Premijer Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na predstojećoj konferenciji o zapadnom Balkanu u Beču predložiti zajednički dan sjećanja na sve žrtve sukoba na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije.

&nbsp; 
Prema Vučiću, svi bismo mogli iskazati jednako po&scaron;tovanje prema žrtvama &ldquo;i svi bismo znali da su žrtve postojale na svim stranama&rdquo;. Dobar prijedlog, nema &scaron;ta, posebno zbog onih koji ne znaju ili neće da znaju da su žrtve - žrtve zločinaca koji su zločin činili u ime ideologije i sistema kome su pripadali.

Ne treba u startu odbacivati ideju srbijanskog premijera, ali prije nego &scaron;to ona bude prihvaćena (ako bude?!), svi se trebamo upitati da li bi jedan dan zajedničkog sjećanje na žrtve bio povod za pomirenje žrtava i njihovih ubica, s obzirom na to da oni koji se nisu svađali i nemaju razloga da se mire. Takvi su, svjedoci smo, i u Srbiji i u BiH i u Hrvatskoj bili i ostali pomireni.

Pa nije se valjda artiljerac s Ozrena Novak Đukić prethodno posvađao s roditeljima djece ubijene na tuzlanskoj Kapiji, jer su mu u nesta&scaron;luku &ldquo;obrala zelene &scaron;ljive&ldquo; pa u ljutnji ispalio granatu i za dvije minute ubio njih 71?! Đukić je na tuzlansku djecu pucao s namjerom da ih ubije i zbog toga je pravosnažno osuđen.

Dok ne stigne priznanje i izvinjenje roditeljima ubijene djece na Kapiji ili one &scaron;to su ih po Sarajevu ubijali snajperi i granate dok su se igrala lopte, i&scaron;la po vodu i hljeb ili one &scaron;to su ih raskomadane nalazili u srebreničkim i inim drugim grobnicama, te&scaron;ko je očekivati da žrtve mogu pristati na zajednički dan sjećanja.

Svakako da svaka nevino ubijena žrtva, bilo koje nacije ili vjere i iz bilo koje države, zaslužuje po&scaron;tovanje i dostojanstveno sjećanje i stoga treba cijeniti ideju srbijanskog premijera, ali brojke na svim stranama nisu ni približne. Stoga se zločin ne smije nipoda&scaron;tavati, a posebno ne izjednačavati.

Komentar dana

Vučićeva ideja

Nakon minimalnog poraza od belgijskog Standarda, navijači Željezničara pozvali su igrače da dođu do južne tribine i uz pjesmu i navijanje pozdravili su svoje ljubimce, koji su zavr&scaron;ili takmičenje u trećem pretkolu Evropske lige.

Mnogima je bilo te&scaron;ko, no samo je jedan plakao - Riad Bajić. Miljenik navijača tima s Grbavice protiv Belgijanaca odigrao je posljednju utakmicu za svoj tim, u kojem je počeo, kako mnogi stručnjaci predviđaju, blistavu karijeru. Odlične partije 21-godi&scaron;njeg napadača nisu promakle čelnicima turskog Konjaspora i on je postao njihov igrač u transferu vrijednom vi&scaron;e od 500.000 eura, uz određene bonuse.&nbsp;

U bogatoj historiji fabrike talenata s Grbavice Bajić će zauzimati posebno mjesto. Navijači nikada neće zaboraviti njegovu borbenost, požrtvovanost, želju da uvijek pruži maksimum u plavom dresu, trud i zalaganje na terenu.&nbsp;

Riad Bajić je rođen 6. maja 1994. godine u Sarajevu. Prethodnu sezonu Bajić je Želju vodio do drugog mjesta u Premijer ligi BiH, a on je bio prvi strijelac prvenstva sa 15 pogodaka. Za &quot;Plave&quot; je debitirao 16. jula 2013. godine na utakmici protiv Viktorije Plzen.

Nastupao je za juniorsku i mladu reprezentaciju BiH, a obavio je protekle pripreme sa A reprezentacijom na&scaron;e zemlje.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Riad Bajić

Suze na rastanku

Kada se u zvaničnoj informaciji Državnog ministarstva sigurnosti tvrdi da u BiH postoji sprega između kriminala i vlasti, onda je to sigurno razlog za alarm. Znajući na&scaron;e institucije, stanje je, vjerovatno, i daleko gore.

Iako se o davanju mita te o sistemskoj korupciji, &scaron;to proizlazi iz ove informacije koja će biti razmatrana krajem mjeseca u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH, uveliko u javnosti priča - malo se poduzima u borbi protiv tog zla. Razlog leži u strankama koje su vi&scaron;e od 20 godina na vlasti te koje su generirale ovu korupciju i sistem u kojem samo takve po&scaron;asti uspijevaju.

Korijeni su im tako duboki, pa se stoga mora ići u srž problema. I to će biti neizbježno! Sasjeći korupciju, nepotizam i stranačku podobnost duboko u korijenu.

Nemamo alternativu, a ponajvi&scaron;e zbog toga &scaron;to je Evropska unija prije određenog vremena promijenila redoslijed prioriteta rje&scaron;avanja gorućih problema na Balkanu pa je za zemlje regiona na prvom mjestu postavila poglavlja 23 i 24 evropske pravne stečevine. Upravo ona reguliraju pitanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.&nbsp;

U Parlamentu se očekuje žestoka rasprava o sročenim tvrdnjama u izvje&scaron;taju. Jer u njemu je navedeno da pojedini državni zaposlenici u vlasti pripadnicima organiziranih kriminalni grupa za novac osiguravaju određene pogodnosti te su neki, &scaron;to je jo&scaron; zabrinjavajuće, i stalno angažirani za takve usluge!

Borba protiv kriminala i korupcije se, pak, ne smije zavr&scaron;iti samo na užarenoj diskusiji u Parlamentarnoj skup&scaron;tini. Diskusiju trebaju pratiti konkretne mjere. Pod uvjetom da to vladajuća elita dopusti.

S druge strane, možemo se nadati da su navedene informacije, koje su istaknute u izvje&scaron;taju Ministarstva sigurnosti BiH, plod namjere za beskompromisnom borbom da se stvari izvedu načistac te da započnu akcije po uzoru na one u Hrvatskoj i Srbiji. U suprotnom, na&scaron;li bismo se na polju gdje dominira politika osvete, montiranih optužbi i procesa, &scaron;to bi nas dovelo u drugu krajnost.

&nbsp;

&nbsp;

Kriminal vlasti

Tek je napunio 16 godina, a protivničke mrežice re&scaron;eta i žestinom i rutinom kao da je u pitanju ko&scaron;arka&scaron; s barem decenijskim iskustvom na profesionalnim parketima. Džanan Musa definitivno je nova vedeta ne samo bosanskohercegovačke već i evropske ko&scaron;arke.

Sa 27 poena na startu Evropskog kadetskog prvenstva i velikom pobjedom protiv selekcije Srbije (76:56) mladi Bi&scaron;ćanin (rođen 8. maja 1999.) potvrdio je enormni potencijal, koji je pokazao jo&scaron; pro&scaron;log ljeta, kada je EP u istom uzrastu zavr&scaron;io kao najbolji strijelac. Sa samo 15 godina bilježio je 23 poena u prosjeku!

Tada je na&scaron;a selekcija osvojila osmo mjesto, &scaron;to je bio sjajan rezultat, ali sada se očekuje jo&scaron; bolji plasman, možda čak i borba za medalju.

Džanan je ko&scaron;arku počeo trenirati kao sedmogodi&scaron;njak, u bihaćkom klubu XXL Bosna, te nastavio u KK Ko&scaron; iz Sarajeva. U decembru 2014. postao je član zagrebačke Cedevite, koja je u borbi za transfer Muse nadma&scaron;ila nekoliko evropskih velikana.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Džanan Musa

Nova bh. zvijezda

&nbsp;

Ne znam za&scaron;to, vjerovatno je i to jedna u nizu na&scaron;ih dru&scaron;tvenih bolesti, mi već skoro dvije decenije uzalud čekamo da nas na zelenu granu izvedu razni probisvijeti, veliki ili ne&scaron;to manji kriminalci, tek hoh&scaron;tapleri koji se kroz razne stranačke e&scaron;alone iznova i iznova izmjenjuju na vlasti u raznim agregatnim stanjima.&nbsp;

Iako svjesni da će od takvih ptica čorba uvijek biti slaba, građani ba&scaron; među njima, eto, traže &quot;rje&scaron;enja&quot;, dok životi mnogih od nas polahko prolaze.&nbsp;

Nažalost, zloupotrebama crkava i džamija, preko starih i ne&scaron;to mlađih medijskih juri&scaron;nika, ovi u vlasti su toliko raspametili i paralizirali narod da svaki glas razuma, opoziciju ili bunt doživljavaju kao armagedon iza kojeg slijedi apokalipsa, &scaron;to gubitak pozicija za vlastodr&scaron;ce s razlogom i jeste.&nbsp;

Dok uzalud čekamo da nas takvi izvedu na selamet, na zelenu granu, kroz na&scaron;u stvarnost defiliraju hiljade genijalaca. Ti bosanski pupoljci su jedina &scaron;ansa za na&scaron; spas od onih koji bi gurnuli i brata na brata samo da očuvaju mindere. Umjesto njih, na&scaron;e nade moraju biti Anela Arifi (18) i Ilda Ismaili (17), mlade Bosanke, učenice Međunarodne srednje &scaron;kole Tuzla, koje su zadivile svijet plasmanom u filane &ldquo;Googleovog&rdquo; takmičenja. &nbsp;

Tu je na&scaron;a zlatna kadetska ko&scaron;arka&scaron;ka reprezentacija s Olimpijade mladih (EYOF) u Tbilisiju, pa na&scaron;i četvrtoplasirani juniori s EP-a u Grčkoj i njihov Nihad Selimović, tvorac bh. ko&scaron;arka&scaron;kog čuda. Kada tu dodamo genijalnog Amela Tuku, koji nas je razgalio ovog ljeta - dolazimo do zaključka da, iako je ovda&scaron;nja vlast učinila sve da ih zadrži u bh. blatu, njihov ogroman talent i ljubav prema ovoj zemlji učinili su da se vinu do svemira. Hiljade je takvih na&scaron;ih naučnika, umjetnika, sportista, studenata..., kako u BiH, ali i bh. dijaspori. Oni samo čekaju svoj uzlet.&nbsp;

Uz obrazovanje, čista ljubav prema ovoj državi koju svi ti mladi ljudi gaje jedina su nada da ćemo i dalje živjeti u BiH. Oni su ti vitezovi duha koje čekamo. Svi drugi, ma koliko mahali zastavama patriotizma, samo su lažnjaci. Jer, kako nedavno kaza i reis Kavazović, ne mogu duhovni siromasi mijenjati stanje. Njihov kraj će kad-tad doći.

Bosanski pupoljci

Nijedna nadležna institucija u BiH danas nema podatke o tome koliko građana ove zemlje radi sezonske poslove da bi zaradili da prehrane svoje porodice, kao ni o tome kakve poslove ti sezonci obavljaju. Rade li nacrno, jesu li adekvatno plaćeni... &nbsp;

Brigade na&scaron;ih građana su sezonci u inozemstvu, tačnije u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, ali o njihovom radnom statusu se isto tako ni&scaron;ta ne zna. Zna se samo da su pojedini, nerijetko, bili u statusu robova, o čemu se, uglavnom, &scaron;utjelo.&nbsp;

Oni koji se, pak, tri ljetna i koji jesenji mjesec u svojstvu sezonskih radnika odluče crnčiti u BiH, prema &scaron;turim informacijama, zarade do nekih 600 maraka mjesečno. Nerijetko rade i po 12 sati dnevno, spavaju po izbama i podrumima, a hrane se kako znaju i umiju. Samo da bi koju marku vi&scaron;e donijeli svojim kućama.&nbsp;

Kapa dolje svakom čovjeku koji se, u situaciji kad nema posla u svojoj struci, odluči raditi bilo &scaron;ta samo da bi zaradio da preživi. Gorko je priznati, ali za one koji ne znaju, danas je u branju malina, korni&scaron;ona, paprika po bosanskim, ali i srbijanskim njivama lako sresti Bosance - diplomirane pravnike, ekonomiste, profesore, pa i inžinjere koji godinama uzaludno poku&scaron;avaju naći posao za koji su se &scaron;kolovali.&nbsp;

Za mjesec mukotrpnog rada na njivi i pasijeg života pored njive zarade taman toliko koliko i domaći političari &quot;sezonci&quot; u parlamentima i kojekakvim komisijama za jednu održanu sjednicu.&nbsp;

Prema nezvaničnim podacima, van granica na&scaron;e zemlje radi nekoliko desetaka hiljada sezonskih radnika. Ima slučajeva da pojedine gazde, s prvim radnim danom, oduzmu i paso&scaron;e. O &nbsp;tome sezonci &scaron;ute jer strah da ne izgube posao koji rade jači je od bilo kakve patnje kojoj su izloženi. &Scaron;ute jer se, kako u zemlji u &nbsp;kojoj rade tako i u onoj iz koje dolaze, nemaju kome požaliti!&nbsp;

&nbsp;

Sezonci i paušali

Niko ne bi mogao ni zamisliti da će se neko 20 godina nakon agresije na BiH morati s vlastima boriti da bi se dostojanstveno očuvalo sjećanje na one koji su najzaslužniji za opstanak države u kojoj živimo.

Upravo to je, zajedno sa saborcima legendarnog heroja, iskusio brat Izeta Nanića Mujaga Nanić. Ni&scaron;ta čudno, ni&scaron;ta posebno nisu ni htjeli ni tražili - samo da se najzaslužnijem među njima izgradi spomen-obilježje. A sve to da bi vječno bio upamćen i kao heroj i kao čovjek.

No, nije se to svidjelo općinskim vlastima s načelnikom Aganom Bunićem (SDA) na čelu. Nije Mujaga odustao ni nakon bezbroj opstrukcija koje su imale za cilj sprečavanje gradnje ili barem njeno odugovlačenje.

Nije se Mujaga prepao, nije stao u nakani da svom rahmetli bratu osigura minimum koji zaslužuje. Kad su ga već zaboravili oni koji su na vlasti, neće on i saborci. Herojski su se izborili da jučer polože kamen temeljac i tako počnu gradnju spomen-obilježja dostojnog imena komandanta 505. bužimske vite&scaron;ke brigade.

Mujaga Nanić rođen je 4. maja 1973. godine u Bužimu. Oženjen je i ima dvoje djece.

&nbsp;

Ličnost dana Mujaga Nanić

Borac protiv zaborava

Nevjerovatno je, ali je istina da je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić (SDA) u jednom intervjuu pozvao opoziciju da, između ostalog, &quot;ne ostanu zaslijepljeni oponenti evropskom putu BiH&quot;.

Rođaci i supruge

To poziva premijer stranke zbog koje upravo treba spa&scaron;avati BiH i vratiti je na evropski put, jer je ta stranka uni&scaron;tila tu jedinu opciju za BiH i Bo&scaron;njake.

To govori premijer stranke koja je dovela do 50 posto nezaposlenog stanovni&scaron;tva, do toga da je BiH zvanično najzaduženija zemlja i posljednja na evropskom putu, a da se ne govori o tome da je, prema svim statistikama, prva po korupciji te lo&scaron;im privatizacijama, pa i neodgovornoj feudalnoj, erdoaniziranoj i čampariziranoj vlasti prema građanima!

A Zvizdića posebno treba pitati je li evropski put da preko bliskog rođaka Aljo&scaron;e Čampare (SDA) i njegovog brata Dubravka upravlja Tužila&scaron;tvom BiH, da se pi&scaron;u montirane optužnice, a istovremeno se od optužnica &scaron;tite najstra&scaron;niji korupciona&scaron;i.

U kojoj evropskoj zemlji bi se moglo desiti da rođačka mreža, u kojoj je i Zvizdić, pokriva Federalni parlament, policiju, tužila&scaron;tva, brojne agencije...? Činjenica da nekoliko članova klana Čampara/Zvizdić država po 24 sata &scaron;titi u vidu stalne policijske pratnje pod rotacijama najbolje govori na kakve su sve funkcije instalirani Zvizdićevi ljudi &quot;na evropskom putu&quot;.

U kojoj bi zemlji članici Evropske unije bilo moguće da jedan brat/rođak bude praktično državni tužilac, rođeni brat tog rođaka ministar policije, a supruga jednog od njih direktorica jedne od najvažnijih agencija u državi?

Gdje je bio Zvizdićev evropski put kada je kao premijer Kantona Sarajevo pokazivao građanima da ne zna raditi svoj posao, ali je znao naplatiti svoj magistarsko-doktorski rad iz budžeta, odnosno iz džepa građana? I može li Zvizdić navesti i jednu zemlju EU u kojoj bi bilo moguće da to prođe bez krivične odgovornosti i vraćanja novca?

Toliko prijetnji političkim oponentima, predstavnicima javnosti i sindikata koje po kafanama upućuju Zvizdićevi rođaci, braća Čampara, te&scaron;ko da je zabilježeno u totalitarno-feudalnim režimima, a kamoli u parlamentarnoj BiH.

Uzrokovali pobunu

Također, je li evropski put da Zvizdićev rođak Čampara &scaron;alje policiju u printane medije i prijeti urednicima FTV-a da će im &quot;dohakati&quot;? I je li Zvizdićev evropski put i to da svoju snahu Čamparu, koja je ilegalno obavljala dužnost direktorice Konkurencijskog vijeća BiH, imenovao da bi je za&scaron;titio od krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja i lažnog prijavljivanja.

Zato i ne čudi da su članovi ovog klana u samoj SDA uzrokovali veliku pobunu, jer je ta stranka mogla trpjeti vladavinu jedne porodice nad njom - Izetbegović - ali vi&scaron;e neće da podnosi vladavinu i drskost druge - Čampara, tj. Zvizdić (sinovi i dvije rođene sestre).

&nbsp;

Ličnost dana Denis Zvizdić

Feudalni "reformista"

Snižavanjem kriterija za stručnost članova nadzornih odbora u preduzećima s državnim kapitalom federalni premijer Fadil Novalić pokazao je jo&scaron; jednom kako vlast ne treba da radi. Suprotno svom ekspozeu, u kojem navodi da će &scaron;ansu dobiti samo najstručniji i najkompetentniji, te svim ostalim svojim slatkorječivostima, premijer je demonstrirao da ide &quot;provjerenim&quot; načinom imenovanja.

Posao najpodobnijima i odanima, a ne najkompetentnijima, stručnima i &scaron;kolovanima. Ovo je, također, direktna poruka mladim i obrazovanim kadrovima kojima je vlast namijenila pozicije na birou za zapo&scaron;ljavanje. Kakve li ironije, upravo premijer ovih dana s ponosom najavljuje Vladinu podr&scaron;ku kod prvog zapo&scaron;ljavanja mladih, a u praksi svojim potezima, praktično, sve čini da do toga ne dođe.

Istovremeno, pro&scaron;losedmična odluka Vlade putem koje mijenja raniju uredbu o usavr&scaron;avanju budućih čelnih ljudi državnih preduzeća jasno pokazuje kojim kursem ide izvr&scaron;na vlast u Federaciji. To je vlast koja djeluje po principu &quot;imenuj &scaron;to vi&scaron;e partijskih ili rodbinskih kadrova, pa makar to bilo nau&scaron;trb pozitivnih pravnih propisa&quot;.

O tome, naime, svjedoči niz kikseva u vrlo kratkom periodu, počev&scaron;i od famozne uredbe o imenovanjima u javnim preduzećima, pa sve do nasilnog imenovanja članova Uprave &quot;Elektroprivrede HZHB&quot;, uprkos sudskoj privremenoj mjeri. Jer i u slučaju smanjivanja kriterija za stručnost članova NO, Novalićeva vlada mogla ni platiti debeli ceh, budući da su konkursi raspisani prije nego &scaron;to je izmijenjena uredba.

Stručni na biro

Vladajuće stranke u BiH ne žele na dnevni red Doma naroda Parlamenta BiH, ali ni Federalnog parlamenta uvrstiti izmjene zakona koji podrazumijeva ukidanje privilegije koja zvaničnicima i godinu po isteku mandata omogućava punu plaću, tzv. bijeli hljeb, &scaron;to je inicirao Savez za bolju budućnost. Zato su Zakon o radu, za koji radnici kažu da kr&scaron;i njihova prava, usvojili preko noći. To je jasan pokazatelj da se ova vlast ne želi odreći nijedne privilegije koju su ranije vladajuće elite opečatile zakonskim rje&scaron;enjima.&nbsp;

Iako su nakon pro&scaron;logodi&scaron;njih protesta gladnih i obespravljenih te u strahu od dodatnog rasplamsavanja bunta vlastodr&scaron;ci obećali da će se odreći ove privilegije, sada&scaron;njim pona&scaron;anjem su pogazili, kao i bezbroj puta do sada, dato obećanje i jo&scaron; jednom prevarili i izigrali građane.&nbsp;

Da je vlast neosjetljiva i potpuno odnarođena, svjedoči i suma od skoro 800.000 KM, koliko su ukupno dobili poslanici iz biv&scaron;eg saziva Federalnog parlamenta od pro&scaron;le godine do danas i dokazali da ona stara poslovica da &quot;nema hljeba bez motike&quot; u njihovom slučaju ne važi. Dodu&scaron;e, vladajući političari odavno su pokazali da za njih ne važe ni Božiji ni ovozemaljski zakoni, izuzev ako ne idu njima u korist.&nbsp;

Najzornije to pokazuje i nepo&scaron;tivanje stava Rijaseta Islamske zajednice u BIH, odnosno fetva-i-emina, kojeg je jedan vjernik pismeno pitao je li &bdquo;bijeli hljeb&ldquo; haram novac, budući da nije zarađen, a u odgovoru je jasno naznačeno da su u vremenu velikog siroma&scaron;tva u BiH takva primanja nemoralna i neprimjerena. &nbsp;

Ovakav stav trebao bi biti obavezujući, prvenstveno za zvaničnike iz SDA, kojih je najvi&scaron;e među onima koji jedu nezarađeni hljeb i koji se izdaju za vjernike. Kada bi svi oni priznali da je &bdquo;bijeli hljeb&ldquo; ujedno i haram, onda bi te pare morali i vratiti. A to te&scaron;ko da će iko doživjeti od ovakve vlasti. Ali jedno je sigurno - gladni narod im taj hljeb sigurno neće halaliti.&nbsp;

Haram novac

Tri utakmice - tri trofeja. Takav je učinak iskusnog 33-godi&scaron;njeg golmana Petra Čeha (Čech) otkad je do&scaron;ao ovog ljeta u Arsenal, nakon 11 sezona i 333 meča u dresu Čelzija. Če&scaron;ki golman koji je u prethodnoj deceniji bio jedan od najboljih na svijetu ostao je nesavladan u meču protiv svog biv&scaron;eg kluba (1:0) te tako proslavio trofej Komjuniti &scaron;ilda s &quot;Topnicima&rdquo;.

Prethodno, tokom priprema za novu sezonu, Čeh je podigao jo&scaron; dva trofeja na revijalnim turnirima. Stajao je pred golom Arsenala u pobjedi nad Evertonom (3:1), kojom je tim Arsena Vengera (Arsene Wenger) osvojio &quot;Azijski kup&quot;, a onda i na meču s Volfsburgom (1:0) u Londonu, poslije koga je domaćem timu pripao pehar &quot;Emirejts kupa&quot;.

Petr Čeh je rođen 20. maja 1982. godine u Plzenu. Karijeru je započeo u Čmelu, a igrao je i za Spartu Prag i Ren. Če&scaron;ki čuvar mreže je s Čelzijem osvojio Ligu prvaka, Ligu Evrope, četiri puta Premijer ligu i FA kup, kao i tri Lige kupa te dva trofeja Komjuniti &scaron;ilda.&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Petr Čeh

Vengerov talisman

Njemačka kancelarka Angela Merkel namjerava i po četvrti put stati za kormilo jedne od najmoćnijih država svijeta, objavio je njemački &bdquo;Spiegel&ldquo; pozivajući se na svoje izvore.&nbsp; 
Merkel se, očigledno, odlučila ponovo kandidirati za izbore 2017. godine, pi&scaron;e &ldquo;Spiegel&rdquo;. Tu odluku najvjerovatnije će objaviti početkom iduće godine.&nbsp;

Kancelarka je Njemačke od 2005., a u toj zemlji ne postoje ograničenja na broj mandata, pa je posljednji kancelar iz CDU Helmut Kol (Kohl) obavljao tu dužnost 16 godina. Osim &scaron;to je prva njemačka kancelarka, prva je i koja je odrasla u biv&scaron;oj Istočnoj Njemačkoj, također je i najmlađa kancelarka nakon Drugog svjetskog rata.

Trenutno je udata za Joakima Sauera (Joachim Sauer), po zanimanju profesora kvantne hemije, s kojim nema djece, ali njen suprug iz prvog braka ima dva odrasla sina. Merkel je vatreni fudbalski navijač, poznato je da gleda utakmice dok je u Bundestagu i da odlazi na utakmice njemačke fudbalske reprezentacije.

Angela Merkel

Neumorna kancelarka

Tro&scaron;kovi provođenja revizije iz oblasti boračko-invalidske za&scaron;tite u Federaciji BiH samo u pro&scaron;loj godini iznosili su 3.096.623 konvertibilne marke, utvrdili su federalni revizori če&scaron;ljajući rad revizora Ministarstva za boračka pitanja FBiH. &nbsp;

Pare, odnosno milioni, potro&scaron;eni su na naknade za rad revizorskih timova i kontrolora revizorskih timova, na njihove pau&scaron;alne naknade i naknade po učinku, naknade za rad ljekarskih komisija, vje&scaron;taka, nagrade revizorima i radnicima Ministarstva, za gorivo, prenoći&scaron;te, opremu i kojekakve druge tro&scaron;kove za koje običan porezni obveznik u FBiH te&scaron;ko da je ikada čuo.&nbsp;

Nije, u konačnici, problem ni u tome &scaron;to su spiskane tolike pare za rad revizorskih timova &nbsp;(koliko li ih je samo za ovakve i slične rabote spiskano, a da građani o tome nikada ni&scaron;ta nisu čuli ni saznali!?), ali da je od te iste revizije bilo ikakvog finansijskog dobra ovoj zemlji, a kamoli pravde o kojoj su svojevremeno politički autori revizije mlatili u TV istupima i na stranačkim konferencijama.&nbsp;

Revizorski timovi korisnika boračko-invalidske za&scaron;tite svoju revizorsku odvažnost uglavnom su demonstrirali na bo&scaron;njačkoj boračkoj sirotinji. Svoje enormne pau&scaron;ale i danas mnogi od njih pravdaju time kako su Podrinjcima i Kraji&scaron;nicima invalidninu sa 130 kresali na 30 ili 40 maraka i slično, dok u dokumente onih u Hercegovini nisu smjeli ni zaviriti. Čak ni onda kada im je isplata invalidnine bila obustavljena! &nbsp;

Priča da će revizija razdvojiti prave i lažne RVI pala je u vodu onog trenutka kada su u revizorske timove političke partije nagurale svoje ljekare, pravnike i razne druge preporučene &bdquo;stručnjake&ldquo;.&nbsp;

Nažalost, revizori utro&scaron;ka sredstava revizorskih timova boračko-invalidske za&scaron;tite nisu se bavili strukturom i stručno&scaron;ću tih timova. A da jesu, javnost bi (uz časne izuzetke) osim zbog silnih miliona koje su potro&scaron;ili, tek onda imala kome i čemu da se ibreti.

Revizija revizije!

Ne čudi Nijemce niti stanovnike drugih evropskih zemalja, a pogotovo ne nas koji živimo pod nebom ove države - proklete avlije - &scaron;to masa Bosanaca i Hercegovaca, odlazeći trbuhom za kruhom, puni azilantske kampove u Evropi. Znaju oni dobro s kakvim se problemima suočavaju na&scaron;i državljani i kakvoj vlasti gledaju u oči. Ali, njihove vlasti brinu se o novcu svojih poreznih obveznika i neće sjediti skr&scaron;tenih ruku dok rijeke azilanata dolaze s Balkana i iz BiH.

U državi u kojoj je većini građana luksuz poslati dijete s dvije marke u &scaron;kolu, u kojoj penzioner kao ozebao sunce čeka po&scaron;tara da mu na vrata donese 320 KM penzije od koje može samo dio režija platiti, malo ko vidi svijetlu budućnost.

Svakako da nikome ko se odluči spakovati kofere i otići u nepoznato nije lako. Nije to njegova želja, već ga tjeraju neima&scaron;tina i glad. Ovdje je izgubio dostojanstvo, a nada se da će ga vratiti negdje daleko, van granica svoje domovine. Da će naći posao i mjesto pod suncem. U nekoj od država koje vode računa ne samo o svojim građanima nego i o azilantima, bolje nego na&scaron;a o svojim državljanima.

Ali, ako znamo da je &scaron;ansa za dobivanje azila u nekoj od zemalja EU jednaka nuli, a jo&scaron; ugrožava vizni režim, zbog čega građani BiH ipak odlaze?

Odgovor je jednostavan. Prilika je u međuprostoru, od momenta dolaska u zemlju odrednicu do obrade njegovog zahtjeva za azil prođu tri mjeseca. Za to vrijeme snaći će se na&scaron; čovjek, zaraditi koji euro i čekat će da ga deportiraju nazad.

Od zarađenog novca živjet će jedno vrijeme uzdignute glave, dijete će imati za užinu u &scaron;koli i čekat će novu priliku da zatraži azil, možda negdje drugo. Ako upali, dobro i jeste. U suprotnom će, kao u popularnoj pjesmi, gledati u &ldquo;buđav lebac&rdquo; na koji nema &scaron;ta namazati, dok će vlastodr&scaron;ci svoje džepove puniti i iz dana u dan davati nova obećanja i vrijeđati njegovu inteligenciju.

 
&nbsp;

Azilantski kruh

Da su se mje&scaron;tani Cerske i u ratu i u miru znali boriti za svoj toprak, najbolje pokazuje njihova neviđena volja i želja da, nakon &scaron;to im je klizi&scaron;te pro&scaron;le godine, u zaseoku Čelebići, uni&scaron;tilo džamiju, samo nekoliko mjeseci kasnije počnu gradnju nove džamije i uz nju kuće za svog imama, kao i hair-česme u znak sjećanja na svoje poginule &scaron;ehide.

U gradnji džamije prednjačio je, a ko bi drugi već nesporni autoritet, predratni imam iz Cerske Bego ef. Selimović, koji ne samo &scaron;to je uvakufio svoje imanje na kojem će se graditi džamija nego je stao i na čelo Građevinskog odbora koji se brinuo o građevinskim radovima i svemu drugom &scaron;to prati ovakve poduhvate.

Ni&scaron;ta, kaže efendija Bego, ne bi mogao sam, da nije bilo vrijednih džematlija Cerske, koji su, kaže, ponovo dokazali koliko im je stalo do očuvanja svoje vjerske tradicije i njegovanja finih bosanskih muslimanskih običaja.

Bego ef. Selimović rođen je u Cerskoj. Iako već dugo godina živi u Sarajevu, od Cerske se, kaže, ne može odvojiti. Ovaj nesebični vakif pokazao se i kao predani radnik koji nije &scaron;tedio ni trud ni vrijeme, samo da džamija u Cerskoj &bdquo;ponovo zasvijetli&ldquo;.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Bego ef. Selimović

Vakif i radnik

Vlasti Federacije BiH usvajanjem novog Zakona o radu pokazale su da se ni najmanje ne brinu o interesima građana. Hiljade radnika koje su protestirale ispred Parlamenta samo su mali dio javnosti koja je izrazila nezadovoljstvo ovim zakonom.&nbsp;

Građani su jasno stavili do znanja vlastima da nisu protiv reformi, ali da one moraju biti racionalne, odnositi se na sve jednako i da se njima ne smiju naru&scaron;avati osnovna ljudska prava.&nbsp;

Ovaj zakon izrađen je daleko od očiju javnosti, bez dijaloga s onima na koje se odnosi, radnicima i sindikatima. Takvo pona&scaron;anje vlasti ne smije se dopustiti.&nbsp;

Zanimljivo je da su vlasti posegnule za smanjenjem prava radnika, optuživ&scaron;i ih čak da su privilegirana skupina dru&scaron;tva. U BiH je, nažalost, privilegiran svako ko radi, s obzirom na opću bijedu, neima&scaron;tinu i nezaposlenost.&nbsp;

No, oni zaista privilegirani, u pravom smislu te riječi, jesu oni koji sjede u ministarskim, direktorskim i drugim foteljama te oni u Parlamentu koji su glasali za ovaj zakon. Njima nije bilo ni na kraj pameti da prilikom provođenja reformi krenu od sebe, da skre&scaron;u svoja enormna primanja po raznim osnovama, da smanje luksuzni i bespotrebni vozni park itd.&nbsp;

Osim toga, trebali su se obračunati s korupcijom, nepotizmom, političkom manipulacijom u javnim preduzećima koji su, između ostalih, pravi uzroci lo&scaron;eg stanja u kojem se bh. privreda nalazi.&nbsp;

Ono &scaron;to je dobro u svemu jeste da su radnici, a i cjelokupna javnost, konačno progovorili zajedničkim jezikom te pokazali da su se spremni boriti protiv ove nenarodne vlasti.&nbsp;

Vučićeva ideja

Suze na rastanku

Kriminal vlasti

Nova bh. zvijezda

Bosanski pupoljci

Sezonci i paušali

Borac protiv zaborava

Feudalni "reformista"

Stručni na biro

Haram novac

Vengerov talisman

Neumorna kancelarka

Revizija revizije!

Azilantski kruh

Vakif i radnik

Ko su privilegirani

Kolumne

Vučićeva ideja

Suze na rastanku

Kriminal vlasti

Nova bh. zvijezda

Bosanski pupoljci

Sezonci i paušali

Borac protiv zaborava

Feudalni "reformista"

Stručni na biro

Haram novac

Vengerov talisman

Neumorna kancelarka

Revizija revizije!

Azilantski kruh

Vakif i radnik

Ko su privilegirani