<p>Dvadeseti, jubilarni regionalni festival RUTA večeras zatvara Beogradsko dramsko pozorište dramom “Tiho, tiše” u Kamernom teatru 55, u 20:00 sati. Prema tekstu Milice Radojčić, predstavu je režirala Ana Janković, a igraju: Aleksandra Arizanović, Andrijana Andi Đorđević, Anja Ćurčić, Veljko Stevanović, Čubrilo Čupić i Nikola Đorđević.</p><p>Sarajevski ratni teatar (SARTR), večeras u 20:00 sati, prikazuje dramu “Tramvaj zvani čežnja” Tenesija Vilijamsa (Tennessee Williams). Igraju: Dina Mušanović, Ana Tikvić, Igor Skvarica i Alban Ukaj.</p><p>Predstava koja se i nakon više od pet decenija čini aktuelnom, dijelom je zasebnog teatarskog programa “Teatarski opservatorij”, a koji je Sarajevski ratni teatar pokrenuo s ciljem afirmiranja mladih umjetnika, glumaca i reditelja.</p>

Dvadeseti, jubilarni regionalni festival RUTA večeras zatvara Beogradsko dramsko pozorište

Beograđani večeras u Kamernom s dramom „Tiho, tiše“

<p>Na današnji dan 1875. godine, u Mostaru je rođen Svetozar Ćorović, jedan od najistaknutijih bh. književnika. Sa svojim savremenicima i prijateljima piscima, među kojima su naistaknutiji bili Aleksa Šantić, Osman Đikić i Jovan Dučić, bosanskohercegovački književnik Svetozar Ćorović činio je poznatu mostarsku književnu i kulturnu grupu. U njegovim djelima su prefinjenim i lako razumljivim, jednostavnim i prirodnim pripovijedanjem, uz lične spoznaje i emocije, opisani historijski događaji na našim prostorima u vremenu u kojem je živio, poput Hercegovačkog ustanka 1882. godine, austrougarske aneksije BiH 1908., Prvog svjetskog rata 1914. godine... </p><p>U pripovijetkama, romanima, crticama i dramama koje je napisao Ćorović je faktografski vjerno dočarao život u Hercegovini i Mostaru, koji su bili njegova najveća inspiracija. Njegovi junaci su ljudi svih vjera, narodnosti i staleža, mali i veliki, obični i gazde, zanatlije, vojnici i sveštenici, čije je strahove, želje, nade, ljubav, ali i tugu opisivao. Nije pisao prema postavljenim normama, nego onako kako je on želio, pa je upravo zbog svog specifičnog stila pisanja i svrstan među najveće književnike u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom našem regionu.</p>

<h2>Urednik „Zore“</h2><p>Svetozar Ćorović je bio veoma plodonosan pisac, iako je živio samo 44 godine. </p><p>Godine 1891., kada je imao samo 16 godina, Ćorović je napisao pjesmu ”Siroče na majčinom grobu” inspiriran istoimenom slikom malenog dječaka koji leži na majčinom grobu, koju je naslikao likovni umjetnik Uroš Predić. Pjesma, koja je objavljena 1892. u časopisu „Golub“, ni danas nikoga ko je pročita ne ostavlja ravnodušnim.   </p><p>Svoja djela Ćorović je objavljivao u mnogim listovima i časopisima: „Golub“, „Neven“, „Zora“, „Bosanska vila“, „Luča“, „Otadžbina“ i „Brankovo kolo“, a bio je i aktivan član mostarskog društva „Gusle“. Jedan je od osnivača časopisa „Zora“, pokrenutog u aprilu 1896., kojem je bio, zajedno s Aleksom Šantićem, prvi urednik. Bio je i urednik kalendara „Neretljanin“ (1894, 1895), te član redakcije i saradnik opozicionog lista „Narod“ (1907).</p><p>Ćorović je za kratkog života napisao i ostavio nam u amanet brojna djela, između ostalih, zbirku pjesama „Poletarke“, zbirke pripovijedaka „Krvni mir“, „Razoreno gnijezdo“ i „Iz moje domovine“, novele „Moji poznanici“, „U časovima odmora“, „Komšije“ i „Brđani“, romane „Ženidba P. Karantana“, „Majčina sultanija“, „Stojan Mutikaša“, „Jarani“, „U ćelijama“ i „Među svojima“, te drame „Zulumćar“ i „Ajša“.</p><h2> „Stojan Mutikaša“</h2><p>Najpoznatije njegovo djelo je roman „Stojan Mutikaša“ u kojem je opisan život siromašnog dječaka kojeg otac dovodi u grad kod trgovca na službu, gdje počinje njegovo odrastanje i formiranje ličnosti. Iako živi teškim životom, udaljen od svoje porodice, Stojan postepeno napreduje, te od siromašnog djeteta postaje ugledni, bogati trgovac, ali zbog nezahvalnosti i pohlepe na kraju gubi sve. Ćorović je romanom „Stojan Mutikaša“ poručio i primjerom pokazao kako završavaju pohlepni i nezahvalni ljudi.</p><p>„...A ja bi' da imam i koliko on, i koliko gazda Radovan, i svi zajedno! ... Tako je nakupovao još nekoliko ostarijih kuća, pa njiva, vinograda, mlinica. Izgledalo je da će za 'Anđine novce' čitav šeher kupiti...“</p><p>Prema romanu „Stojan Mutikaša“, jugoslavenski reditelj Fedor Handžeković režirao je istoimeni film, jedan od bosanskohercegovačkih pionirskih igranih filmova nastalih nakon Drugog svjetskog rata. Film je doživio veliki uspjeh i dobio drugu nagradu publike (stručni žiri tada nije postojao) na prvom Pulskom filmskom festivalu 1954. godine, a Dušan Janićijević, koji je glumio Stojana, dobitnik je nagrade za najbolju glavnu ulogu. Godine 1977., prema ovom romanu, snimljena je i jedna od kultnih jugoslavenskih TV serija „Porobdžije“ u režiji Aleksandra Jevđevića. </p><p>Svetozar Ćorović preminuo je u Mostaru 17. aprila 1919. godine od posljedica bolesti koju je dobio na ratištima i u logorima tokom Prvog svjetskog rata. </p><p>Od 1997. godine u Bosni i Hercegovini, ali i u Republici Srbiji, dodjeljuje se književna nagrada "Svetozar Ćorović", a u Bileći se tradicionalno, svake godine u septembru, održavaju "Ćorovićevi susreti pisaca".&nbsp;</p><p></p>

<h2>Samo da se Švabi ne pokori</h2><p>U noveli „Komšije“ Ćorović je tragi-komičnim načinom opisao prve reakcije Mostaraca na dolazak Austro-Ugarske u BiH.  </p><p>"Okako Švabo uljeze u Bosnu, niko više nikada vidio nije Mahmut-bega u čaršiji. Zatvorio se čovjek u kuću, među čeljad svoju, i otuda nikako nije izlazio, ni poviravao čak. Nije htio svojim očima da vidi ni Švabu, ni ženu mu, ni dijete, ni švapskog vojnika, ni činovnika kakvog. Ako je muzika zasvirala, sakrivao se u najdublje sobe, gurio se, bježao, začepljajući uši rukama i sakrivajući glavu među jastuke, da je ne čuje; ako je zatrubila truba, on je padao na ćilim, čudnovato stenjao i, stiskajući šake i iskrivljujući lice, počeo grditi čeljad iz svega glasa, što je mogao jače, samo da zagluši sviranje njezino, da je nadviče. Ni prijatelji, ni srodnici, ni niko živi nije ga mogao natjerati da se okani toga, da se pomiri sa sudbinom, i da radi kao što i drugi rade . . . Ne!. . On je puštao da mu veresija propada, gine, ne htijući da ide po sudu i tužaka; puštao je da mu kmetovi, jedan po jedan, gotovo preotimlju zemlju i grabe je; puštao da mu i dućani u čaršiji ostaju nepopravljeni, iskrhani, da mu se kirajdžije sele iz njih, samo da se ne odreče svoje namjere: da se ne pokori Švabi i da ne izađe..."&nbsp;</p>

Romanom „Stojan Mutikaša“ poručio i primjerom pokazao kako završavaju pohlepni i nezahvalni ljudi

Svetozar Ćorović: 149. godišnjica rođenja jednog od najistaknutijih bh. književnika

<p>U Novom Pazaru, u Srbiji, održan je program pod nazivom “Dan omladine i kulture“, javlja Anadolija.</p><p>Program u Novom Pazaru organizirali su Ured savjetnika za obrazovanje pri Ambasadi Republike Turske u Beogradu i Centar za tursku kulturu Novi Pazar, a povodom završetka kurseva turskog jezika.</p><p>Generalni konzul Turkiye u Novom Pazaru Osman Pesmen, savjetnik za obrazovanje u ambasadi Turkiye Yunus Yildirim, direktor Kulturnog centra Novi Pazar Dženan Palamar i polaznici koji uče turski jezik prisustvovali su programu.</p><p>Pesmen i Yildirim su u obraćanju prisutnima čestitali polaznicima koji su naučili turski jezik.</p><p>Ovom prilikom su uručeni sertifikati učenicima koji su pohađali kurseve turskog jezika i bili uspješni.</p><p>U zabavnom dijelu programa prisutni su uživali u melodijama turske narodne muzike.</p>

Ovom prilikom su uručeni sertifikati učenicima koji su pohađali kurseve turskog jezika i bili uspješni

U Novom Pazaru održan program “Dan omladine i kulture“


<p>U okviru dvadesetog, jubilarnog regionalnog festivala RUTA, koji se održava ove godine u Sarajevu, Mestno gledališče ljubljansko, večeras u 20:00 sati, u Kamernom teatru 55 gostuje s dramskom predstavom “Čovjek u moru” autora i reditelja Lotosa Vicenca Šparoveca.</p><p>Narodno pozorište Sarajevo, večeras u 19:30, prikazuje dramu "Ro i Juju" u režiji Li Delong (Lee), za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog (Shakespeare) "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva, a ostale uloge tumače: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica. Kompozitor i tekstopisac je Darko Rundek.</p>

U okviru dvadesetog, jubilarnog regionalnog festivala RUTA, koji se održava ove godine u Sarajevu

Slovenci gostuju u Kamernom s dramom “Čovjek u moru”

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo večeras je premijerno izvedena predstava "Ro i Juju” rediteljice Lee Delong.<br></p><p>Sarajevska publika imala je priliku uživati u predstavi koja je dekonstrukcija čuvenog Šekspirovog  djela "Romeo i Julija". Predstava je rađena u stilu pozorišnog klauna.</p><h2>Crveni nos klauna</h2><p>Klaun postoji samo pred očima publike. Publika je njegov partner. S njim je u direktnom kontaktu. Publika se smije klaunu jer u njemu prepoznaju sebe, ali su superiorni u odnosu na njega i tako mu se mogu smijati.&nbsp;</p><p>Crveni nos klauna, najsitnija maska na svijetu, omogućava da se desi distanciranje. Za glumca, nos je štit od bilo kakve psihološke vezanosti sa vlastitim emocijama ili reakcijama javnosti; a za publiku maska dopušta svakom pojedincu da sebe gleda sa bezopasnim podsmijehom.</p><p>Mnogo je sjajnih glumaca koji nisu klaunovi, ali nema velikih klaunova koji nisu sjajni glumci.</p><p>U naslovnim ulogama glume Dino Bajrović i Aida Bukva dok ostatak glumačke ekipe čine: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.</p><h2>Dizajn maske</h2><p>Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Lee Delong, kostimska i scenografska rješenja radi Sanja Džeba, dok dizajn maske potpisuje Joanna Bassi. </p><p>U predstavi su uživali Jasmila Žbanić, Aleksandar Seksan, Jovan Marjanović i Šejla Kamerić, Aleksandar Seksan i mnogi drugi.</p>

Mnogo je sjajnih glumaca koji nisu klaunovi, ali nema velikih klaunova koji nisu sjajni glumci

Premijera predstave "Ro i Juju" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Mnoga poznata lica u publici

<p>Na prestižnom Internacionalnom teatarskom festivalu u Prištini, dramska predstava "Jedan je Muhammad Ali“ osvojila je tri nagrade.<br></p><p>Odlukom stručnog žirija koji je radio u sastavu: reditelj Fatos Berisha, rediteljica Ana Vukotić i glumica Amernis Nokshiqi Grand Prix za najbolju predstavu pripao je predstavi „Jedan je Muhammad Ali“, nagradu za najbolju sporednu ulogu osvojio je Dino Bajrović, a predstava je dobila i Nagradu publike. </p><h2>Regionalna turneja</h2><p>Narodno pozorište Sarajevo je u sklopu regionalne turneje gostovalo u Prištini s predstavom „Jedan je Muhammad Ali“, i u prepunoj sali AAB teatra “Faruk Begolli“ otvorilo Internacionalni teatarski festival “Prishtina International Theatre Festival”. </p><p>Inače, Internacionalni teatarski festival “Prishtina International Theatre Festival” osnovan je u AAB teatru “Faruk Begolli” u juni 2017. </p><p>Pored predstave Narodnog pozorišta Sarajevo „Jedan je Muhammad Ali“ rađene po tekstu Almira Imširevića, u režiji Dine Mustafića, na Internacionalnom teatarskom festivalu Priština PITF 2024, učestvovali su teatri iz Njemačke, Makedonije, Hrvatske, Albanije, Crne Gore i s Kosova.</p><h2>Glumačka ekipa</h2><p>U predstavi „Jedan je Muhammad Ali“ uloge su ostvarili: Ermin Sijamija, Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda i Dino Bajrović.</p><p>Nakon gostovanja na Internacionalnom teatarskom festivalu Priština PITF 2024 i na XXIII festivalu bh. drame Zenica, predstava "Jedan je Muhammad Ali“ bit će izvedena na Festivalu 47. dani satire Fadila Hadžića u satiričkom kazalištu Kerempuh.<br></p>

Predstava će biti izvedena i na Festivalu 47. Dani satire Fadila Hadžića u kazalištu Kerempuh u Zagrebu

Festival u Prištini: Tri nagrade za predstavu "Jedan je Muhammad Ali" 

<p>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras u 19:30, premijerno će biti izvedena predstava "Ro i Juju" u režiji Li Delong (Lee), za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog (Shakespeare) "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva, a ostale uloge tumače: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.</p><p>U okviru regionalnog festivala RUTA Dramski teatar Skopje, večeras u 20:00 sati, u Kamernom teatru 55 izvodi predstavu “Heda Gabler” u režiji Vasila Hristova.</p>

Dekonstrukcija Šekspirovog "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna

U Narodnom pozorištu večeras premijera drame "Ro i Juju"

<p>Omladinski Film Festival Sarajevo danas je predstavio prvi od dva takmičarska programa kratkog filma – OFF Generation Shorts.</p><p>OFF Generation Shorts 2024 donosi filmove:<br></p><p>"Invicible Summer" (Belgija) reditelja Arnauda Dufeysa je film koji je svoju svjetsku premijeru imao na 74.Berlinaleu. Film "Fotto Di Gruppo" (Italija) reditelja Tommasa Franginija je jedan od najsupješnijih italijanskih kratkih filmova u produkciji Eclectice iz prethodne godine koji je svoju premijeri imao na festivalu u Veneciji. Inače Franginiji je svoj prvi kratki film predstavio na Omladinskom Film Festivalu Sarajevo 2017.godine.</p><p>U selekciji su i filmovi "Suleyman" (Francuska), "Prishtine 2002" (Kosovo), "Stuck for Stuck" (Austrija), "Skulden" (Švedska), "Champ de Mars" (Francuska), "Sorry I am late, but I brought the choir" (Norveška) i "Zum see" (Italija).</p><p>Posljednji selektovani film u ovoj kategoriji je "An Orange from Jaffa" palestinskog reditelja Mohameda Almughannija, koji će ujedno i otvoriti ovogodišnji festival projekcijama na svim festivalskim lokacijama 19. jula.</p><p>"An Orange From Jaffa" je priča o Mohamedu, mladom Palestinacu, koji očajnički traži taksi da ga odveze preko kontrolnog punkta kako bi se sreo sa svojom majkom koja ga čeka sa izraelske strane. Na kontrolnom punktu, vozač Faruk otkriva da je Mohamed već neuspješno pokušao prijeći granicu te da mu nije rekao istinu. Tada počinju problemi i za Muhameda i Faruka.</p><p><br></p>

 "An Orange from Jaffa" palestinskog reditelja Mohameda Almughannija otvorit će festival 19. jula

OFF predstavio Generation Shorts program: Deset filmova iz osam zemalja

<p>U organizaciji livanjske Bošnjačke zajednice kulture Preporod u subotu je u Livnu održana promocija knjige "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije" autora Admira Lisice.</p><p>Obraćajući se prisutnima autor knjige govorio je o motivima i ciljevima koje je imao prilikom pisanja ovog djela.</p><p>Naglasio je važnost razumijevanja kompleksnih geopolitičkih odnosa i njihovog utjecaja na Bošnjake kako bi se bolje sagledala njihova trenutna pozicija, ali i kako bi se planirali budući koraci ka očuvanju identiteta i ostvarivanju prava.</p><p>Tokom promocije prisutni su imali priliku čuti i poseban dio vezan za procese usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u te o važnosti usvajanja ovog dokumenta, važnosti društveno političkog organiziranja Bošnjaka u posljednih 100 godina i potrebnim koracima u budućnosti na izgradnji društva u BiH.</p><p>Nakon formalnog dijela, uslijedila je diskusija u kojoj su učesnici postavljali pitanja autoru dijeleći svoja mišljenja i razmišljanja o temama koje knjiga obrađuje.</p><p>Iz Bošnjačke zajednice kulture Preporod Livno naglasili su da knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije" predstavlja značajan doprinos razumijevanju savremenih političkih i društvenih izazova s kojima se suočava bošnjačka zajednica te da je već dobila pozitivne kritike i interes širom regije.</p><p>Predstavljanje knjige privuklo je veliki broj posjetitelja, među kojima su bili i predstavnici političkog i kulturnog života grada Livna.</p>

Obraćajući se prisutnima autor knjige govorio je o motivima i ciljevima koje je imao prilikom pisanja ovog djela

U organizaciji livanjske Bošnjačke zajednice

U Livnu predstavljena knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa"


<p>U okviru Ruta festivala na sceni SARTR- a sinoć je izvedena predstava "Othello". Ovo  je jedna od najstrašnijih, a istovremeno najnježnijih Šekspirovih tragedija.&nbsp;</p><p>U fokusu priče su zavist, ljubomora, povjerenje, izdaja i, najvažnije od svega, ljubav. U ovoj važnoj temi istražuje se kontekst ratnog veterana koji se vraća kući kao heroj, nakon što je gledao u najmračnije ponore ljudske duše.<br></p><p>Ovo je predstava hrvatskog kazališta “Uliysses”, koja je rađena u koprodukciji sa SARTR-om<br></p><p>Reditelj je Oksana Dmitriieva, dramaturgiju potpisuje Nejra Babić. Saradnici na projektu su Rade Šerbedžija i Lenka Udovički.</p><p>U predstavi igraju: Ermin Bravo, Alban Ukaj, Ana Marija Brđanović, Davor Sabo, Maja Salkić, Jasenko Pašić, Snežana Bogićević, Adnan Kreso, Mak Čengić, Alen Konjicija.</p>

Reditelj predstave je Oksana Dmitriieva

Ruta festival: U SARTR-u izveden "Othello" 

<p>Na 21. Međunarodnom festivalu komedije "Mostarska liska" Veliku lisku, nagrada za najboljeg glumca na festivalu dobio je Mario Drmać, glumac Pozorišta mladih Sarajevo.</p><p>Velika liska, nagrada za najbolju predstavu po izboru medija - pripala je predstavi "Ne daj se, generacijo!" Pozorišta mladih Sarajevo i udruženja Moje Pozorište, u kojoj također glumi Drmać, inače rođeni Mostarac.</p><p><br></p>

<p>Velika liska, nagrada za najbolju predstavu po izboru publike - je također pripala predstavi "Ne daj se, generacijo!".</p><p>Ove nagrade za Marija Drmaća doleze u veoma teškom trenutku, jer je prije nekoliko dana preminuo njegov otac Žarko.</p><p>Kako to obično biva u životu se često miješaju tuga i sreća, pa je tako Mario nakon gubitka oca dobio prestižnu nagradu te poručio:</p><p>- 24.05.2024. dan koji ću dugo pamtiti. Hvala svima.</p>

24. maj 2024. dan koji ću dugo pamtiti, poručio je

Nekoliko dana nakon očeve smrti: Mario Drmać proglašen za najboljeg glumca na festivalu "Mostarska liska"

<p>Jedan od naših najtalentiranijih i najznačajnijih slikara u prošlom vijeku Roman Petrović od prvog pojavljivanja sa svojim slikama, 1917. godine, pa do kraja života pripadao je generaciji umjetnika koji su stvarali historiju bh. slikarstva između dva svjetska rata. Mnogi prijatelji, kritičari i historičari umjetnosti dodjeljivali su mu epitet neponovljiv, jer je među prvima u BiH kombinirao moderne i hipermoderne smjerove slikarstva. </p><p>- Evo, dao sam vam sebe kao kubistu, naturalistu, klasicistu, modernistu i impresionistu. Sad me tražite - izjavio je Petrović tridesetih godina prošlog vijeka, prilikom pojavljivanja na prvoj izložbi grupe „Četvorica“, koju su, uz Romana, činili slikari Karlo Mijić, Đoko Mazalić i Sigo Summerecker.</p>

<h2>Otac Ukrajinac</h2><p>Roman Petrović je rođen u Donjem Vakufu, 1896. godine. Njegova majka Sofija bila je Poljakinja, a otac Ivan Ukrajinac, kojeg je u vrijeme Austro-Ugarske posao kraljevskog činovnika doveo u Bosnu i Hercegovinu. Talent je Roman naslijedio od oca koji se amaterski bavio slikarstvom. </p><p>Nakon završene gimnazije, koju je pohađao prvo u Mostaru, a kasnije u Sarajevu, Roman je studirao slikarstvo u Petrogradu, Krakovu, Zagrebu, te u Budimpešti, gdje je diplomirao. Od 1925. do 1927. godine boravio je u Parizu, gdje je na njegov rad utjecao jedan od najvećih francuskih slikara Pol Sezan (Paul Cezanne).&nbsp;</p>

<h2>Inspirirao Samokovliju</h2><p>Najveći i najpoznatiji ciklus slika Romana Petrovića je „Djeca ulice“, među kojima se posebno istakla „Dječak sa balonom“. Tematiku ovog ciklusa čine napuštena djeca, kako ih je on nazvao, „male skitnice“, a mnogi kritičari su saglasni da „Djeca ulice“ predstavljaju temelj kasnijem socijalno angažiranom umjetničkom pravcu u bosanskohercegovačkom slikarstvu.  </p><p>Ovaj Petrovićev ciklus slika inspirirao je bosanskohercegovačkog pisca Isaka Samokovliju da napiše istoimenu priču „Djeca ulice“ tridesetih godina prošlog vijeka, kojom je na najvjerodostojniji, najemotivniji i najljepši način iskazao duboko poštovanje i zadivljenost dobrotom i likom svog prijatelja i velikog umjetnika Romana Petrovića.</p>

<h2>Srčani udar</h2><p>Osim socijalne tematike, Roman je slikao autoportrete i portrete, među kojima se ističu portret njegove sestre Kazimire, dvojni portret majke i sestre, te portret pjesnika Tina Ujevića. Slikao je i pejzaže, mrtvu prirodu, aktove i sakralna djela. Uz svog savremenika i prijatelja slikara Đoku Mazalića, ikonografski je najviše obogatio bosanskohercegovačko slikarstvo 20-ih godina prošlog vijeka. </p><p>Cijeli svoj stvaralački vijek Petrović je bio uzor, učitelj i autoritet brojnim mlađim umjetnicima, među kojima su se isticali Ismet Mujezinović i Mica Todorović. Taj utjecaj na mlade umjetnike, njegove vrhunske slike, ogromno znanje i velika empatija prema drugima rezultirali su da Roman bude izabran za prvog predsjednika Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), odmah po njegovom osnivanju. </p><p>Romanov stvaralački rad prekinula je iznenadna smrt usljed srčanog udara, u njegovom ateljeu u Sarajevu, 25. maja 1947. godine. Živio je samo 51 godinu. </p><p>Galerija „Roman Petrović“ u Sarajevu, koja je otvorena 1980. godine, nosi ime ovog neponovljivog i humanog umjetnika, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara prošlog vijeka.&nbsp;</p>

<h2>Ćirilica i latinica skupa</h2><p>„Blizu ulaza na Groblje svetog Josipa, ono najveće staro sarajevsko katoličko groblje, gdje među sedam tisuća pokojnika leži i pjesnik Kranjčević, neobičan je nadgrobnik. U plitkom kamenom okviru dva grobna mjesta, podijeljena na dvije grubo obrađene položene ploče, iznad kojih je, unutar okvira, zemljani pravougaonik za sadnju cvijeća, iz kojeg su i u rano ljeto 2017. rasle tri kultivirane grobljanske biljčice. Na lijevoj su ploči crnom bojom, u lijepo kreiranom fontu ispisana četiri imena. Na desnoj su nacrtane dvije djevojčice, sjede na kubusu, jedna na krilu drži lutku... Dva su imena uklesana ruskom ćirilicom, ime oca Ivana Petrovića (a zapravo Petroviča), i ime sina Romana Petrovića, a dva su uklesana poljskom latinicom, ime majke Zofje Petrowicz i sestre Kazimire Petrowicz. Po nekom samoodabranom, porodičnom redu identiteta, sin je preuzeo očevo ukrajinsko – a ne rusko – a kći je preuzela majčino poljsko podrijetlo“, napisao je književnik Miljenko Jergović.&nbsp;</p>

Pripadao je generaciji umjetnika koji su stvarali historiju bh. slikarstva između dva svjetska rata 

Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

<p>U okviru festivala RUTA hrvatsko pozorište “Uliysses”, u koprodukciji sa SARTR-om, u subotu, 25. maja, igra dramsku predstavu “Othello”, u režiji Oksane Dimitriieve. Dramaturginja je Nejra Babić, saradnici na projektu: Rade Šerbedžija i Lenka Udovički, a uloge tumače: Ermin Bravo, Alban Ukaj, Ana Marija Brđanović, Davor Sabo, Maja Salkić, Jasenko Pašić, Snežana Bogićević, Adnan Kreso, Mak Čengić i Alen Konjicija.</p><p>Gradsko pozorište Podgorica, također u okviru festivala RUTA, u nedjelju, 26. maja, u Kamernom teatru 55 izvest će dramu “Mislim da treba da razgovaramo” reditelja Danila Marunovića.</p><p>Igraju: Milivoje Obradović, Vanja Jovićević, Miloš Pejović, Ivana Mrvaljević, Ivona Čović Jaćimović i Pavle Popović.</p>

Za vikend u Sarajevu predstave gostujućih pozorišta iz Hrvatske i Crne Gore 

U SARTR-u večeras drama "Othello" 

<p>Bosanskohercegovački ilustrator Midhat Kapetanović je posvetio objavio Rezoluciji o Srebrenici, koja je u četvrtak usvojena na sjednici Generalne skupštine UN-a.&nbsp;</p><p>Kapetanović je na društvenim mrežama objavio ilustraciju na kojoj su Pobednik, Vučko i Zagi, koji stoje ispred Cvijeta Srebrenice, Vukovarskog vodotornja i Kamenog cvijeta, spomenika koji se nalazi u Jasenovcu.&nbsp;</p><p>- Dan kada shvatimo da su svi ovi krvavi cvjetovi ponikli iz rijeke suza nevinih će biti dan kada ćemo pronaći najbolje anđele u sebi - napisao je u opisu objave.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/C7Uo02DsSrs/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/C7Uo02DsSrs/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/C7Uo02DsSrs/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Midhat Kapetanovic (@midoka5anovic)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Podsjećamo, nakon što je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o Srebrenici, 11. juli je označen na zvaničnom kalendaru na njihovoj stranici kao "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici".</p>

Kapetanović je objavio ilustraciju na kojoj su Pobednik, Vučko i Zagi, koji stoje ispred Cvijeta Srebrenice, Vukovarskog vodotornja i Kamenog cvijeta

Bh. umjetnik posvetio objavu Rezoluciji o Srebrenici: "Krvavi cvjetovi su ponikli iz rijeke suza"

<p>Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 27. maja premijerno će biti izvedena predstava "Ro i Juju" u režiji Lee Delong, za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna.<br></p><p>U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva dok ostatak podjele čine: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Mahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.</p><h2>Božinović je imala želju da napravi jedan žanrovski iskok u repertoaru Narodnog pozorišta</h2><p>Direktorica Drame Narodnog pozorišta Vedrana Božinović istala je da je Lee Delong došla u Sarajevo 1993. godine , te predavala na Akedemiji scenskih umjetnosti. Ujedno, istakla je Božinović, ona je stručnjak za pozorišnog klauna, što je oblast koje se ne izučava na ovim prostorima.</p><p>Božinović je imala želju da napravi jedan žanrovski iskok u repertoaru Narodnog pozorišta. </p><p>Govoreći o klaunu u pozorištu, Božinović je istakla da je  pozorište oduvijek voljelo klauna, jer klaun je stanje glumačke zaigranosti, mnogo više od dvorske lude ili cirkuskog izvođača.</p><p>Podvukla je da je energija i emocija glumaca koji su klauni na sceni impresivna i da zahtjeva i mentalnu i fizičku posvećenost.</p><p>- Sa njima se poistovjećujemo na jednak način kao i sa bilo kojim drugim pozorišnim likom. Vežu nas za sebe ne samo smijehom nego i iskrenošću sa kojom progovaraju o svim važnim društvenim temama - kazala je Božinović.</p><p>Također je  navela da klauni ne komuniciraju sa publikom kroz riječi nego kroz lik, te da su klauni bilo kao grobari, kao lude ili budale uvijek prisutni kroz Šekspira, te da ne treba da čudi što se u Narodnom pozorištu prvi klaunovski komad postavlja po Šekspiru.</p><p>- Niti treba da iznenadi da smo najpoznatijoj tragediji stavili na nos najmanju pozorišnu masku. Jer ovo je maska koja ništa ne skriva, ona otkriva čovjekovu suštinu, pokazuje ga u svoj njegovoj (ne)savršenosti. Klauniranje potiče izvođača da postane velikodišniji, razigraniji i iskreniji, saučesnik sa publikom i drugim izvođačima, pronalazeći igru i radost u svakom izazovu sa kojim se susreće. Zbog svega toga gledate kluna u Narodnom pozorištu. Po prvi put u stogodišnjoj istoriji drame napravili smo ovakav žanrovski iskorak zbog glumaca, ali i zbog pulike. Uvjereni da je scena prostor potpune slobode slavimo radost igre. Ali ne stavljamo ružičaste naočale koji će sakriti sve užase koji nas okružuju, nego o svijetu govorimo iskreno na način na koji i dječak u priči uzvikne da je car gol. Jer neke stvari naglas može izgovoriti samo dijete. Ili klaun - smatra Božinović.</p><p>Rediteljica Lee Delong naglašava da je sa "Ro i Juju" izabrala dekonstruisati klasično djelo koje je stoljećima očaravalo publiku.</p><p>- Izmanipulirala sam nešto za što je test vremena dokazao da je gotovo savršeno. Moja želja da ponovno razmotrim ljudske teme u ovom djelu i da o njima govorim iz vlastite perspektive, onako kako ja vidim - kazala je.</p><h2>Potraga za umjetnikovim ja</h2><p>Ona je istakla da je klaun najautentičniji od svih stilova pozorišta.</p><p>- Klaun je potraga za onim što je ljudsko. To je potraga za umjetnikovim ja, sam materijal koji umjetnik koristi kao glumac iako u klaunu nema glume, samo bivanje. Svijet klauna suprotan je tragediji; klaun živi u ljudskom svijetu, ali ne može se protezati dalje od melodrame - kazala je Lee Delong.</p><p>Lee Delong je nagasila da ona insistira na terminu pozorošni klaun, jer postoje klauni koji dolaze npr. u bolnice kod bolesnika, postoje cirkuski klaunovi ili klaunovi akrobate i svi oni imaju svoje specifičnosti.</p><p>Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Lee Delong, kostimska i scenografska rješenja radi Sanja Džeba, tok dizajn maske potpisuje Joanna Bassi.</p><p>Prvo reprizno izvođenje predstave je u utorak, 28. maja, a sarajevska publika isti naslov moći će pogledati i 14. juna.</p>

Premijera 27. maja

Predstava "Ro i Juju" prvi put dovodi klaunove u dramu Narodnog pozorišta Sarajevo

<p>Na pozorišnom trgu Susan Sontag u Sarajevu u  nedjelju, 26. maja,  bit će upriličen koncert “Mozartu u susret“ u izvedbi mladih umjetnica i umjetnika Hane Salihović, Amile Ravkić i Erola Ramadanovića uz klavirsku pratnju Bakira Samardžića, saopćila je Press služba Narodnog pozorišta.</p><p>- Ideju koncerta 'Mozartu u susret' dobili smo upravo iz rada i spremanja nove premijere Mozartove opere 'Figarov pir'. Dobili smo želju da cijeli koncert posvetimo upravo Mozartu i da sarajevskoj publici prenesemo ljepotu njegovih djela. Naime, na koncertu ćemo pored arija i dueta iz pomenute opere, izvoditi arije, duete i tercet iz drugih poznatih njegovih opera, među kojima su 'Idomeneo', 'Don Giovanni' i 'Così fan tutte'. Također redoslijed programa smo uskladili sa prvim izvođenjima tih opera, dajući prostor publici da se bolje i više poveže sa Mozartovim stvaranjem  – dodaju izvođači Hana, Amila, Erol i Bakir.</p><p>U slučaju vremenskih neprilika, Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo promjene lokacija i termina.</p><p>Ulaz na sve programe u produkciji specijalnog programa NPS „Kultura na ulice 2024!“ je besplatan.</p>

Beograđani večeras u Kamernom s dramom „Tiho, tiše“

Svetozar Ćorović: 149. godišnjica rođenja jednog od najistaknutijih bh. književnika

U Novom Pazaru održan program “Dan omladine i kulture“

Slovenci gostuju u Kamernom s dramom “Čovjek u moru”

Premijera predstave "Ro i Juju" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Mnoga poznata lica u publici

Festival u Prištini: Tri nagrade za predstavu "Jedan je Muhammad Ali"

U Narodnom pozorištu večeras premijera drame "Ro i Juju"

OFF predstavio Generation Shorts program: Deset filmova iz osam zemalja

U Livnu predstavljena knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa"

Ruta festival: U SARTR-u izveden "Othello"

Nekoliko dana nakon očeve smrti: Mario Drmać proglašen za najboljeg glumca na festivalu "Mostarska liska"

Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

U SARTR-u večeras drama "Othello"

Bh. umjetnik posvetio objavu Rezoluciji o Srebrenici: "Krvavi cvjetovi su ponikli iz rijeke suza"

Predstava "Ro i Juju" prvi put dovodi klaunove u dramu Narodnog pozorišta Sarajevo

Koncert "Mozartu u susret" u izvedbi mladih nada

Kultura

Beograđani večeras u Kamernom s dramom „Tiho, tiše“

Svetozar Ćorović: 149. godišnjica rođenja jednog od najistaknutijih bh. književnika

U Novom Pazaru održan program “Dan omladine i kulture“

Slovenci gostuju u Kamernom s dramom “Čovjek u moru”

Premijera predstave "Ro i Juju" u Narodnom pozorištu Sarajevo: Mnoga poznata lica u publici

Festival u Prištini: Tri nagrade za predstavu "Jedan je Muhammad Ali"

U Narodnom pozorištu večeras premijera drame "Ro i Juju"

OFF predstavio Generation Shorts program: Deset filmova iz osam zemalja

U Livnu predstavljena knjiga "Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa"

Ruta festival: U SARTR-u izveden "Othello"

Nekoliko dana nakon očeve smrti: Mario Drmać proglašen za najboljeg glumca na festivalu "Mostarska liska"

Roman Petrović: 77. godišnjica smrti prvog predsjednika ULUBiH

U SARTR-u večeras drama "Othello"

Bh. umjetnik posvetio objavu Rezoluciji o Srebrenici: "Krvavi cvjetovi su ponikli iz rijeke suza"

Predstava "Ro i Juju" prvi put dovodi klaunove u dramu Narodnog pozorišta Sarajevo

Koncert "Mozartu u susret" u izvedbi mladih nada