni, nije toliko dobar“, sve su to komentari koji su u posljednje vrijeme pratili Džanana Musu.A onda košarkaški "Zmaj“ dođe na utakmicu i pokaže "kako Musa dere jarca“. Nije dozvoljavao da ga išta izbaci iz ritma. Nakon povrede i utakmice za reprezentaciju, Musa se vratio u Real i počeo dizati formu.Kao da je tempirao. Pred one najvažnije utakmice Musa je sve bolji i bolji i ponovo je jedan od nosilaca igre madridskog Reala. Madriđani su u nizu od pet pobjeda u svim takmičenjima, a Musa je jedan od predvodnika ekipe, a šlag na tortu bio je meč protiv Unikahe (107:105).Real se osvetio ekipi iz Malage za poraz u finalu Kupa Španije, a u poslastici sezone krunu je ponio Džanan Musa. Za 25 minuta na parketu ubacio je 24 poena, šutirajući gotovo bez greške 6/9 iz igre i 9/9 s linije za slobodna bacanja i sasvim zasluženo ponio epitet MVP-a (najkorisnijeg igrača). Real očekuje borba za plej-of Eurolige i naslov prvaka Španije, a navijače kraljevskog kluba može radovati da Musa "rešeta“ protivničke koševe, iako mu trener Čus Mateo (Chus Matteo) dozira minutažu.Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. u Bihaću. Igrao je za Cedevitu, Bruklin Netse, Anadolu Efes i Rio Breogan. Ove sezone u prosjeku ima 12.4 poena, 2.8 skokova i 2 asistencije u Euroligi.

Blistao u košarkaškoj poslastici u španskom prvenstvu

Džanan Musa: "Rešeta" protivničke koševe

Prije nešto više od sedam dana, Edin Džeko, najuspješniji bh. fudbaler, napunio je 39 godina. Fudbaler u tim godinama bi prije desetak godina već brojao višegodišnji penzijski staž, a igra za reprezentaciju bila bi davna uspomena.No, Džeko i dalje zabija i dominira kaznenim prostorima, a reprezentacija BiH i dalje nema boljeg. Rumuni su mu u petak polomili nos, ispod očiju je imao krvne podlive, no Edina to nije pokolebalo. Kad već i dalje želi igrati za svoju zemlju i u poznim igračkim godinama, mogao je barem povredu opravdano iskoristiti da s porodicom otputuje na kakvu egzotičnu destinaciju, no on je, i polomljen, žeio da igra protiv Kipra i pomogne svojoj zemlji.Kao što je tokom svih ovih, skoro dvadeset godina, dosljedno i predano igrao za reprezentaciju, bez suvišnih zanovijetanja. A imao je i više nego razloga za to, jer bi, nakon osvajanja njemačkog i engleskog prvenstva, nakon treniranja u vrhunskim uvjetima i igre s vrhunskim igračima, stizao u bosanska kukuruzišta od terena, da sluša upute sumnjivih trenera, igra s igračima upitnog kvaliteta i, u konačnici, ide iz neuspjelih u nove neuspjele kvalifikacije, pritom doživljavajući i poraze od spomenutog Kipra ili Luksemburga. Uistinu, jedno svjetsko prvenstvo u bogatoj karijeri koje je odigrao 2014. u Brazilu – malo je, i suviše malo za jednog takvog kapitalca.No, zato je on ponajmanje kriv. Za razliku od mnogih svojih kolega, koje je u međuvremenu ispratio iz ekipe, Džeko nije kukumao, nije ucjenjivao, nije dizao buku, nije odustajao, nije se nikad pokolebao. On je samo igrao, uvijek i bespogovorno, dajući svoj maksimum za Bosnu.A osim što je odličan igrač, to već pokazuje i kakav je karakter. Dobar? Apsolutno. Ali, prije svega, nesalomljiv. Da nije bio takav, sigurno ne bi stigao od Željinog „kloca“, kako mu je u prvim igračkim danima tepao razni polusvijet (a mnoge mladiće bi to slomilo, vjerujte), do našeg najvećeg – ikad. Edine, hvala ti.

Za razliku od mnogih svojih kolega koje je u međuvremenu ispratio iz ekipe, Džeko nije kukumao, nije ucjenjivao, nije dizao buku, samo je igrao

Edine, hvala ti

Da je pojava preletača iz političkih stranaka iz jedne u drugu sasvim uobičajena pojava u političkom životu Bosne i Hercegovine, svjedoči i najnoviji primjer bivše potpredsjednice Srpske demokratske stranke (SDS) Maje Dragojević-Stojić. Ona je, naime, napustila tu stranku i pridružila se Partiji demokratskog progresa (PDP) mlađahnog predsjednika Draška Stanivukovića. S jedne strane, radovanje Stanivukovića koji ju je radosno i uz golemi smiješak dočekao, a s druge, kuknjava i zapomaganje organa SDS-a da Dragojević-Stojić vrati mandat.Politički preletači su pojava koja je već duže prisutna u političkom životu naše zemlje. Možda najbanalniji primjer neodgovorne vlasti prema građanima koji su ih izabrali, bio je nedavni slučaj pada, a zatim vraćanja vlade Tuzlanskog kantona, zahvaljujući, kako se to popularno kaže "političkom transferu" dvojice zastupnika, koje je na kraju moralo ispitati i nadležno tužilaštvo.Brojne organizacije i udruženja zadužena za praćenja izbornih procesa nisu još nikada mogli stati u kraj ovoj pojavi. Za preletače ne postoje nikakve sankcije ili kazne, a kod njih samih ne postoji niti minimum političke odgovornosti prema građanima koji su ih birali, ili prema strankama na čijim su izbornim listama bili. Nažalost, općenito u našem društvu ne postoji ni minimum političke, kao ni pravne odgovornosti. Nikada nije ni na pamet palo nekome u ovoj zemlji da se preletači sankcionišu i da za to postoji zakonsko uporište.O predizbornim mahinacijama pisao je još 2011. godine i Wikileaks kada je naveo da je upravo zbog podmićivanja i potkupljivanja oboren "Aprilski paket". Svjedočili smo primjerima promjene stranačkih dresova, čak i najudaljenijih političkih stranaka koje nemaju ni dodirnih tačaka u smislu političkih programa, a bilo je čak i slučajeva promjene nacionalnosti u koju se politički zvaničnici zaklinju.Stoga, svaki izbori u Bosni i Hercegovini donose nove avanture i izazove, ali i međuizborno vrijeme, kako vidimo, turbulentno je i puno "političkih transfera".Nikad se nije stalo ukraj ovoj pojavi i sigurno je da ona još dugo neće biti iskorijenjena u političkom životu Bosne i Hercegovine.

Ovoj pojavi se nikada nije stalo u kraj u BiH

Sindrom preletača

Sergej Barbarez je kao fudbaler bio idol mnogih. Bio je i ostao sinonim za kapitensku traku i fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Sada svoj put krči kao selektor. Nije mogao imati vatrenije krštenje – debi protiv Engleske, pa utakmica protiv Italije, Njemačke, Mađarske i Nizozemske.Realno, svaka od nabrojanih selekcija je barem nivo iznad naše koja prolazi kroz novu smjenu generacije nakon turbulentnog perioda. Barbarez je bio kao "štit za metke“ u svojim igračkim danima, a sada se tako postavio i ispred svojih izabranika.Primao je metke i za sebe i za igrače, pritisak i odgovornost preuzimao na sebe. Kritikovalo ga se, pa je red i da se pohvali dobra postavka protiv Rumunije. Bila je to taktički jako dobra igra "Zmajeva“ i potpuno drugačiji pristup nego u prethodnim utakmicama.Igralo se mnogo hrabrije, odgovornije i s mnogo, mnogo trke. Nismo bili pasivni kao ranije i "Zmajevi“ su konačno pokazali lavovsko srce – ono što je Barbarez tražio i obećavao. Skautirao je rivala, postavio taktiku i osvojio vrijedna tri boda. Ovo je bila prva pobjeda Barbareza kao selektora BiH. Prva i jedna od mnogih. Sada je na redu Kipar.Sergej Barbarez rođen je 17. septembra 1971. u Mostaru. U svojoj karijeri je igrao za Velež, Hanover, Union Berlin, Hansu Rostok, Borusiju Dortmund, HSV i Bajer Leverkuzen. Legenda je reprezentacije BiH čiji je selektor od 19. aprila 2024. godine.

Prima metke i za sebe i za igrače, kritikuje ga se, ali Rumunija je "njegov potpis"

Sergej Barbarez: Prva pobjeda od mnogih

Planeta Zemlja je dom za više od osam milijardi ljudi te ogromnog broja raznih vrsta flore i faune. Njena specifična atmosfera, kao i položaj u odnosu na osnovni izvor toplote i energije - Sunce, omogućava naš opstanak na istoj.&nbsp;S obzirom na činjenicu da se svi skupa krećemo s njom, za nas ona izgleda kao statična kategorija. Stari narodi su zbog toga mislili da je Zemlja u centru Svemira te da se sve okreće oko nje. Kada se samo oslonimo na naš pogled zaista tako izgleda pa i danas nepravilno govorimo kako Sunce "izlazi“ i "zalazi“. Istina je da se Zemlja okreće oko svoje osovine te se mijenja ona strana Zemlje koja je okrenuta ka Suncu.<h2>Globus "ukrivo"</h2>Spomenuto Zemljino kretanje se zove rotacija i traje 24 sata. U tom periodu Zemlja napravi pun krug „sama oko sebe“, a na većini njene površine se smijene dan i noć. Ovo ne važi samo za polarne kape Planete gdje osvijetljeni dio dana ljeti, odnosno zamračeni dio zimi, mogu trajati duže od 24 sata. Najekstremniji su Zemljini polovi gdje dan i noć traju po šest mjeseci.&nbsp;Sreća je pa tamo, zbog klime, nema ljudskih naseobina te ta pojava nema veliki uticaj na metabolizam čovjeka. Zbog priče o rotaciji Zemlje i njenom loptastom izgledu Đordano Bruno (Giordano) je u Rimu 1600. godine završio na lomači, ali će njegova rečenica "Ipak se okreće“ ostati vječna uspomena na borbu za razvoj znanosti.Osim što nemamo osjećaj rotacije Zemlje ni drugo njeno kretanje nam nije očigledno. Ona se okreće oko Sunca i to kretanje se zove revolucija (lat. promjena). Za razliku od revolucija u historiji koje za posljedicu imaju nasilnu promjenu vlasti, u geografiji dolazi do promjene godišnjih doba. Zemlja se kreće po elipsastoj putanji i godina traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Zbog izgleda svoje putanje Planeta nije uvijek iste udaljenosti od Sunca. U školi smo svi na nastavi geografije primijetili jednu neobičnu stvar. To je činjenica da je globus napravljen „ukrivo“. To je posljedica astronomske pojave nagetosti osovine naše planete u odnosu na ravan njene putanje oko Sunca. Zbog iste se dešava ono čemu svi svjedočimo u toku jedne godine – smjena godišnjih doba. Kvantitet zagrijavanja zavisi od upadnog ugla Sunčevih zraka – što veći ugao veće je zagrijavanje. U Bosni i Hercegovini on prvi dan ljeta iznosi 70, a prvi dan zime samo 30 stepeni. U žarkom pojasu, zoni planete oko ekvatora, upadni ugao Sunčevih zraka može iznositi 90 stepeni. Zbog ove činjenice taj prostor je zagrijan tokom čitave godine i tamo vlada vječito ljeto, kao što na polarnim kapama vlada vječita zima. Prostor naše regije spada u umjereni toplotni pojas te se u toku godine smjenjuju sva godišnja doba.U četvrtak, 20. marta 2025. godine, u 10.01 po našem vremenu (CET), nastupilo je godišnje doba proljeće. Osnovni astronomski razlog je činjenica da tog datuma Sunčevi zraci okomito padaju na ekvator te podjednako griju obje polulopte planete. Spomenuti datum je poznat kao proljetna ravnodnevnica ili proljetni ekvinocij jer i dan i noć iznad svih tačaka na planeti Zemlji traju po 12 sati. Tog datuma počinje polarni dan na sjevernom, odnosno polarna noć na južnom polu. Svakako na južnoj polulopti počelo je godišnje doba jesen. Proljeće će trajati 92 dana i završit će se 21. juna 2025. godine u 04.42 kada će nastupiti ljeto. Zanimljivo je da je planeta Zemlja brža zimi jer je tada bliža Suncu. Upravo zbog toga zima traje 88, a ljeto 93 dana.<h2>Drevne civilizacije</h2>Proljeće kao godišnje doba je bilo veoma značajno u agrarnim kulturama drevnih civilizacija. Stari Grci su smatrali da je tog dana rođendan Dioniziju, zaštitniku plodnosti, veselja i vegetacije. Rimljanima je taj datum označavao početak Nove godine, a Kelti su slavili početak proljeća kao uskrsnuće Sunca. Čuveni spomenik Kelta u Britaniji, Stonehenge, je konstruiran na način da prvi dan proljeća Sunčevi zraci prolaze kroz njegova "vrata“ i obasjavaju cijeli kompleks. U Iranu se početak nove godine (Novruz) obilježava upravo za prvi dan proljeća. S aspekta geografije, astronomije, klimatologije i buđenja vegetacije – ovaj datum bi se i trebao obilježavati kao početak "novog doba“ i „buđenja“ prirode.Dovoljno je pogledati nazive proljeća na drugim jezicima da bude jasno o kakvom periodu godine se radi. Italijani kažu "primavera“ (prva istina), kod Turaka je to "bahar“, a Englezi "spring“ (izvor). Za razliku od ovog kalendarskog proljeća, klimatolozi za početak ovog godišnjeg doba uzimaju prvi dan marta. Proljeće zbog toga obuhvata sljedeća tri kalendarska mjeseca – mart, april i maj. Kada se pogleda osnova naziva ovih mjeseci neke stvari postaju jasnije. U proljeće su Rimljani kretali u rat (Mars), a Maja je bila grčka zaštitnica polja i agrara.Interesantna je činjenica da je 22. mart datum obilježavanja Dana vode na planeti Zemlji te da nastupa upravo nakon početka proljeća. Blagi pogled na "krivi“ globus nam govori da bi se ova planeta trebala zvati Voda, a ne Zemlja. Upravo je voda, to bezbojno zlato, osnova života na našoj planeti. Značajna činjenica je da od ukupne količine vode samo 3 posto otpada na kopnene, a ostatak na slane vode Svjetskog okeana. Čak ni tih 3 posto ne možemo iskoristiti u punom obimu. Većina te vode je u čvrstom stanju, a čovjek može koristiti samo 0,3 posto voda na Zemlji.&nbsp;Brzina kojom uništavamo prirodu i zagađujemo vodu nas dodatno tjera da razmislimo o ovom „Danu voda“. Bez vode nema „buđenja“ prirode niti živog svijeta te nam tu ni proljeće ne može pomoći. Ako nastavimo ovom brzinom uništavati Planetu uskoro će nam ista biti nepovoljna za život. Planeta lako može bez nas, ali mi bez nje nikako.Proljeće je predznak novog buđenja prirode. Bilo bi idealno da taj period iskoristimo i za promjenu drugih elemenata našeg društvenog života. U prošlosti su se kulturološke, naučne, umjetničke i brojne druge promjene označavale izrazom "renesansa“. Svako „mračno doba“ je završavalo nekom renesansom, a bilo bi dobro da nam (n)ovo proljeće donese takve poruke u svakom aspektu našeg života. Trenutno su veoma bitne moralna obnova i društvena katarza, a lijepo bi bilo da one nastupe s "novim dobom“ proljeća. Neka nas buđenje prirode konačno „natjera“ da se probudimo i mi!Ko preživi pričat će... kakvo nam je bilo proljeće!<h2>Blizina Sunca</h2>Osnovno razmišljanje ljudi je da se, ako je Planeta bliža, tada javlja toplije vrijeme i ljeto. Kada se govori o sjevernoj polulopti upravo je suprotno – Planeta je najbliža 3. januara, a najudaljenija od Sunca 4. jula. Ove pojave se zovu perihel i aphel, a blizina Sunca ne uvjetuje jačinu zagrijavanja.<h2>Tri faze</h2>Proljeće kao godišnje doba ima svoje tri faze. Prva je "pretproljeće“ koja počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, u narodu poznatih i kao "vjesnici proljeća“. Najpoznatiji "vjesnici“ su šafran, visibaba, jaglac i šumarica. Druga faza je „rano proljeće“ kada se javljaju cvjetovi i listići drveća, a treća faza je "pravo proljeće“ – razdoblje buđenja brojnog listopadnog drveća.&nbsp;

Planeta lako može bez nas, ali mi bez nje nikako. Neka nas buđenje prirode konačno "natjera" da se probudimo i mi

Prostor naše regije spada u umjereni toplotni pojas

Profesor Vedran Zubić za "Avaz": Zemlja se (o)kreće – stiglo nam je proljeće

Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine karakterizira složena i decentralizirana struktura, što često dovodi do neujednačenosti u pružanju zdravstvenih usluga. Ova fragmentacija rezultira različitim nivoima kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite u različitim dijelovima zemlje.U Federaciji Bosne i Hercegovine zdravstveni sistem je dodatno decentraliziran, s 11 ministarstava zdravstva - 10 kantonalnih i federalnim, 11 zavoda za zdravstveno osiguranje i 11 zavoda za javno zdravstvo. Ova decentralizacija često dovodi do preklapanja nadležnosti i otežava efikasno upravljanje zdravstvenim resursima.Jedan od ključnih izazova je nedostatak medicinskog osoblja. Bosna i Hercegovina ima najmanji broj ljekara i medicinskih sestara po glavi stanovnika u Evropi, što značajno utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Finansijski problemi dodatno opterećuju zdravstveni sektor. Iako se izdvajaju značajna sredstva za zdravstvo, prisutni su problemi poput nedostatka specijalista i visokih troškova medicinske tehnologije.Pandemija COVID-19 dodatno je istakla slabosti zdravstvenog sistema. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH iz novembra 2022. godine, od posljedica virusa preminulo je gotovo 17.000 ljudi, što ukazuje na potrebu za jačanjem kapaciteta i resursa u zdravstvenom sektoru.Za prevazilaženje ovih izazova, neophodne su sveobuhvatne reforme koje bi obuhvatile bolje planiranje resursa, unapređenje infrastrukture i povećanje ulaganja u medicinsko osoblje. Također, potrebno je unaprijediti koordinaciju između različitih nivoa vlasti kako bi se osigurala efikasnija i kvalitetnija zdravstvena zaštita za sve građane.

U Federaciji Bosne i Hercegovine zdravstveni sistem je dodatno decentraliziran, s 11 ministarstava zdravstva

Pandemija COVID-a dodatno  istakla slabosti zdravstvenog sistema

Šta je sa zdravstvom?

Ne znam da li ste ikada od mene čuli da obećavam rezultat, riječi su kojima se Edin Džeko obratio na jučerašnjoj konferenciji za medije uoči večerašnje utakmice s Rumunijom.I zaista je tako. Kapiten naše reprezentacije znao je nakon teških poraza stati pred kamere i sasuti istinu, ma koliko ona bolna bila, ali nikada nije obećavao rezultat i velike pobjede. Obećavao je samo borbu i radio na terenu.Nije nimalo jednostavno biti navijač reprezentacije BiH u posljednje vrijeme. U seriji smo loših rezultata, gotovo da smo se i zaboravili radovati. Ali Džeko je uvijek bio tu, i u dobrim i lošim vremenima. Jednu od najboljih utakmica BiH je odigrala 2011. protiv upravo Rumunije u kvalifikacijama za Euro 2012. (2:1), a od te ekipe samo je Džeko još aktivan.Apsolutni je rekorder "Zmajeva“ s 139 nastupa i 67 golova. I s 39 godina će biti glavna uzdanica selektora Sergeja Barbareza protiv nezgodnih Rumuna.Ponikao je u Željezničaru, a onda ga je lopta odvela u Češku, u Teplice i u Usti. Naredna stanica bio je Volfsburg, iz kojeg je prešao u Mančester siti, da bi ga put potom odveo u Italiju. Nakon Rome i Intera, preselio se u Fenerbahče. Mijenjao je sredine, ali navika je ostala ista – redovno trese protivničke mreže. Nadamo se da će danas rastužiti Rumune. Kapitenu, povedi nas!

Nikad ne obećava, ne zamazuje oči, umjesto toga radi na terenu

Edin Džeko: Djela, a ne riječi

Najnoviji podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je od početka 2025. godine broj zaposlenih u ovom entitetu smanjen za 6.322 radnika. Posebno zabrinjava podatak da je februar, mjesec koji je tradicionalno donosio rast zaposlenosti, ove godine donio pad od dodatna 1.733 radna mjesta. Ovaj negativni trend dolazi upravo nakon usvajanja odluke o povećanju minimalne plate sa 596 KM na 1.000 KM, što potvrđuje ekonomska upozorenja koja su mnogi ignorisali.Povećanje minimalne plate, iako se na prvi pogled može činiti kao pozitivna mjera za radnike, u praksi je donijelo ono na što su poslodavci i ekonomisti upozoravali – otpuštanja, smanjenje legalne zaposlenosti i veći pritisak na sive tokove ekonomije. Poslodavci, posebno u sektorima s niskim profitnim maržama poput trgovine, ugostiteljstva i manjih proizvodnih firmi, suočili su se s ogromnim troškovima koje nisu mogli podnijeti. Kao rezultat, mnogi su bili prisiljeni da smanje broj radnika ili da ih prebace u neformalnu ekonomiju.Osim toga, veća minimalna plata nije povećala produktivnost, niti je pratila realni ekonomski rast. Umjesto da se potiče otvaranje novih radnih mjesta i razvoj privatnog sektora, država je ovom mjerom dodatno otežala poslovanje. Posljedice su sada jasne: umjesto boljeg standarda za radnike, imamo manje zaposlenih i nesigurnije radne odnose.Ovo bi trebala biti ozbiljna lekcija za kreatore ekonomske politike – tržište ne funkcioniše dekretima, već realnim ekonomskim zakonitostima.

Tržište ne funkcioniše dekretima, već realnim ekonomskim zakonitostima

U februaru pad od dodatna 1.733 radna mjesta

Ekonomija, gluperde

Sve maske su pale, samouvjerenost okopnila, a "djeca“ shvatila da je "car go“.Car u ovoj priči je Milorad Dodik, a djeca su, ustvari, građani Bosne i Hercegovine, uključujući RS.Njegova česta gordost isparila je poput dima od cigarete. Od kojekakvih upozorenja uposlenicima u Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i u drugim državnim institucijama, da napuste poslove i pređu u institucije manjeg bh. entiteta RS, kojeg bez srama i dalje naziva državom, Dodik je jučer posegao za posljednjim utočištem - otvorenim prijetnjama - kojima ugrožava neka od osnovnih prava građana naše države.Ovaj bjegunac pred bh. pravosuđem namjerava kazniti sve one koji se ogluše o njegove naredbe, krijući se iza institucija RS, oduzimanjem imovine u RS, usuđujući se praviti „spisak za odstrel“, odnosno listu imena ljudi koji biraju svoju egzistenciju naspram neracionalnih političkih uvjerenja i djelovanja. Istina, RS nema mogućnost da to učini, ali je Dodik najavio ugrađivanje toga u krivični zakon.Kako? Pa ilegalno, naravno, kao i sve što je do sada učinio.Od čovjeka koji je govorio kako ratni zločinci Karadžić i Mladić ne vole srpski narod jer neće da se predaju pravosuđu, i čovjeka koji je javno govorio da je u Srebrenici bio genocid, preko persone koja to ignorira kao da se nije desilo, do direktnih napada na ustavnost države BiH, Dodik je od sebe napravio grotesku – sam sebe prikazuje u komično-nakaznom obliku!Ne igra se ovaj čovjek više nekog bitnog funkcionera, ovo za njega predstavlja borbu za opstanak, ne samo na političkoj sceni, nego i na slobodi. I dalje igra na kartu da će Srbi voditi bitke za njega. Isti ti kojima hoće poslove da oduzme, liši ih imovine i gurne preko granice siromaštva.Kakve iluzije i fatamorgane.

Dodik sebe prikazuje u komično-nakaznom obliku

Groteska zvana Mile

Hrabra, sposobna i samouvjerena – samo su neki od epiteta koji opisuju Adelisu Keljić iz Travnika koja je prateći svoje snove, spakovala torbe i preselila se u Pulu.Od djetinjstva je maštala da bude vozačica dok je gledala svog oca za velikim volanom i nije dozvolila da joj išta stane na put do cilja.Keljić je aplicirala u „Pulapromet“ da vozi gradski autobus, skromno i iskreno kazala da ne poznaje grad i ulice, ali je dobila podršku i vjetar u leđa od kompanije, koji su joj odlučili dati šansu i naučiti je sve što je potrebno.Djevojka, koja razbija stereotipe, kaže da uživa idući na posao svakodnevno i poručuje svima da slijede snove. Možda će neko pomisliti da se ti snovi ne uklapaju u standarde, ali treba biti hrabar i razbiti predrasude.Jedan od najvažnijih savjeta koje je podijelila jeste da se ne treba osvrtati na kritike i negativnosti s kojima se možete susresti, jer su one najmanje važne. Važno je, ističe, samo kako se osjećate, uživate li u tome što radite i ispunjava li vas.

Njena najvažnija poruka jeste da svako treba slijediti snove

Adelisa Keljić: Razbijačica stereotipa

Edhem ef. Čamdžić je zaista ostavio dubok trag u Bosni i Hercegovini, posebno u Banjoj Luci, gdje je bio ključna figura u obnovi vjerskog života i promicanju suživota među ljudima različitih vjera. Njegova hrabrost i odlučnost u obnovi vjerskih objekata i povratku Bošnjaka u Banju Luku nakon rata ističu ga kao ne samo vjerskog lidera, već i kao simbol nade i oporavka.Ono što je posebno značajno u njegovom djelovanju jeste njegov pristup izgradnji mostova među ljudima svih vjera. Ef. Čamdžić je bio poznat po svojoj spremnosti na dijalog i saradnju s ljudima drugih vjeroispovijesti, što je kulminiralo priznanjem od pape Pavla II, što je izuzetno važno u kontekstu njegove predanosti suživotu i međureligijskom razumijevanju.Njegova odluka da odbije orden od Milorada Dodika i „izuzetnu nacionalnu penziju“ u 2012. godini pokazuje njegovu principijelnost i odanost vlastitim uvjerenjima. Ovaj čin se može interpretirati kao simbolički odgovor na politiku i okolnosti u zemlji, ali i kao jasan izraz njegove volje da ostane dosljedan svojim moralnim i vjerskim vrijednostima.Njegovo zalaganje za povratak i pomoć povratnicima, kao i kontinuirana prisutnost među džematlijama, posebno u ramazanskim danima, pokazuje njegovu predanost zajednici i duhovnoj obnovi. I dalje nastavlja biti prisutan u životima onih koje je pomogao obnoviti, a njegovo ohrabrivanje povratnika i poziv političarima da slijede njegov primjer pokazuju da i danas teži izgradnji jedinstva i pomirenja u zemlji.U njegovim riječima o ramazanu i suživotu s komšijama drugih vjera vidi se snaga vjere, solidarnosti i zajedništva, što je svakako pozitivan primjer u društvu koje je još pogođeno podjelama i nesigurnostima.

U njegovim riječima o ramazanu i suživotu s komšijama drugih vjera vidi se snaga vjere

Edhem ef. Čamdžić: Veliki ljudi

Prošle su tri godine otkako je Rusija pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu, u februaru 2022. godine. Nakon telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i ruskog predsjednika Vladimira Putina, u kojem je dogovoren 30-dnevni prekid ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uslijedile su različite reakcije.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da Ukrajina, kao suverena država, neće prihvatiti nikakve sporazume postignute bez njenog sudjelovanja. Istaknuo je važnost očuvanja podrške Sjedinjenih Američkih Država i izrazio zabrinutost zbog mogućih bilateralnih pregovora između SAD i Rusije koji bi isključili Ukrajinu.Evropski lideri također su izrazili želju za sudjelovanjem u budućim mirovnim pregovorima, naglašavajući da se ne može razgovarati o Evropi bez Evrope. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da Ukrajina i Evropa ne smiju biti isključene iz pregovora, te da članstvo Ukrajine u NATO-u ostaje strateški cilj.S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izrazio je zadovoljstvo Trampovim stavom o okončanju rata u Ukrajini, ističući postojanje političke volje s obje strane za pronalaženje mirnog rješenja. Također je najavio pripreme za bilateralni susret između Trampa i Putina.Ove reakcije ukazuju na složenost situacije i potrebu za uključivanjem svih relevantnih strana u mirovne pregovore, kako bi se postiglo održivo rješenje sukoba u Ukrajini.Zelenski je nakon skandala u Bijeloj kući od velikog dijela svjetske javnosti proglašen "glavnom preprekom" za konačni rasplet u njegovoj zemlji, odnosno prepreka miru.Podsjetimo, Rusija je još 2014. godine anektirala Krim, a 2022. godine četiri oblasti, Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson, što ukupno čini petinu ukrajinske teritorije, koje Moskva smatra dijelom Rusije. Kako je izvjesno, teško je da će Ukrajina ostati u granicama u kojima je bila prije rata, što bi moglo otvoriti brojna pitanja u regiji, ali i u Evropi.Dani i sedmice pred nama sigurno će donijeti odgovor konačnog raspleta. Kako god, jučerašnji razgovor Trampa i Putina je veliki iskorak.&nbsp;

Ukrajinski predsjednik Zelenski naglasio je da Ukrajina, kao suverena država, neće prihvatiti nikakve sporazume postignute bez njenog sudjelovanja

Kraj krvarenja Ukrajine

Najbolja bosanskohercegovačka alpska skijašica Elvedina Muzaferija trijumfovala je jučer u norveškom Kvitfjelu, gdje je održana finalna utrka FIS Evropa kupa s vremenom 1:30.98.Muzaferija je ostvarila prvu pobjedu u Super-G disciplini u karijeri i time ponovo ispisala historiju bh. sporta. Naime, prošle godine na istom takmičenju u Krans Montani osvojila je zlatnu medalju u disciplini spust. Godinu ranije došla je do srebra, također u spustu, što je ujedno bila i prva medalja za Bosnu i Hercegovinu na velikom međunarodnom takmičenju.- Ovo je samo jedan rezultat koji će mi definitivno olakšati pripreme za narednu sezonu – rekla je Muzaferija nakon utrke.Nadamo se da će biti tako. Muzaferija je od pojave na međunarodnoj sceni počela ispisivati stranice historije. Prije više od pet godina postala je prva osoba koja je u Svjetskom kupu u alpskom skijanju osvojila bodove kao predstavnica Bosne i Hercegovine. Sada je ponovo ispisala historiju.Elvedina Muzaferija rođena je u Visokom 20. avgusta 1999. godine. Višestruka je prvakinja BiH u alpskim disciplinama. Na otvaranju Zimskih olimpijskih igara 2018. u korejskom Pjongjangu nosila je zastavu Bosne i Hercegovine. Prva je takmičarka u historiji BiH koja se pojavila na startu Svjetskog kupa u brzim disciplinama.

Slavila u Super-G disciplini i ponovo ispisala historiju bh. sporta

Muzaferija: Utrku završila s vremenom 1:30.98

Elvedina Muzaferija: Najbolja u Kvitfjelu

Novi poraz, nova blamaža – BiH je izgubila i od Gruzije, još jednog autsajdera na evropskoj rukometnoj sceni. Ovo nije samo poraz, ovo je ogledalo katastrofalnog stanja u našem rukometu. Igra bez ideje, bez agresije i bez želje da se nešto promijeni.Godinama se govori o problemima u Savezu, lošim uslovima i nedostatku ulaganja, ali koliko dugo će se to koristiti kao opravdanje? Ako nas pobjeđuju selekcije koje su do jučer bile rukometni anonimusi, onda je jasno da smo dotakli dno. I, što je najgore, ne nazire se plan kako da se iz ove situacije izađe.Ima li uopće izlaza iz ovog tunela ili ćemo nastaviti da budemo vreća za udaranje u evropskom rukometu?Reprezentacija već godinama nema jasnu viziju. Selektori dolaze i odlaze, plan rada ne postoji, a igrači su prepušteni sami sebi. Koliko se ozbiljno pristupa omladinskim selekcijama? Gdje su ulaganja u budućnost? Kako se planira konkurisati ekipama koje napreduju, dok mi nazadujemo?U drugom sportovima, poput fudbala i košarke, barem povremeno bljesnemo i pokažemo da možemo, ali rukomet se potpuno urušio. Ranije smo mogli parirati i najvećim evropskim ekipama, danas gubimo od reprezentacija koje su se donedavno učile pravila rukometa.Hoće li neko napokon preuzeti odgovornost ili ćemo nastaviti da tonemo, dok nam rukomet ne postane tek fusnota u sportskim izvještajima?Sada nema ni ministara, ni premijera da se slikaju i pričaju "kako su spasili Rukometni savez".&nbsp;

Ima li uopće izlaza iz ovog tunela ili ćemo nastaviti da budemo vreća za udaranje u evropskom rukometu

Balkanski autsajder

Dok režim u entitetu Republika Srpska na čelu s Miloradom Dodikom izaziva tektonske poremećaje i dok su svi analitičari, stručnjaci, domaći političari koji nisu dio njegove klike, međunarodni dužnosnici, ini funkcioneri složni uglas - da je usvajanjem niza neustavnih zakona i odluka prešao crvenu liniju, dotle posljedice njegovih/njihovih opasnih poteza tek ćemo zbrajati.Dok je sva pažnja usmjerena na sudbinu ove države i hoće li ona u konačnici ostati cjelovita, u jeku političke krize u BiH, jedne od najžešćih, postavlja se i pitanje koliko će nas sve to koštati?Hoće li i u kojoj mjeri ugroziti turizam, čiji su rezultati u protekloj godini bili impresivni i u koji i mali i veliki ove godine polažu velike nade za zaradu i profit. Ili, pak, koliko će se sve to odraziti na investicije, hoće li potencijalni investitori „povući ručnu“ i zaokret od 180 stepeni, budući da im se čekanje ne isplati. Hoće li naša dijaspora koja šalje i unosi milijarde i milijarde svake godine „prikočiti“, jer kome je više do političkih potresa i nestabilnosti.Hoće li ponovo krenuti egzodus iz ove zemlje, jer, prisjetimo se, ka Evropi hrle ponajprije zbog političke nestabilnosti, korupcije, manjka perspektive, ekonomije...I, kada spominjemo Evropu, sjetimo se da je evropski put BiH ponovo na čekanju. Prokockali smo još jedan rok početkom mjeseca za dostavu Reformske agende s ciljem povlačenja sredstava iz Plana rasta. Nema imenovanja glavnog pregovarača s EU, imenovanja glavnog koordinatora za IPA, nema usklađivanja vizne politike s evropskom niti usvojenih zakona iz pravosuđa.Sada u jeku duboke političke krize sve tražene reforme djeluju prilično daleko. Iako su okolnosti mračne, šanse ipak postoje. BiH mora svoj evropski put vratiti na pravi kurs umjesto šupljih priča i izolacionizma.Kako i od čega ćemo živjeti u drugom je planu, iako nas već, a u narednom periodu će još jače udarati po glavi.

BiH mora svoj evropski put vratiti na pravi kurs umjesto šupljih priča i izolacionizma

Udaranje po glavi

Mlada političarka Vedrana Vujović, zastupnica u Skupštini KS, svojom pojavom demantira tendenciozne poruke iz Republike Srpske. Znate ono, „da su Srbi protjerani iz Sarajeva“, „oni koji su ostali da nemaju nikakva prava“, i tako dalje.Vujovićka je jedan od brojnih primjera da to nije tako. Ali kada još to glasno kaže, istina je vječna k'o Sava.Srbi neće ginuti za Dodika, reći će ova mlada političarka. Potom, mi Srbi u Sarajevu imamo sva prava. Nema potrebe tu ništa dodavati ni oduzimati.Vedrana Vujović rođena je u Sarajevu 1994. godine. Po struci je magistrica politologije iz oblasti upravljanja državom. Članica je Demokratske fronte od osnivanja. Na prvom Kongresu 2015. godine izabrana je za najmlađu članicu Glavnog odbora, a od oktobra 2021. godine članica je Predsjedništva stranke. Na Općim izborima 2022. godine izabrana je za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo.

Džanan Musa: "Rešeta" protivničke koševe

Edine, hvala ti

Sindrom preletača

Sergej Barbarez: Prva pobjeda od mnogih

Profesor Vedran Zubić za "Avaz": Zemlja se (o)kreće – stiglo nam je proljeće

Šta je sa zdravstvom?

Edin Džeko: Djela, a ne riječi

Ekonomija, gluperde

Groteska zvana Mile

Adelisa Keljić: Razbijačica stereotipa

Edhem ef. Čamdžić: Veliki ljudi

Kraj krvarenja Ukrajine

Elvedina Muzaferija: Najbolja u Kvitfjelu

Balkanski autsajder

Udaranje po glavi

Vedrana Vujović: Istinita poruka

Kolumne

Džanan Musa: "Rešeta" protivničke koševe

Edine, hvala ti

Sindrom preletača

Sergej Barbarez: Prva pobjeda od mnogih

Profesor Vedran Zubić za "Avaz": Zemlja se (o)kreće – stiglo nam je proljeće

Šta je sa zdravstvom?

Edin Džeko: Djela, a ne riječi

Ekonomija, gluperde

Groteska zvana Mile

Adelisa Keljić: Razbijačica stereotipa

Edhem ef. Čamdžić: Veliki ljudi

Kraj krvarenja Ukrajine

Elvedina Muzaferija: Najbolja u Kvitfjelu

Balkanski autsajder

Udaranje po glavi

Vedrana Vujović: Istinita poruka