U januaru 2012. pisali smo o Edinu Atiću, tada 15-godi&scaron;njaku, i najavili ga kao veliku nadu bosanskohercegovačke ko&scaron;arke za koju je interes pokazao i slavni Real iz Madrida.

Edin tada, ipak, nije do&scaron;ao do dresa &quot;Kraljevskog kluba&quot;. Transfer u &Scaron;paniju zaustavila je povreda, pa je Atić afirmaciju bio prisiljen tražiti zaobilaznim i težim putem - preko matičnog kluba Promo iz Donjeg Vakufa, zatim KK Ko&scaron; iz Sarajeva i zagrebačke Cedevite, prije nego &scaron;to se ponovo vratio u glavni grad i postao član Sparsa.

Atić je jučer briljantnom partijom protiv &Scaron;panije (70:64) odveo bh. tim u polufinale Evropskog prvenstva u Grčkoj, &scaron;to je najveći reprezentativni uspjeh u historiji na&scaron;e ko&scaron;arke u mlađim kategorijama. &nbsp;

Edin je postigao 27 poena uz 12 skokova i &Scaron;panci nisu imali način da zadrže na&scaron;eg ko&scaron;arka&scaron;kog dragulja. Njegov učinak u dosada&scaron;njem dijelu EP-u je sjajan, u prosjeku postiže 16 poena uz pet skokova. Rođen je 19. januara 1997. godine u Donjem Vakufu.

Ličnost dana   Edin Atić

Košarkaški dragulj

Superhik, antiheroj iz kultnog stripa &quot;Alan Ford&quot;, doživio je novu reinkarnaciju u liku i djelovanju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Fadil Novalić, premijer, a kojom rukovodi Bakir Izetbegović, predsjednik SDA. Znaju to stripomani, Superhik je antipod Robina Huda, a njegova jedina misija je da krade siroma&scaron;nima i daje bogatima.

Kao takav, vjerovatno je omiljen lik među federalnom elitom koja je jučer podržala usvajanje novog zakona o padu, pardon, radu FBiH. Paralela s imaginarnim likom iz stripa nije uopće neprilična i potcjenjivačka - imajući u vidu da su stvari jučer bile kristalno jasne i jednostavne.

Propis protiv kojeg ustane 15.000 radnika, izađe na ljetnu žegu i cijeli dan protestira, u najmanju ruku zaslužuje da se ponovo razmotri, usaglasi i popravi. Samo bi iracionalna vlast željna novca i moći po svaku cijenu mogla u takvoj situaciji sve ignorirati, pogaziti prava, radnike i građane poniziti i izglasati zakon.

Nema tu, treba svakome biti jasno, nikakvih pravih reformi ni su&scaron;tinskih promjena, niti je to motiv. Da su ove vlasti htjele evropske reforme, imale su desetine drugih na listi koje su mogle odavno provesti. No, zagrizle su samo za jednu - onu za koju misle da im omogućava strane kredite i produžava opstanak na vlasti. U nagonu za samoodržanjem spremni su odrezati i granu na kojoj sjede.

Poput Superhika odlučili su zagrabiti u džep siroma&scaron;nima, a kako bi dopunili svoj džep i budžete koje godinama tro&scaron;e netransparentno, nenamjenski i protivno zakonu. Korak na koji su se odlučili je radikalan, očajnički, vrijeđa i udara na naj&scaron;iru populaciju radnika, među kojima su i borci i invalidi, dobitnici najvi&scaron;ih ratnih priznanja, ali i mladi i stručni ljudi koji su ostali u BiH i na&scaron;li svoje mjesto pod suncem. Stoga, nije malo onih koji smatraju da bi vlast ovu bitku mogla izgubiti. Konačno.&nbsp;&nbsp;

Komentar dana

Vladavina Superhika

Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Selvedin &Scaron;atorović jučer je stajao u prvom redu s ogorčenim radnicima ispred Federalnog parlamenta te tako pokazao da se pravi sindikalista protiv nepravde i robovlasničkog položaja radnika bori ne samo riječima i izjavama u medijima nego i ličnim primjerom na ulici.

&Scaron;atorović je bio glasan i bez dlake na jeziku upozoravao na manjkavosti i nepravdu danima prije nego &scaron;to je nesretni Prijedlog zakona o radu do&scaron;ao pred parlamentarce, koji su ga protiv volje radnika i građana BiH i usvojili. &Scaron;atorović je glas digao prije svega u ime svojih kolega prosvjetara koje zastupa kao predsjednik granskog sindikata, ali i svih onih koji se već danas boje kakvu će im crnu budućnost novousvojeni zakon donijeti.

&Scaron;atorović je rođen 23. jula 1974. godine u Zenici, oženjen je i otac dva sina.

Ličnost dana Selvedin Šatorović

Bez dlake na jeziku

Najavljujući da će u Vijeću sigurnosti UN-a, nakon rezolucije o Srebrenici, staviti novi veto, ovaj put na osnivanje specijalnog suda za istragu o ru&scaron;enju malezijskog aviona sa 300 putnika iznad Ukrajine u julu 2014., službena Moskva opet se stavlja na pogre&scaron;nu stranu historije.&nbsp;

Stavljajući politiku u prvi plan, kao i u vezi sa Srebrenicom, Putinova Rusija želi utjecati u sprečavanju prava i pravde za porodice žrtve, koje svoju kompenzaciju traže legalnim putem. Nakon tri veta na rezolucije Vijeća sigurnosti o Siriji, Rusija nastavlja s politikom blokade UN-a, samo iz svojih, reklo bi se, čak i sebičnih razloga.

Suprotno onome &scaron;to je Putin, nakon veta na rezoluciju o Srebrenci, pisao Tomislavu Nikoliću, kako je to rezultat &ldquo;prijateljstva&rdquo; prema Srbiji, Moskva &scaron;titi samo svoju geopolitiku. To je jasno već svima, osim Miloradu Dodiku, koji za svoj referendum o pravnom rasturanju Bosne i Hercegovine uživa samo usamljenu podr&scaron;ku Rusije.&nbsp;

Pritjeran uza zid, između Angele Merkel i onoga &scaron;to ga kao novo upozorenje, da se ne može sjediti na dvije stolice, u septembru opet očekuje u Va&scaron;ingtonu, tu podr&scaron;ku &ldquo;ruskom referendumu&rdquo; u BiH već je uskratio i Aleksandar Vučić.&nbsp;

Bez obzira na često ambivalentne stavove Beograda i na notornu populističku retoriku o RS, srbijanski lideri morat će biti sve jasniji u vezi s ovom opasnom Dodikovom avanturom.

Osim &scaron;to, kako ispada, već dugo smeta na konsolidaciji zdravijih odnosa na Balkanu, posebno onih u BiH, jedna drugačija, odgovorna Rusija trebala bi prestati s upotrebom onih kojima projektira svoju &ldquo;beskrajnu&rdquo; moć i neko panslavensko bratstvo. Vrijeme je i da Dodik shvati da je računanje na potporu ovakve Moskve - politika kratkog daha.

Dodikov kratak dah

Juniorska ko&scaron;arka&scaron;ka reprezentacija Bosne i Hercegovine izborila je historijski plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva, koje se održava u Grčkoj, a kada se pogleda ime na na&scaron;oj klupi, nema druge nego zaključiti da je Marko Trbić rezultate koje ima u domaćim okvirima, počeo praviti u Evropi.

Trbić je, svojevremeno, sa zeničkim Čelikom bio juniorski prvak BiH. Kada je u oktobru 2010. napustio rodni grad i preuzeo sarajevski Spars, počeo je uspon kluba koji je danas apsolutni vladar BiH u omladinskim kategorijama i među tri najbolja seniorska pogona u državi.

Spars je pod njegovim vodstvom iz treće stigao u prvu bh. ligu, a na tom putu Trbić je pomogao stasavanju generacije čiji su igrači, poput Nedima Buze, Adina Vrapca, Alekseja Nikoliča, Edina Atića... postali poznati i u evropskim okvirima.

Sutra, sa svojim ko&scaron;arka&scaron;ima u Grčkoj, Trbić ima &scaron;ansu postići pobjedu koja bi nas dovela na korak do evropske medalje...&nbsp;

Marko Trbić rođen je 16. avgusta 1974. godine u Zenici. Sa suprugom Sanelom ima kćerku Ninu.

Ličnost dana Marko Trbić

Tvorac sjajne generacije

Dugo niko tako uspje&scaron;no nije ujedinio sve sindikate, radnike, opozicione stranke, kao &scaron;to je to ova Novalićeva vlada upućivanjem novog zakona o radu u proceduru. I to, nažalost, ne toliko zbog samog sadržaja prijedloga, koji je, također, sporan radnicima, nego vi&scaron;e zbog načina na koji ga Vlada FBiH poku&scaron;ava pretvoriti u zakon.&nbsp;

Premijer Fadil Novalić, odnosno njegovi &scaron;efovi iz SDA, zaobi&scaron;li su demokratske procedure koje je potrebno ispo&scaron;tovati u situacijama kada se donosi ovako bitan zakon te su navrat-nanos sklepali prijedlog zakona koji će umanjiti prava radnika. Kao u autoritarnim režimima, iz dijaloga su izbacili one koji će na svojim plećima najvi&scaron;e osjetiti posljedice ovog zakona - radnike i njihove sindikalne predstavnike.&nbsp;

Istovremeno, nije ponuđen nikakav za&scaron;titni mehanizam, socijalni program koji bi olak&scaron;ao primjenu novog zakona niti program masovnijeg zapo&scaron;ljavanja. Federalnim vlastima očigledno se žurilo, ali ni u jednom momentu nisu objasnile javnosti za&scaron;to.&nbsp;

Parolama &bdquo;hoćemo reforme&ldquo;, &bdquo;provodimo reformske agende&ldquo; sakrili su od radnika pravi razlog zbog kojeg žure - strah od kraha entitetskog budžeta koji je sve izvjesniji. Bez novih kredita i zaduživanja fiskalni sistem Federacije jednostavno će se uru&scaron;iti. Da bi dobili nove kredite, moraju stvoriti privid da su krenuli u reforme, a najlak&scaron;e je početi od najslabijega, od 20 godina ugnjetavanog, osiroma&scaron;enog, gladnog radnika. &nbsp;

Sigurno je da u ovoj zemlji nema niko ko je protiv reformi, pa ni članovi sindikata koji su najavili proteste protiv ovog zakona iz Reformske agende. No, radnici su nakon 20 godina prevara, laži, demagogije, pročitali ove stranke i njihove jeftine poku&scaron;aje da, nakon &scaron;to su zemlju doveli do propasti, sada nekoga ubijede da provode reforme.&nbsp;

Narod je pročitao novi poku&scaron;aj vlasti da i njima i Evropskoj uniji proda &bdquo;ne&scaron;to za bubrege&ldquo;. Nema sumnje da će s istim žarom, ako do toga dođe, prepoznati i stati iza pravih i iskrenih reformatora, koji misle dobro i njima i ovoj zemlji. Osim ako nas Novalić ne ubijedi da je ekonomski oporavak važniji njemu nego gladnim radnicima.

Majstori demagogije

Naslov dokumentarnog filma o Biljani Nedić &bdquo;Neke djevojke su veće od drugih&ldquo;, zapravo, najvi&scaron;e govori o njoj. Rođena s rijetkom anomalijom na kičmi, u jednom selu podno Vla&scaron;ića, Biljana je od početka pokazivala da neće prestajati da se bori.&nbsp;

Dvadeset godina kasnije, ona je uspje&scaron;na slikarica, model, pjevačica i sportistkinja.&nbsp;

Biljana Nedić nije dozvolila da je bolest spriječi u snovima. Željela je slikati, i danas slika. Željela je igrati ko&scaron;arku, i danas igra ko&scaron;arku. Željela je pjevati, i danas pjeva. Stalna je članica tambura&scaron;kog ansambla Zdravka Ćosića, snimila je s Miroslavom Janjaninom i prvi singl &bdquo;Biću ti sve&ldquo;, organizirala nekoliko samostalnih izložbi, osvojila je sa svojom ekipom prvu ligu za ko&scaron;arka&scaron;e s invaliditetom.

Vlastitim primjerom Biljana je pokazala da osobe s invaliditetom moraju sačuvati dostojanstvo i pokazati da ne treba uvijek samo tražiti od drugih, nego i od sebe. Ljudi su se dugo vremena čudili kako joj nije nedostajalo smisla za humor. Bilo im je neobično kako se &scaron;ali i ne ljuti zbog tuđih &scaron;ala na svoj račun.&nbsp;

Nebrojeno puta pričala je o svojim vezama i momcima i o tome kako su je momci prenosili preko praga. Biljana Nedić bez sumnje je dokaz da su osobe s invaliditetom snažnije i ustrajnije od mnogih drugih.&nbsp;

Ličnost dana  Biljana Nedić

Jača od bolesti

Lorens Listo ponovo je pokazao da je najbolja mostarska lasta. Na 449. skokovima sa Starog mosta Listo se deveti put popeo na pobjedničko postolje, jer je svojim skokom jednako zadivio i publiku i žiri, koji ga je za njegovu izvedbu nagradio čistim desetkama u oba kruga.

&Scaron;tavi&scaron;e, kako je to objasnio legendarni skakač Emir Balić, koji je predsjedavao žirijem, u svim elementima koje žiri ocjenjuje, a to su držanje, predskok, let i upad u vodu, Listo je briljirao.&nbsp;

Da izvede najbolji skok s jedinstvene skakaonice u svijetu, Listu nije omelo ni to &scaron;to se uoči manifestacije povrijedio, &scaron;to njegovu izvedbu čini jo&scaron; uspje&scaron;nijom.

Sve su mu titule za skok, a prvu je osvojio prije 12 godina, kako kaže, prirasle za srce, a jo&scaron; nema namjeru oprostiti se od ove svoje velike ljubavi, za &scaron;to ulaže napor tokom cijele godine marljivo trenirajući.

Listo je rođen prije 35 godina u gradu na Neretvi. Sa suprugom Dijanom ima kćerku Lanu.

Lorens Listo

Najbolja lasta

Svake godine se, uz dolazak ljetnih mjeseci, većina bh. građana počinje sablažnjavati nad cijenama na Hrvatskom primorju. Postalo je to, nekako, dio tradicije, bilo da listate katalog turističkih agencija ili slu&scaron;ate prijatelje kako vam prepričavaju vlastitu frapiranost poskupljenjima na Jadranu.&nbsp;

Uz sve lo&scaron;iji standard stanovnika BiH, ta neprijatna iznenađenja svake godine su veća te, samim tim, ovog ljeta doživljavaju vrhunac. Tako se mnogima oduzmu noge kada ugledaju podatak da u nekim hrvatskim mjesta&scaron;cima cijene hamburgera prema&scaron;uju i 30 KM, dok je i nemali broj onih koji ne mogu &quot;svariti&quot; činjenicu da kafa u Makarskoj ko&scaron;ta podjednako kao u nekim evropskim metropolama.

Međutim, treba shvatiti i na&scaron;e kom&scaron;ije. Uredno dižu cijene svake godine i - ni&scaron;ta se ne mijenja. Naprotiv, hrvatski ugostitelji uporno tvrde da se povećava broj turista. I za&scaron;to bi, onda, uopće razmi&scaron;ljali o bilo kakvim promjenama, osim onim u cjenovnicima? Istina, takva strategija ne zahtijeva previ&scaron;e razmi&scaron;ljanja, ali sve dok funkcionira, u Hrvatskoj ne treba očekivati naročit zaokret u turističkoj ponudi.&nbsp;

I, &scaron;ta da se radi? Većina konstatira da jednostavno mora sebi priu&scaron;titi kvalitetan odmor i da nema previ&scaron;e izbora. Međutim, kako je to obično, većina nas od drveta ne vidi &scaron;umu. A, rje&scaron;enje je jednostavno. Ljetujmo u domovini.&nbsp;

Nije lo&scaron;e otići nekoliko dana na more, recimo Neum, ali baterije se podjednako dobro mogu napuniti i na Vla&scaron;iću, Trebeviću, u brojnim naseljima pokraj rijeka.&nbsp;

Barem nama ne nedostaje prirodnih ljepota. Da stvar bude komičnija, stranci nam to uporno govore i ne mogu se načuditi kako ignoriramo taj vlastiti turistički potencijal. Isto kao &scaron;to se mi svake godine iznova čudimo cijenama pod suncem tuđeg neba.

Ljetujte ovdje

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić dobio je pohvale od britanskog kolege Dejvida Kamerona (David Cameron) za doprinos pomirenju i napretku u regionu. Kameron je time pokazao da je ovaj region i dalje u fokusu interesiranja svjetskih sila.

Također, ovo ukazuje na to da je proevropski kurs kojim je Vučić poveo Srbiju prepoznat u evropskim centrima moći. Dok su veze Beograda s Moskvom sve tanje, katkad na ivici pucanja, one s Briselom, Berlinom, Londonom ili Va&scaron;ingtonom sve su snažnije.

To će se, bez sumnje, pozitivno odraziti na cijeli region, odnosno na njegov napredak u evropskim integracijama, ali i ekonomski razvoj.

Vučić se nedavno sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a u septembru putuje u Va&scaron;ington na sastanak s potpredsjednikom SAD Džozefom Bajdenom (Josef Biden). Zanimljivo je da će to biti njegova druga zvanična posjeta američkoj prijestonici u svega nekoliko mjeseci.

Jedno od polja na kojem Zapad očekuje pomoć Srbije sasvim sigurno je stabilizacija stanja u Bosni i Hercegovini. Vučić je već demonstrirao da je spreman pomoći u tome, između ostalog, time &scaron;to je zamolio predsjednika RS Milorada Dodika da odustane od referenduma o Sudu i Tužila&scaron;tvu BiH.

On je time dao konkretnu podr&scaron;ku državnim institucijama BiH, pa samim tim i integritetu na&scaron;e zemlje. Jačanje veza Srbije sa Zapadom stoga je dobra vijest za BiH.

&nbsp;

Balkan u fokusu

Kada je Dino Merlin, u novembru 2011. godine, oborio rekord i postao jedini muzičar koji je tri puta zaredom napunio beogradsku Arenu, svi su mislili da je to najveći uspjeh koji čarobnjak s Alifakovca može postići. Međutim, brojni Bosanci i Hercegovci, uključujući armiju Merlinovih fanova koja je na Ko&scaron;evo pristigla i iz regiona te brojnih evropskih zemalja, preksinoć su se uvjerili u suprotno.

Nakon serije koncerata u Beogradu, na&scaron;oj velikoj muzičkoj zvijezdi ponovo je po&scaron;lo za rukom ono &scaron;to nikad nije nijednom drugom izvođaču - četvrti put napuniti stadion &ldquo;Asim Ferhatović Hase&rdquo;, koji je izgledao glamuroznije nego ikad. Pred 70.000 hiljada ljudi legendarni Merlin pjevao je tri sata bez pauze, a oni koji su imali priliku uživati u njegovom performansu, shvatili su da može parirati najvećim svjetskim zvijezdama.

Čestitke su zaslužili bh. zvijezda i njegov tim, koji su vrhunski odradili posao i priredili neviđeni spektakl, o kojem će se jo&scaron; dugo pričati.

Dino Merlin rođen je u Sarajevu 12. septembra 1962. godine. Nakon 52 godine, upravo na koncertu, pjevač je otkrio &scaron;ta je za njega bio najveći uspjeh.

- Iza mene su 30 godina karijere, putovanja, 52 godine života, kilometraže, kontinenti... Sve sam to pro&scaron;ao, ali je najtežih sto metara bilo od zgrade u kojoj sam rođen do ove bine - kazao je Merlin.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana     Dino Merlin

Čarobnjak na tronu

U posljednje vrijeme postaje sve jasnije da Evropska unija, koja čini ogromne napore da BiH postavi na ubrzani kolosijek evropskih integracija, polako gubi povjerenje u aktuelne političke snage sa SDA na čelu, koje predvode vlast u na&scaron;oj državi.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda (Cristian) to je u intervjuu za &quot;Avaz&quot; i zvanično potvrdio. Preda je, ne poku&scaron;avajući da okoli&scaron;a, jednostavno vidio &quot;koliko je sati&quot;.

Prije mjesec je, naime, od na&scaron;ih vlastodržaca dobio uvjerenje da će oni reformsku agendu usvojiti za koji dan. Do&scaron;ao je i avgust, a agenda jo&scaron; nije u potpunosti usagla&scaron;ena te kao takva potpisana, iako se to ovih dana nagovje&scaron;tava.

Pri tome Preda pravilno uočava da zvučna priča o reformskoj agendi može biti, u prijevodu, puko mlaćenje prazne slame ukoliko izostane implementacija.&nbsp;

A upravo posljednji mjeseci i Predi i bh. javnosti nagovje&scaron;tavaju da ova nekompetentna vlast, kojoj zbog katastrofalnih poteza prijeti socijalni bunt, uopće nema kapacitete da provede reforme koje bombastično najavljuje jo&scaron; od predizbornog perioda.

Krvava bitka za fotelje, javna preduzeća te nacionalno blago, jagma za prodaju resursa, samo su neki od pokazatelja za navedene tvrdnje.

A to da vlast nije u stanju prevazići postojeći način vođenja politike, kako to primjećuje i Preda, svakodnevno na svojoj koži osjećaju obespravljeni radnici, penzioneri, ratni vojni invalidi, &scaron;ehidske porodice te ostali građani.

Jer ogromna je razlika između riječi i djela, kako to dobro primjećuje izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH. Riječi ovda&scaron;njih političara su prenapuhane, a djela izostaju.

Riječi i djela

Snove, djetinjstvo, dobre i lo&scaron;e trenutke iz života akademski umjetnik Mensur Porović ovjekovječio je kistom na platnu, otvarajući publici vrata u najintimnije dijelove svoga svijeta i du&scaron;e.&nbsp;

Tako se pridružio četi rijetkih i hrabrih koji su dozvolili sebi ogoljenje pred publikom, koje se uvijek smatralo najvećim izazovom i poduhvatom, jer je poput mača s dvije o&scaron;trice.

Radove koje je stvarao posljednjih pet godina predstavio je na izložbi koju je simbolično nazvao &bdquo;Tragom sna&ldquo; u Gazi Husrev-begovom hanikahu i izazvao nevjerovatnu pažnju Sarajlija, ali i brojnih turista. Svoju priču na velikim i malim platnima obojio je veselim tonovima koje prate tamniji, nekada potpuno jednako, nekada se prepliću, u rijetkim trenucima prevladavaju jedni nad drugima, a igra se nastavlja do skoro potpunog bjelila kao nekog smiraja između te vječne borbe dobra i zla.&nbsp;

Mensur Porović rođen je 1961. godine u Prijepolju. Srednju &scaron;kolu primijenjenih umjetnosti zavr&scaron;io je u Sarajevu, kao i Akademiju likovnih umjetnosti, i to Odsjek slikarstvo u klasi prof. Milivoja Unkovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH i direktor Srednje &scaron;kole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu.&nbsp;

LIČNOST DANA Mensur Porović

Hrabri stvaralac

Skandiranje cijelog stadiona nakon zavr&scaron;etka utakmice na Ko&scaron;evu bilo je najbolja satisfakcija za Milomira Odovića. Taj mirni čovjek kojeg su nekada uživali gledati na fudbalskom terenu, danas je strateg koji izuzetno razumije igru i od svoje ekipe izvlači i vi&scaron;e od maksimuma.

Samo tako je Željezničar i mogao eliminirati realno jaču ekipu Ferencvaro&scaron;a, u kojoj igraju zvijezde koje su nastupale po Njemačkoj, &Scaron;paniji i Engleskoj.

Kombinacija iskustva i mladosti tako dobro funkcionira pod trenerskom palicom nekada&scaron;nje zvijezde &quot;Plavih&quot; iz sedamdesetih i osamdesetih godina.

Odović je cijelih deset sezona nastupao za Želju, a kao trener je bio član trofejne generacije koju je vodio Amar Osim od 2001. do 2003. godine. U sezoni 2003/2004. bio je &scaron;ef stručnog &scaron;taba, a ekipa je zavr&scaron;ila na drugom mjestu.

Nakon toga vodio je mnogo klubova, Slaviju, Velež, GO&Scaron;K, Zvijezdu, Rudar i Čelik, da bi se zimus vratio na Grbavicu. Od tada ekipa nije doživjela nijedan poraz, a trenutno blista u Evropi, gdje je eliminirala slavni Ferencvaro&scaron; i osigurala 3. pretkolo Evropske lige.

Rođen je 26. marta 1955. godine u Ilija&scaron;u.

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA     Milomir Odović

Tvorac evropske senzacije

Ba&scaron; kada pomislite da vas vi&scaron;e ni&scaron;ta u Bosni i Hercegovini ne može iznenaditi, ponovo se prevarite. Prosto nevjerovatno zvučala je jučera&scaron;nja vijest da je zbog namje&scaron;taljki i &scaron;tela poni&scaron;ten konkurs za prijem djece u sarajevske vrtiće!?

Gotovo svaki dan čujemo da je poni&scaron;ten obično ranije na&scaron;timan javni poziv za posao u državnoj službi, neki milione maraka vrijedan tender, ali možda se jednom u 100 godina, ili u nekoj banana državi, proglasi nevažećim konkurs za prijem djece u vrtiće! &nbsp;

Direktorica JU &bdquo;Djeca Sarajeva&ldquo; Jasmina Čongo, naime, nakon uočenih nepravilnosti, odvažila se napraviti taj &quot;radikalan&quot; rez. &Scaron;okirala je tako roditelje i javnost samo dvadesetak dana nakon &scaron;to je zasjela u fotelju. Ne mora uopće značiti da je pogrije&scaron;ila. Naprotiv, možda je u pravu, ali njen potez je dokaz apsurdnosti sistema u kojem živimo. &nbsp;

Bilo je mnogo nezadovoljnih roditelja koji su digli glas protiv lopovluka, a direktorica ga je čula. Djeca će ponovo morati na konkurs, ali ovaj put i kćeri i sinovi funkcionera i bogatih.&nbsp;

Čongo je ovaj put, na izvjestan način, otkrila sramotne principe i praksu po kojoj se radi u ovoj kantonalnoj sarajevskoj pred&scaron;kolskoj ustanovi, ali i u cijelom obrazovnom bh. sistemu. Da li iz neznanja ili želje za pravdom, i ona je dokazala temeljnu bolest bh. dru&scaron;tva - korupciju! Zar se, pitaju se građani, ni u vrtić ne može upisati bez stranačkih i porodičnih veza ili one najjače - &quot;plave koverte&quot;! &nbsp;

Činjenica da niko do sada u ovoj ustanovi, koja račune polaže Vladi KS, nije reagirao ni kada su se kr&scaron;ili pravilnici i zakoni, govori koliko je vlasti stalo do djece i budućnosti ove zemlje. Vlastodr&scaron;ci su i ovaj put dokazali da, umjesto odgoja, mali&scaron;ane uče suprotnom. U amanet im ostavljaju samo ono u čemu su oni najvi&scaron;e vje&scaron;ti - lopovluk i java&scaron;luk!

Djeca na tenderu

I posljednjim idealistima postalo je jasno u čijem interesu radi aktuelna krnja izvr&scaron;na vlast u Federaciji predvođena SDA. Usvajanjem Prijedloga zakona o radu, doslovno nasilu ili preko koljena, bez saglasnosti radnika i sindikata, kojih se to najvi&scaron;e tiče, Vlada premijera Fadila Novalića pokazala je da ne mari za građane.

Sam Novalić u svojim istupima nakon jučera&scaron;nje sjednice nedvosmisleno je dao do znanja da se, umjesto za dobrobit građana i radnika, odlučio raditi za dobrobit funkcije. Da u prvom redu odgovara svom političkom &scaron;efu i da njemu polaže račune umjesto, primjerice, penzionerima, čije probleme treba urgentno rje&scaron;avati.

Premijer tvrdi da se ne boji socijalnog bunta, a poznato je da je najgora vlast koja se ne boji naroda. &Scaron;tavi&scaron;e, ide u svojoj osionosti i korak naprijed tvrdeći da takvo ne&scaron;to može biti samo izmanipulirano.

Novalić tako, osim &scaron;to ponižava radnike novim propisima, i potcjenjuje i optužuje one koji uplaćuju porez od kojeg prima plaću. Ostaje da se vidi kada će mu se bunt obespravljenih vratiti kao bumerang.

&nbsp;

&nbsp;

Košarkaški dragulj

Vladavina Superhika

Bez dlake na jeziku

Dodikov kratak dah

Tvorac sjajne generacije

Majstori demagogije

Jača od bolesti

Najbolja lasta

Ljetujte ovdje

Balkan u fokusu

Čarobnjak na tronu

Riječi i djela

Hrabri stvaralac

Tvorac evropske senzacije

Djeca na tenderu

Ne boji se naroda

Kolumne

Košarkaški dragulj

Vladavina Superhika

Bez dlake na jeziku

Dodikov kratak dah

Tvorac sjajne generacije

Majstori demagogije

Jača od bolesti

Najbolja lasta

Ljetujte ovdje

Balkan u fokusu

Čarobnjak na tronu

Riječi i djela

Hrabri stvaralac

Tvorac evropske senzacije

Djeca na tenderu

Ne boji se naroda