Amra Silajdžić, jedna od najljep&scaron;ih bh. manekenki, već godinama uspje&scaron;no gradi karijeru i niže uspjehe u Americi.&nbsp;

Ljepotica za koju važi &quot;&scaron;to starija to bolja&quot;, oku&scaron;ala se i kao glumica. Danas je u Los Anđelesu jedno od traženijih lica za videospotove, a nedavno je snimila i novu reklamu za čokoladice &bdquo;schutzengeli&ldquo; &scaron;vicarske kompanije &bdquo;Bachmann&ldquo;, u saradnji sa bh. rediteljem Harisom Dubicom. Atraktivnoj Bosanki je nakon toga Facebook profil bio ispunjen čestitkama koje su pristizale sa svih strana.

Glumila je u videospotu slavnog Enrikea Iglesijasa (Enrique Iglesias), ali i zaigrala u filmovima i serijama kao &scaron;to su &bdquo;Gothic Assassins&ldquo;, &quot;Ja sam iz Krajine, zemlje kestena&ldquo;, &bdquo;Devet položaja samoće&ldquo;, CSI: NY, &bdquo;Entourage&ldquo;... &nbsp; 
Od 2012. godine u vezi je s Edinom Džekom, bh. reprezentativcem i fudbalerom Rome.&nbsp;

Rođena je 1. oktobra 1984. godine u Sarajevu, a već sa 16 pobijedila je na izboru Metropolitan Top Model 2000. Nije joj dugo trebalo da je primijete modni skauti, koji su joj otvorili put prema Parizu, gdje je bila članica agencije &bdquo;Elite Model&ldquo;.

Amra Silajdžić

Svjetska slava

Primjena Zakona o javnom okupljanju u Tuzlanskom kantonu izazvala je lavinu ogorčenja kod radničke klase, obespravljenih i običnih građana, ne samo u ovom kantonu. Kordoni policije koji su u ponedjeljak ujutro dočekali radnike TTU-a, a potom i ratare TK, etiketirali su najmnogoljudniji kanton u očima posmatrača iz drugih krajeva BiH, faktički, kao policijski.&nbsp;

Zakon je donesen bez javne rasprave i po hitnoj proceduri, a njegova primjena počela je pod okriljem noći kada su službenici MUP-a TK uklonili &scaron;atorsko naselje formirano 26. avgusta u blizini Vlade TK. Uhap&scaron;en je tom prilikom vođa Sindikata solidarnosti TK Sakib Kopić, a u ponedjeljak i jo&scaron; dvojica radnika TTU-a Nevres Omerović i Muamer Osmanović.&nbsp;

Sudeći prema prvim danima primjene novog zakona, obespravljenim radnicima ili sindikalnim vođama ne ginu hap&scaron;enja, dok će policajci na prvim linijama fronte svakog narednog ponedjeljka, ili srijede, imati grdne probleme da obuzdaju akumuliranu srdžbu svih obespravljenih u TK, a takvi nisu malobrojni.&nbsp;

Ignoriranje radničkih zahtjeva umjesto pregovora i razgovora neminovno vodi ka radikalizaciji protesta. Pendreci neće moći zaustaviti sve one koji se mjesecima i godinama bore za svoja pogažena ljudska i radnička prava.&nbsp;

Vlada TK, uvjetno rečeno, otupila je o&scaron;tricu radničkog pokreta u TK tako &scaron;to je uposlenike &bdquo;Dite&ldquo; vratila u proizvodne pogone, a radnicima &bdquo;Aide&ldquo; uskoro će biti ponuđen radni angažman u obnovljenoj fabrici.

Ipak, kreiranjem, a potom i implementiranjem Zakona o javnom okupljanju, premijer Bego Gutić, njegovi saradnici i savjetnici begenisali su belaj, jer se glas naroda ne može uti&scaron;ati bez obzira na to na kojoj ga razdaljini dočekivao kordon specijalne policije.&nbsp;

Komentar dana

(Ne)sloboda protesta

Otkako je od entitetskih vlasti u Banjoj Luci kao prijedlog ili, jo&scaron; gore, kao prijetnja najavljeno održavanje referenduma o (ne)po&scaron;tivanju državnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, sve opet obećava zloupotrebu, manipulaciju i novu destabilizaciju cijele zemlje.

Dodikovo mahanje dejtonskim &ldquo;pravima&rdquo; iznova se svodi na negiranje bh. države i njenih institucija. To testiranje &ldquo;građanske&rdquo; volje nije radi reformi, već je novi poku&scaron;aj spa&scaron;avanja vlastite političke kože. To je, prije svega, poku&scaron;aj bijega od odgovornosti, koja se pravno, a ne samo politički, sankcionira.&nbsp;

Postoji, doista, pučki konsenzus u BiH kako pravosuđe u zemlji mora doživjeti reforme. Ali, one u korist svih građana, a ne &ldquo;reforme&rdquo; u ime nacionalnih grupa ili, jo&scaron; gore, u korist otuđenih pojedinaca koji bi da se, u ime nekakvog &ldquo;patriotizma&rdquo;, ustvari izdignu iznad zakona. Bosna vi&scaron;e ne smije robovati tome!

Nažalost, referendum u RS bio bi jo&scaron; jedna, nova, ekskluzivno nacionalna platforma, koja bi za posljedicu mogla imati i formiranje nacionalnog pravosuđa. Pa zar nije upravo Dodik uzvikivao kako je &ldquo;neprihvatljivo&rdquo; (?!) da bosanskim Srbima sude sudije muslimani!

Zato će novi, probosanski politički trend, upravo koaliciono ozvaničen u Sarajevu, kroz novu reformsku politiku morati vrlo agilno otvoriti front za stvarne pravosudne reforme. Borba za nezavisno sudstvo mora se staviti u prvi plan!

Upravo na to misle Amerikanci, koji su onomad preko Stejt departmenta opravdano sasuli drvlje i kamenje na Dodikov antibosanski referendum. Svim Bosancima, po zakonu, a ne nacionalnoj ili, tačnije, interesnoj politici trebaju suditi Bosanci i Hercegovci, ali samo oni po&scaron;teni pravnici, a ne nečiji politički pijuni.

Spašavanje kože

U subotu je osvojio marokansku Kazablanku, a u ponedjeljak ostvario renking karijere. Najbolji teniser Bosne i Hercegovine Damir Džumhur od jučer je 77. igrač na ATP listi, čime je jo&scaron; jednom potvrdio da je sve bliži svjetskom vrhu. 
Ovo je Džumhuru bio treći osvojeni ATP čelendžer u ovoj sezoni, a &scaron;esti ukupno.

Za trijumf u Kazablanki Džumhur je dobio važne ATP bodove (80), ali i novčanu nagradu u iznosu od 6.150 eura. Do novog trofeja Džumhur je do&scaron;ao preokretom, jer je njegov rival, &Scaron;panac Danijel Munjoz de la Nava dobio prvi set.&nbsp;

Na&scaron; as je u nastavku finala zaigrao sjajno, pokazao psiholo&scaron;ku stabilnost i tako ostvario trijumf.&nbsp;

Džumhur je rođen 20. maja 1992. godine u opkoljenom Sarajevu. Pažnju na sebe skrenuo je osvajanjem naslova prvaka na Evropskom juniorskom prvenstvu 2010.&nbsp;

Na Australian Openu 2014. godine pro&scaron;ao je tri runde kvalifikacija, a zatim je eliminirao i Čeha Jana Hajeka te Hrvata Ivan Dodiga. Džumhur je u karijeri od nagrada na turnirima zaradio ne&scaron;to vi&scaron;e od milion KM.&nbsp;

Damir Džumhur

U životnoj formi

Kada je biv&scaron;a zvijezda francuske nogometne reprezentacije Dominik Ro&scaron;eto reprezentaciju Bosne i Hercegovine upario s Republikom Irskom prilikom žrijeba baraža za plasman na Evropsko prvenstvo, nije bilo Bosanca i Hercegovca koji nije onako tiho na prvu kroz usne izustio - za&scaron;to ba&scaron; oni!?

Sreća pa razočarenje nije dugo trajalo, jer su se ubrzo dru&scaron;tvenim mrežama počeli &scaron;iriti optimistični komentari, kako od igrača tako i navijača.

Veliki broj simpatizera &bdquo;Zmajeva&ldquo;, kada je malo bolje &rsquo;proguglao&rsquo; i saznao da je to ekipa &bdquo;penzionera&ldquo; u kojoj je glavna zvijezda Robi Kin, koji je već davno trebao biti u nogometnoj mirovini, počeo je već polako provjeravati važi li paso&scaron; do jula naredne godine, kada u Francuskoj počinje Euro.&nbsp;

Za&scaron;to bi se Vedad Ibi&scaron;ević i dru&scaron;tvo morali pribojavati 55. selekcije na svijetu od četiri moguća rivala i najslabije rangirane na FIFA ljestvici? Da li zbog toga &scaron;to dva puta nisu izgubili od Njemačke ili možda nezasluženog poraza od Poljske u odlučujućoj utakmici, ali je evidentno da nemamo razlog za strah od selekcije koja je, osim biv&scaron;e zvijezde Liverpula, uglavnom sastavljena od &bdquo;Engleza&ldquo; iz redova Evertona, Norviča ili Stouka.&nbsp;

Naravno, neće biti lako. Nama nije lako ni protiv Malte ili Andore kada nam utakmica nije od prevelikog značaja. No, narednih 180 minuta (valjda neće biti produžeci) protiv Irske je velika prilika za ovu generaciju da u kratkom periodu upi&scaron;u nastup na Svjetskom i Evropskom prvenstvu.

Irska je već igrala na Euro, onom pro&scaron;lom u Ukrajini i Poljskoj. Zato, Robi Kin, budi fin, a za ostale, no pasaran, Irska! I za jače od Irske u grotlu &bdquo;Zmajevog gnijezda&ldquo; u Zenici nema prolaza. Padali su i veći od Irske!&nbsp;

 
&nbsp;

&nbsp;&nbsp;

&nbsp;

No pasaran, Irska!

Navijači Rome ponovo su u deliriju slavili Miralema Pjanića. Bh. reprezentativac postigao je majstorski pogodak protiv Empolija i skinuo paučinu s protivničkog gola pokazav&scaron;i jo&scaron; jednom da je jedan od najboljih izvođača slobodnih udaraca.

Pjanić je u Rimu postao omiljeni igrač, a zajedno s Edinom Džekom čini tandem &quot;Zmajeva&quot; koji nosi dres jednog od najvećih italijanskih klubova.

Izvrsne igre i forma Pjanića veliko su olak&scaron;anje i za selektora reprezentacije BiH Mehmeda Baždarevića, koji upravo od &ldquo;Rimljana&rdquo; Pjanića i Džeke te Senada Lulića, koji igra za Lacio, očekuje da budu prevaga u susretima baraža protiv Republike Irske.

Pjanić je rođen 2. aprila 1990. godine u Tuzli. Nakon &scaron;to mu je porodica izbjegla u Luksemburg, fudbal je počeo igrati u tamo&scaron;njem &Scaron;iflangeu. Od 2004. do 2008. bio je član francuskog Meca, a naredne tri godine proveo je u Lionu.

Od 2011. godine igra za Romu.

&nbsp;

Ličnost dana Miralem Pjanić

Majstor ponovo skidao paučinu

Damir Beljo - veliki &scaron;ampion i jo&scaron; veći čovjek. Najbolji bh. bokser odbranio je pojas evropskog prvaka u kruzer kategoriji po WBO verziji. Mostarac je protiv izazivača Muhameda Rasulija demonstrirao vrhunski boks, a osim sportskih kvaliteta, Beljo se istakao i kao ljudina i patriota te pokazao kako se voli zemlja u kojoj je rođen.

Kao uvertira pred borbu, nekolicina primitivnih navijača na Pecari u &Scaron;irokom Brijegu počela je zviždati prilikom intoniranja bh. himne, a onda je ljutiti Beljo odmahnuo glavom, podigao &scaron;aku uzrak i publici u prepunoj dvorani poručio da prestanu s vrijeđanjem himne, zadav&scaron;i im tako nokaut. Oni su ga poslu&scaron;ali i uz ti&scaron;inu ispratili himnu BiH. 
&nbsp; 
Beljo, sportista, čovjek, tako je pokazao kako je moguće ne&scaron;to &scaron;to su mnogi do tada smatrali nezamislivim.

Gest neretvanskog bombardera, koji je napravio ogrnut zastavom Bosne i Hercegovine, te ruka na srcu tokom intoniranja bh. himne odu&scaron;evili su na stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca u cijeloj zemlji.

Damir Beljo je rođen 6. oktobra 1984. godine u Mostaru. Tokom karijere borio se 21 put i ostvario je isto toliko pobjeda, od čega 17 nokautom.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Damir Beljo

Nokaut primitivcima

Vi&scaron;egodi&scaron;nje zapostavljanje, pa čak i ignoriranje obaveza prema Energetskoj zajednici (EZ) počelo je dolaziti na naplatu. Ministarsko vijeće EZ-a nije vi&scaron;e moglo prolongirati odluku o sankcijama prema BiH te je na zasjedanju u Tirani izreklo dugo najavljivane mjere.

Prva smo zemlja kojoj je EZ izrekao sankcije! Najgora se odnosi na zahtjev prema EU da nam uskrati finansijsku podr&scaron;ku iz oblasti energetike, te&scaron;ku vi&scaron;e od 100 miliona eura!

Ako ne budemo djelovali odmah, kako je to konstatirao ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko &Scaron;arović, koji je bio u Tirani, ostat ćemo bez milionske podr&scaron;ke EU.

Najmanje su dvije činjenice koje nas kao državu mogu i moraju potaknuti da se vadimo iz katastrofalne pozicije u koju smo u&scaron;li, jer se sve ovo vrijeme zbog nacionalnih i politikantskih razloga ignorirala prijeka potreba da usvojimo potreban državni zakon o plinu, da uspostavimo odgovarajući regulator u ovoj oblasti te da donesemo odgovarajuće propise u entitetima.

Jedna se odnosi na činjenicu da BiH, po principu rotacije, od 2016. preuzima predsjedavanje Ministarskim vijećem EZ-a. Hoćemo li zaista na toj poziciji sebi dozvoliti da budemo i dalje crna rupa na energetskoj mapi Evrope te da i dalje ignoriramo zaključke Vijeća na čijem smo čelu?

Druga je vezana za formiranje stabilne koalicije na svim nivoima vlasti te najavljenu potpunu privrženost dono&scaron;enju reformi zarad ubrzanja EU i NATO integracija BiH.

Reformski orijentirana vlast koja se nagovje&scaron;tava zaista daje mnogo razloga za optimizam da će se i obaveze prema Energetskoj zajednici konačno početi ispunjavati. Jer cijena neuspjeha je previsoka. Ona ne znači samo izostanak finansijske podr&scaron;ke iz evropskih fondova već i potpunu izolaciju na energetskoj mapi Evrope. 
&nbsp;

&nbsp;

Reforme ili izolacija!

Nakon &scaron;to je s kadetskom reprezentacijom Bosne i Hercegovine osvojio Evropsko prvenstvo, na kojem je bio najbolji strijelac sa 23 poena te progla&scaron;en najboljim mladim igračem Starog kontinenta, Džanan Musa nastavlja s odličnim partijama i u dresu zagrebačke Cedevite.

Kao starter protiv grčkog diva Olimpijakosa, ujedno i debija u Euroligi, Musa je postigao četiri poena za pet minuta provedenih na parketu, uz jedan skok, te najavio sjajnu sezonu. Također, zlatni bh. kadet u odbrani je imao zadatak čuvati legendu evropske ko&scaron;arke, Vasilisa Spanulisa.

Iako mu je tek 16 godina, činjenica da mu trener hrvatskog prvaka Veljko Mr&scaron;ić pruža ogromno povjerenje velika je stvar za njegov daljnji razvoj, u prvoj seniorskoj sezoni.

Musa je rođen 8. maja 1998. u Bihaću, a ko&scaron;arkom se počeo baviti sa sedam godina, da bi se kasnije pridružio Ko&scaron;arka&scaron;kom klubu Ko&scaron; u Sarajevu. Od pro&scaron;le sezone igra za Cedevitu, a ko&scaron;arka&scaron;ki uzor mu je planetarna zvijezda i član Los Anđeles lejkersa Kobi Brajant (Kobe Bryant).&nbsp; &nbsp;

 
&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Džanan Musa

Debi u Euroligi

Ki&scaron;a koja posljednjih dana pada u BiH poplavila je vi&scaron;e područja u na&scaron;oj zemlji, a s novim padavinama u srca Bosanaca i Hercegovaca uvukli su se strah i zebnja da bi nas mogla zadesiti katastrofa slična onoj u maju pro&scaron;le godine.

Dok nas ovih dana iz nadležnih institucija redom uvjeravaju da su spremni odgovoriti na novu eventualnu opasnost, demantira ih stanje na terenu, koje se na poplavljenim područjima pogor&scaron;ava sa svakim novim litrom ki&scaron;e. Niko i ne pomi&scaron;lja građanima reći i položiti račun o tome &scaron;ta je u posljednjih skoro godinu i po, koliko je pro&scaron;lo od majskih poplava 2014., urađeno na prevenciji ove opasnosti.

Valjda ponovo računajući na narodnu kratku pamet, niko ne govori ni o odgovornosti onih koji su građane i zemlju doveli u opasnost poput one pro&scaron;logodi&scaron;nje, a koja očigledno ni do danas nije prestala.

Dodu&scaron;e, bilo je pompezno najavljivanih istraga i provjera koje nisu doživjele sudski epilog, a ne zna se ni &scaron;ta je sve sanirano od za te svrhe prikupljenog novca čiji iznos nikada nije tačno objavljen.

U međuvremenu, s novim poplavama isplivala je jo&scaron; jedna afera o zloupotrebi donacija namijenjenih građanima poplavljenih područja u maju pro&scaron;le godine. Vijest da je Dragomir Kovač, sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, umjesto ugroženima, stotinjak traktora i motokultivatora te drugih poljoprivrednih ma&scaron;ina doniranih iz Kine podijelio osobama na područjima koja čak nisu bila ni pogođena poplavama, dodatno je obeshrabrila građane BiH.

Osim zgražanja nad beskrupulozno&scaron;ću službenika koji je bukvalno oteo pomoć žrtvama, ovaj slučaj jo&scaron; je jednom dokazao da riba smrdi od glave, odnosno da su podjednako krivi i oni koji zbog nedovoljnih mehanizama za&scaron;tite dozvoljavaju da pojedinci i građanima i državi uvijek iznova nanose &scaron;tetu.

I upravo su ovakvi slučajevi paradigma za strahove i nepovjerenje građana u to da ih vlast može od bilo čega za&scaron;tititi.

&nbsp;

&nbsp;

Nova opasnost

Demokratsko pregrupiranje političkih snaga u BiH radi osiguravanja procesa reformi, na izborno najlegitimnijoj, dakle većinskoj platformi, nesumnjivo je znak političkog sazrijevanja i nije znak nikakve nacionalne homogenizacije.

Radi se samo o građanskom legitimitetu kao dokazu da u BiH postoje zdrave snage, spremne da nadrastu svoje nacionalne, političke ili posebne ekonomske interese radi budućnosti zemlje. I to mora ostati tako!

To je u skladu i s dolazećim promjenama odnosa između domaćih institucija i međunarodne zajednice, koje će osigurati preuzimanja vlasni&scaron;tva nad političkim procesom u BiH. A to ostaje jedan od prioriteta onih koji su najvi&scaron;e uložili u bh. demokratiju.

Amerikanci ponajvi&scaron;e i odavno govore o toj praktičnoj strani, koja svakako ima i sasvim moralno utemeljenje. Jer, radi se o stabilizaciji BiH, koja ima potencijala da bude razvojni motor, a ne kočničar regiona.

Prilikom polaganja zakletve u Va&scaron;ingtonu uoči dolaska u Sarajevo, u januaru 2015., američka ambasadorica Morin Kormek (Maureen Cormack) podsjetila je da postoji jedinstvena historijska veza između BiH i SAD. Amerikanci su najvi&scaron;e pomogli da se 1995. zaustavi krvavi rat u zemlji. Obilježavajući 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, o toj će se historijskoj vezi opet govoriti s pijetetom, ali i kao kriteriju.

Kontinuitet očuvanja BiH reafirmiran je na vi&scaron;e međunarodnih razina, odkako je podpredsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) sa parlamentarne govornice u Sarajevu 19. maja 2009. govorio o slobodnoj i demokratskoj Evropi s Bosnom u&nbsp;njenom epicentru, kao neupitnom američkom strate&scaron;kom i vitalnom nacionalnom interesu. Otuda je politički stabilna BiH važna za cijelu Atlantsku zajednicu, a demokratski, probosanski trend koristan za sve.

&nbsp;

Vlasnici svoje sudbine

Obilježavanje preznačajnog i za Jevreje vrijednog jubileja zavr&scaron;eno je ovih dana u Sarajevu. Tačno 450 godina ova populacija boravi i opstaje u BiH.

Uprkos tome &scaron;to vlast ignorira ionako skromnu i faktički zaboravljenu jevrejsku populaciju u BiH, predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci uspio je na dostojanstven način obilježiti ovaj značajni jubilej.

Nije Finci pognuo glavu kada je od skoro svih instanci vlasti nai&scaron;ao na zid &scaron;utnje nakon &scaron;to im je uputio pisma molbe u kojima je tražio bilo kakvu pomoć kako bi obilježavanje bilo jo&scaron; svečanije. Zavrnuo je rukave i faktički sam organizirao sve. Nisu vlasti očigledno bile svjesne da bi, pomažući ovu manifestaciju, spasile i svoj obraz, pokazujući time da multikulturalna BiH nije samo &scaron;uplja priča nego da postoji i da je državne institucije, institucije BiH, tako doživljavaju i dokazuju.

Bez obzira na sve, Finci je uspio u glavni grad BiH dovesti mnoga svjetski poznata imena umjetničkog i kulturnog života i tako spasio obraz svog naroda, ali i države BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Jakob Finci

Značajan jubilej

Ljudi koje svi vole ne mijenjaju svijet. Mora&scaron; biti i osporavan, neželjen, potcjenjivan, jer te to, ako misli&scaron; da vrijedi&scaron;, tjera da se trudi&scaron;, napreduje&scaron; te kajmak koji pokupi&scaron; na kraju bude jo&scaron; uskusniji, ljep&scaron;i.

U utorak uvečer, istrčav&scaron;i iz tunela na travnjak stadiona u Nikoziji, Haris Medunjanin nije, srećom, mogao čuti brojne negativne, pogrdne komentare na račun selektora BiH Mehmeda Baždarevića i njega, koji je ove sezone vi&scaron;e navijač nego igrač &scaron;panskog Deportiva.

Kako to, pobogu, fudbaler koji se nije sastavio s loptom u posljednjih &scaron;est mjeseci može biti u prvih 11 u odlučujućoj utakmici za &quot;Zmajeve&quot;, ovog puta u posljednjem kolu kvalifikacija za odlazak na Euro 2016?!

No, vjerovatno je mogao naslutiti da se većina ne slaže s Me&scaron;inom odlukom da mu pruži &scaron;ansu u meču protiv Kipra. Bio je to motiv da se probudi bosanski inat, kako je sam rekao Medo, kako ga zovu suigrači iz reprezentacije, i s dva gola donio najveći doprinos pobjedi (3:2) i plasmanu u baraž, koji je donedavno bio samo san.

Nadamo se da će Medunjaninu ovo biti vjetar u leđa i da će uspjeti dokazati u klubu talent i kvalitet koji neosporno posjeduje.

Medunjanin je rođen 8. marta 1985. godine u Sarajevu. Prije Deportiva igrao je za Gaziantepspor, Makabi iz Tel Aviva, Valjadolid, Spartu Roterdam i AZ Alkmar.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Haris Medunjanin

Bosanski inat

Unutarbo&scaron;njački dijalog koji su na Kurban-bajram započeli Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić, lideri dvije vodeće bo&scaron;njačke partije, SDA i SBB-a, krunisan je jučer dogovorom o koaliciji dvije stranke na svim nivoima vlasti. Opet simbolično, prvog dana Nove hidžretske godine.

Bez obzira na simboliku novog početka, spasenja i izgradnje sistema koju u islamu nosi Hidžra, jasno je da ovaj konsenzus, sigurno jedan od najvažnijih u posljednjih desetak godina na političkoj sceni u Bo&scaron;njaka, ide putem jačanja države BiH, a u interesu svih njenih građana. Jer, kako reče rahmetli Alija Isaković na Bo&scaron;njačkom saboru 1993. godine, &quot;svaka na&scaron;a (bo&scaron;njačka) podjela jeste protivna interesima svih naroda BiH&quot;.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

A koliko dogovor koji predstavlja osnovu za početak ozbiljnih reformi jeste smetnja raznim domaćim klanovima, lovcima u mutnom, opasnim smutljivcima, koji ne žele dobro ovoj zemlji ili se boje gubitka privilegija, svjedoči i jučera&scaron;nja provokacija očito instruiranog pripadnika vehabijskog pokreta koji je za vrijeme sastanka u Predsjedni&scaron;tvu BiH mahao zastavom koja podsjeća na ISIL-ovu.

Potez zeničkog radikala, može se pretpostaviti, naručen je da skrene pažnju domaće i strane javnosti sa sporazuma važnog za budućnost zemlje. No, taj je čovjek tek odraz činjenice da smo dotakli dno i da se koalicija SDA i SBB-a mora pozabaviti ne samo kancerima na&scaron;e stvarnosti nego i ukupnim stanjem u dru&scaron;tvu koje i jeste osnovni problem.

Izetbegović i Radončić, kao neki ranije, nisu se mnogo bavili pozicijama. To je ohrabrujuće i pokazuje njihovu svjesnost da cilj jeste i mora biti samo stvaranje funkcionalne BiH, buduće članice NATO-a i EU, u kojoj neće biti mjesta za kriminal i radikalizme bilo koje vrste, već će mladi svoje bolje sutra graditi na radnim mjestima i na univerzitetima.

Do toga je, nažalost, dalek put. Kriminal, korupcija, radikalizmi, mito, nepotizam, nerad, klanovi i hobotnice koji su razgranali svoje pipke diljem sistema... neće nestati potpisom na jedan sporazum. Ali, svaki put počinje prvim korakom, pa i dogovor koji, poslije dugo vremena, jeste velika nada za građane BiH, a posebno Bo&scaron;njake, i ona ne smije biti iznevjerena. Uostalom, dalje od dna i ne možemo. Ali, dogovor kuću gradi, kaže na&scaron; narod.

&nbsp;

Dogovor gradi BiH

Jo&scaron; četiri rudarska života izgubljena su zbog katastrofalnog stanja u bh. rudnicima. Ovog puta u jami Begići-Bi&scaron;trani u Rudniku Kakanj, kako stručnjaci kažu, zbog &bdquo;zaru&scaron;avanja materijala iz krovine&ldquo; poginula su četiri rudara treće smjene, dok su jedan teže i jedan lak&scaron;e povrijeđeni.

Zvanična informacija je da je riječ o &bdquo;tehnolo&scaron;koj nesreći&ldquo;! Mogu je, kažu rudari, nazivati kako hoće, ali ljudski životi su izgubljeni i ako se ovakva nesreća mogla dogoditi u novootvorenoj jami, &scaron;ta se tek onda može očekivati u jamama rudnika Bila, Mramor, Đurđevik...

Može se očekivati samo gore, na &scaron;ta rudari godinama upozoravaju, strahujući da sa svakim njihovim ulaskom u jamu cijele smjene ne zavr&scaron;e pod tonama obru&scaron;ene zemlje i uglja.

Samo u posljednjih godinu dana u jamama Raspotočje, Stara jama, Han-Bila, Begići-Bri&scaron;tani i povr&scaron;inskom kopu Dubrave, &scaron;to zbog zastarjele tehnologije, neopremljenosti i&nbsp; nestručnosti, &scaron;to zbog java&scaron;luka, život je izgubilo 14 ljudi.

Istovremeno, i hala i vrana u FBiH, s njenim premijerom i ministrima na čelu, ustala je da se ospore zahtjevi rudara, odnosno da se iz cijene kilovat-sata struje izdvaja samo jedan fening koji bi bio uložen u modernizaciju rudnika, a kako bi se izbjegao gubitak rudarskih života. Taj novac, radije, kako se država opredijelila, ulagat će u plaće administracije, finansiranje stranačkih izbornih kampanja...

Zbog smrti rudara u nesrećama, počev od one velike u jami Dobrnja u Mramoru 1990. godine, pa do ovih u posljednjih godinu dana, nikada niko nije sudski odgovarao.

Sve se zavr&scaron;avalo na nerazumljivim izvje&scaron;tajima rudarskih i drugih (državnih) inspektora, a koji se nakon dostave tužiocima, po već ustaljenoj proceduri, kisele u njihovim ladicama sve dok javnost ne zaboravi da se nesreća uopće i dogodila.

&nbsp;

Koja je jama sljedeća

Profesor dr. Mirsad Kacila, direktor Instituta i Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo (UKCS), jo&scaron; jednom je pokazao i dokazao svoju veliku stručnost i humanost. Predvodeći nedavno tim od 11 medicinara sarajevskog Instituta za srce u dalekoj Etiopiji u dvosedmičnoj humanoj misiji, imali su čak 36 intervencija.&nbsp;

Ovaj podvig utoliko je veći i značajniji jer je kardiohirurgija u ovoj zemlji tek u začecima, pa je jasno koliki je doprinos doktora Kacile i drugih na&scaron;ih stručnjaka bio u spa&scaron;avanju zdravlja i života ljudi u ovoj siroma&scaron;noj afričkoj zemlji. Spremnost doktora Kacile i njegovih kolega da pomognu i drugima dobiva jo&scaron; vi&scaron;e na značaju ako se zna da i oni sami žive i rade u zemlji koja u znatnoj mjeri ovisi o pomoći i donacijama drugih.&nbsp;

Nije zanemariva ni činjenica da su doktor Kacila i njegov tim svojom misijom na najbolji mogući način pokazali da su pravi bh. ambasadori humanosti, ali i dokazali jo&scaron; jednom da smo pravi rasadnik stručnjaka i znanja, koji osim toga imaju i veliko srce.&nbsp;

Mirsad Kacila rođen je 1965. godine u Sarajevu. Od 2013. je na čelu Instituta za srce UKCS-a.

&nbsp;

Svjetska slava

(Ne)sloboda protesta

Spašavanje kože

U životnoj formi

No pasaran, Irska!

Majstor ponovo skidao paučinu

Nokaut primitivcima

Reforme ili izolacija!

Debi u Euroligi

Nova opasnost

Vlasnici svoje sudbine

Značajan jubilej

Bosanski inat

Dogovor gradi BiH

Koja je jama sljedeća

Ambasador humanosti

Kolumne

Svjetska slava

(Ne)sloboda protesta

Spašavanje kože

U životnoj formi

No pasaran, Irska!

Majstor ponovo skidao paučinu

Nokaut primitivcima

Reforme ili izolacija!

Debi u Euroligi

Nova opasnost

Vlasnici svoje sudbine

Značajan jubilej

Bosanski inat

Dogovor gradi BiH

Koja je jama sljedeća

Ambasador humanosti