Vitamin D poznat je i kao "vitamin Sunca", jer ga naše tijelo proizvodi prilikom izlaganja kože sunčevim zrakama, a upravo izostanak takve mogućnosti zimi navodi mnoge ljude na uzimanje njegova umjetnog dodatka kako bi se u tijelu zadržala dovoljna razina tog vitamina.
No uzimanje vitamina D u dodatnom obliku nije nužno i dobra ideja, nego štaviše može čak biti i opasno, upozoravaju stručnjaci.
Iako razina vitamina D u tijelu tokom tmurnih zimskih mjeseci pada, dodatak vitamina D trebalo bi uzimati samo u konsultaciji s ljekarom, objavila je njemačka farmaceutska grupa.
Ona upozorava da previše vitamina D može izazvati prekomjernu žeđ, povećani poriv za mokrenjem, mučninu i slabost.
Među prirodnim izvorima vitamina D nalazi se masna riba, žumanjak, crveno meso, jetra i mliječni proizvodi.
Osim prehrane bogate namirnicama koje sadržavaju visoku razinu vitamina D, ova farmaceutska skupina savjetuje šetnje tokom sunčanih zimskih dana.
Tijelo pohranjuje vitamin D u jetri i u masnom tkivu. Zimi ono može zadržati dovoljnu količinu vitamina D oslanjajući se na te zalihe.
Nedostatak vitamina D utječe na slabljenje kostiju i može voditi osteoporozi.

Dodaci vitamina D mogu nanijeti više štete nego koristi

Ukoliko kontrolirate ove brojeve korak ste bliže zdravom životu. Donosimo vam tri brojke na koje trebate obratiti pažnju, a na koje upozoravaju specijalisti. &nbsp;1. Krvni pritisak
Povišeni krvni pritisak bolest je današnjice, a upravo održavanje njegovih normalnim vrijednosti može spriječiti brojne incidente od srčanog do moždanog udara. 

Kako biste bili sigurni da ne spadate u rizičnu skupinu provjerite svoj pritisak i usporedite ga s ovim vrijednostima. - Normalni krvni pritisak je 120/80.
- pritisak između 120/80 i 139/89 nazivamo 'pre-hipertenzijom'.
- Visoki krvni pritisak je 140/90 i više. 

Hipertenzija (visoki krvni pritisak) povećava rizik od moždanog udara, infarkta, aneurizma arterija i hroničnih bolesti bubrega. Hipertenzija nema nikakvih simptoma, a upravo zbog toga se visoki pritisak zove i tihi ubojica.

2. Obim struka
 Pogledajte svoj struk i znat ćete jeste li zdravi, kažu neki stručnjaci. Naime, visceralne masti (salo na trbuhu), koje se obavilo oko unutarnjih organa šalje toksine u cijelo tijelo. 

Svakih 5 centimetara obujma struka više povećava rizik od smrti za 9 posto, upozoravaju neka istraživanja. I dok nam indeks tjelesne težine (BMI) govori koliko kilograma imamo viška, ne otkriva nam informaciju o tome gdje je masno tkivo raspoređeno. A jako je važno je li salo nataloženo na struku.&nbsp;
Istraživanja pokazuju kako struk čiji je opseg kod žena iznad 88 centimetara i kod muškaraca iznad 102 centimetra, može povećati šanse oboljenja od hroničnih bolesti poput dijabetesa i bolesti srca.

Obim struka kod žena treba biti do 80 centimetara, a kod muškaraca 93. 

&nbsp;3. Nivo holesterola&nbsp;
Holesterol je najpoznatija masnoća u organizmu i prisutan je u svakoj živoj stanici, a razlikujemo dobri HDL holesterol od LDL lošeg holesterola čiji povećan nivo u krvi uzrokuje moguće bolesti srca i krvnih žila, srčani i moždani udar. 

Količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20 posto ukupnog holesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80 posto se sintetizira u jetri. 

Holesterol iskazujemo s internacionalnom jedinicom mjere mmol/l (milimol na litru) . Nekad se zdravom smatrala vrijednost do 7 mmol/l, a danas su preporučene vrijednosti holesterola za odrasle do 5 mmol/l. Povišen LDL (loši) holesterol izaziva postepeno taloženje masnoća unutar kapilara i arterija, pa time postepeno izaziva arteriosklerozu i time srčani kao i moždani udar. Stoga je definirana njegova najviša preporučena vrijednost, a trebalo bi biti niži od 3,0 mmol/l. 

Kako biste znali nivo holesterola nužno je posjetiti svog liječnika, a nakon odgovarajućih pretraga znat ćete trebate li i kako sniziti holesterol u organizmu.

Ništa nije važnije od zdravlja, to je činjenica koju u stresnom i užurbanom modernom ritmu života prečesto zanemarimo

Tri brojke koje otkrivaju da ste fit i zdravi

Rezultati istraživanja provedenog u Izraelu povezuju smanjenje osjetljivosti na inzulin s ubrzavanjem slabljenja pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti kod osoba starije životne dobi.

Znanstvenici sa sveučilišta u Tel Avivu napominju kako je ovakav učinak rezistencije na inzulin uočen i kod osoba koje nemaju dijagnozu dijabetesa.
Dijabetes je već poznat kao samostalan faktor povezan sa slabljenjem kognitivnih sposobnosti i povećanjem rizika za demenciju. Novi su nalazi dobiveni praćenjem 489 ispitanika tokom 20 godina.

Kako piše Journal of Alzheimer's Disease, najslabije rezultate na testiranjima kognitivnih sposobnosti imale su osobe s najvećom rezistencijom na inzulin.
Znanstvenici vjeruju kako njihovo istraživanje potvrđuje da inzulin ima značajan utjecaj na funkciju mozga.

INZULIN je bitan za mozak

Kofein je najkorišćeniji psihoaktivni sastojak na svijetu. I to s dobrim razlogom – budi nas, pomaže da ispunimo obaveze i puni nas energijom.Ljudi, međutim, često brinu treba li da ograniče unos kofeina ili da ga potpuno izbace iz upotrebe.

Iako previše kofeina može da izazve nesanicu, nemir i ubrzani rad srca, u velikoj većini slučajeva kafa je zapravo blagotvorna za zdravlje.

Ima mnogo namirnica i napitaka koje bi ljudi trebalo da konzumiraju manje. Specijalizovani portal Science Alert piše zašto kafa ne treba da bude na tom popisu.

Zdravija jetra

Devet naučnih studija pokazalo je da je kafa smanjuje rizik za cirozu jetre. Jedna šoljica kafe dnevno smanjuje taj rizik za 22 posto, dvije za 43 posto, tri za 57 posto, a četiri za čak 65 posto.

Bolesti srca

Revizija više od 200 istraživanja o uticaju kafe na srce pokazala je da ljudi koji piju tri ili četiri šoljice kafe na dan imaju 19 posto manji rizik da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti.

Dijabetes tip 2

Veliko istraživanje pokazalo je da je svaka dodatna šoljica kafe na dan povezana sa sedam odsto manjim rizikom razvoja dijabetesa tipa 2.

Rak

Naučna studija objavljena u evropskom časopisu za prevenciju raka pokazala je da pasionirani ljubitelji kafe (oni s najmanje tri šoljice na dan) imaju 18 odsto manji rizik razvoja raka jetre, endiometrija, usne šupljine, jednjaka i prostate.

Alchajmerova bolest i demencija

Meta-analiza istraživanja o uticaju kafe na mozak pokazala je da ljubitelji kafe imaju otprilike 16 odsto manji rizik da će patiti od Alchajmera ili demencije.

Depresija

Veliko istraživanje na 50.000 žena pokazalo je da jedna šoljica kafe smanjuje rizik razvoja depresije za 15 posto, a dvije do tri šoljice dnevno za 20 posto.

Opšta smrtnost

Velika studija na pola miliona Evropljana sprovedena u razdoblju od 16 godina pokazala je da muškarci koji piju tri ili više šoljica kafe dnevno imaju 12 odsto manji rizik da će prerano umrijeti od onih koji je ne piju. Kod žena rizik je manji sedam odsto.

Evo zašto je kafa zdrava

Kašalj predstavlja normalan odgovor na višak materijala u gornjim ili donjim dišnim putevima, može biti i nuspojava nakon korištenja nekih lijekova ili je simptom ozbiljnijih bolesti. Može biti uzrokovan stranim česticama, iritansima, viškom sluzi ili različitim infekcijama dišnih puteva, kao što su prehlade.&nbsp;&nbsp; 
Dugotrajan kašalj je neugodan i svakako ukazuje na hroničnu iritaciju dišnih puteva. Hronični kašalj može biti uzrokovan pušenjem cigareta, astmom, alergijom, gastroezofagealnom refluksnom bolešću ili nekim tumorima. Dugotrajni kašalj ne smije se ignorirati i prilikom svakog produženog kašlja ili promjene u sekretu treba se javiti ljekaru.

<h2>Posljedica infekcije
</h2>

S druge strane, akutni kašalj najčešće je posljedica infekcije respiratornog trakta, među koje spadaju akutna respiratorna bolest, eksudativni faringitis (virusna angina), opstruktivni laringotraheobronhitis, upala grla i akutni bronhitis. Svaka od ovih respiratornih bolesti ima svoje karakteristike i simptome, među kojima je i kašalj.&nbsp; 

Blage respiratorne infekcije možemo izliječiti kod kuće, a potrebni su nam odmor, topli napici, kupke za inhalaciju te nekoliko proizvoda iz apoteke, među kojima su lijekovi za snižavanje temperature, kapi ili fiziološka otopina za olakšanje tegoba začepljenog nosa te preparati za tretiranje kašlja, tog vrlo neugodnog i često zamarajućeg simptoma.


Virusne upale


Kašalj izazvan virusnim upalama najčešće traje do 10 dana i pomoć možemo potražiti u prirodnim preparatima. Kako bismo znali koji preparat kupiti, vrlo je važno znati razliku između dvije vrste kašlja.


Suhi kašalj vrlo je neugodan, može poremetiti san i apetit te umarati pacijenta. Takav kašalj izaziva iritaciju sluznice i pretjerano naprezanje mišića. Kod učestalih, nekompliciranih respiratornih infekcija uzrokovanih virusima postoje obje vrste kašlja. Na početku je kašalj nadražajan, suh, a kako bolest odmiče, iritirana sluznica počinje proizvoditi više sluzi pa kašalj prelazi u produktivni.

Respiratorne infekcije izliječite kod kuće: Prva pomoć za suhi i produktivni kašalj

Prema rezultatima studije koju su proveli istraživači sa Univerziteta Nebraska u Omahi, a koja je objavljena u medicinskom magazinu Chest, pileća supa ima protuupalno djelovanje i može pomoći u borbi protiv prehlade.
Istraživači su posebno proučavali kretanje neutrofila kako bi vidjeli da li će u kombinaciji s pilećom supom biti blokiran ili smanjen. Otkrili su da je kretanje neutrofila smanjeno u kombinaciji sa supom, što upućuje na mogući protuupalni mehanizam koji bi barem teoretski ublažio prehlade.
S obzirom na to da je studija provedena u laboratoriji, a ne na ljudima stručnjaci upozoravaju da moraju još istraživati apsorbiranje ćestica koje su imale blagotvorne učinke u laboratoriju.
Prema rezultatima istraživanja koje je provedeno prije 40 godina aroma, začini i toplina pileće supe čiste sinuse i disajne puteve.
Naučnici su saglasni da pileća supa, naročito domaća, mnogo pomaže u slučejavima bolesti jer ima visoku hranjivu vrijednost i puna je vitamina i minerala.

Pileća supa vam može pomoći u borbi protiv prehlade

S hladnijim&nbsp;vremenom&nbsp;počinje sezona najčešće zarazne bolesti kod ljudi - prehlade. Važno je znati da je to&nbsp;akutna virusna infekcija, da je, kao uostalom i gripu, uzrokuju virusi pa&nbsp;antibiotici nisu lijek za te boljke.&nbsp; 
Povišena temperatura

- Najčešći su dinovirusi, odnosno upale nosa, nosne sluznice, sinusa, ždrijela, a tu je i značajna virusna upala gripa i 90 posto upala koje nama dolaze su virusne upale. Antibiotici ne djeluju na viruse, a virusna gripa ima svoj tok. Obično traje od 3 do 5 dana, maksimalno sedam. 

Virusna gripa počinje sa simptomima koji mogu biti lakši ili teži, kao što su povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, nekad mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja – kaže u izjavi za “Dnevni avaz” doc. dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja porodične/obiteljske medicine Kantona Sarajevo. 

U takvim situacijama, napominje dr. Jatić, treba razlučiti radi li se o bakterijskoj ili o virusnoj upali. Ako je bakterijska upala, onda je najčešće potreban antibiotik. 

- To ćemo znati ako simptomi traju duže od pet dana, stalno se pogoršavaju, ako se pojavi otok limfnih čvorova na vratu, gnojni sekret na krajnicima i ždrijelu. Antibiotik treba uvijek uzimati prema preporukama ljekara i vrlo je važno držati se preporučene dužine trajanja terapije. No, nikako ne treba žuriti s antibioticima, treba biti strpljiv, obarati temperaturu, popratne simptome ublažavati paracetamolom, unositi dosta tekućine u obliku čajeva, voćnih nezaslađenih sokova, vode, pileće supe. Uz mirovanje od dan-dva, simptomi će proći – savjetuje dr. Jatić.

Često korištenje 


Ističe kako se kod nas antibiotici prečesto koriste, i to u želji da se postignu brži rezultati liječenja.


- No, u slučaju virusnih infekcija, dužina liječenja je ista, jer antibiotik ne djeluje na viruse. Osim toga, može povećati rezistenciju bakterija kada ga dajemo nepotrebno i u slučaju kada nisu pravi antibiotici za pravo stanje. 


Bakterije se razmnožavaju i onda kada su nam potrebni antibiotici, oni ne djeluju – kaže dr. Jatić te dodaje da su neželjeni efekti antibiotika i mučnina, nadutost, proljev, osipi, alergijske reakcije, gljivične infekcije...
 KAKO SE ŠIRI REZISTENCIJA NA ANTIBIOTIKE

Oprezno s antibioticima

Do antibiotske rezistencije dolazi kada se bakterije mijenjaju i postaju otporne na antibiotike koji trebaju zaustaviti infekciju koju su uzrokovale. 

Antibiotici dati pacijentima mogu uzrokovati otpornost na lijekove kod bakterija koje žive u crijevima.

Pacijent dolazi u bolnicu

Bakterija otporna na lijekove širi se na druge pacijente zbog loših uvjeta i loše higijene

Bakterija otporna na lijekove širi se na veće grupe ljudi

Bakterija otporna na lijekove dolazi do ljudi putem hrane, okoliša (voda, tlo, zrak) ili direktnim kontaktom čovjeka i životinje

Životinja razvija bakteriju otpornu na lijekove u svojim crijevima

Antibiotici dati životinjama dolaze u hranu 
 Šta je važno znati&nbsp;

Antibiotici su supstance koje selektivno djeluju na bakterije dovodeći do prestanka njihovog daljnjeg razmnožavanja i/ili smrti bakterije. Uz vakcine, predstavljaju najveće otkriće u borbi protiv zaraznih bolesti. Primjena antibiotika&nbsp;opravdana&nbsp;je kada od mikrobiološkog laboratorija dobijemo izvještaj o izoliranju određene bakterije. 

Izbor antibiotika zavisi od antibiograma (antibiogram je test kojim se utvrđuje na koje je antibiotike osjetljiva izolirana bakterija). Za ovakav rezultat potrebna su 2-3 dana.

Antibiotike treba koristiti u dozi i vremenskom trajanju kako je to ljekar propisao. Sve izvan toga, kao, naprimjer, uzimanje antibiotika na svoju ruku, bez mikrobiološke potvrde, a kod prvih znakova prehlade, skraćivanje dužine antibiotske terapije iako je ona opravdana, uzimanje antibiotika “napamet” – bez antibiograma i slično, može biti uzrok razvoja rezistencije bakterije na antibiotik.
 Širenje među bakterijama


Rezistencija&nbsp;podrazumijeva da je bakterija neosjetljiva na određeni antibiotik te da se on ne može koristiti u infekcijama izazvanim tom bakterijom. Bakterija koja je razvila rezistenciju na antibiotik, prenosi je na svoje potomstvo i na druge srodne bakterije koje se nalaze u njenom okruženju. Tako se jednom stečena rezistencija neometano širi među bakterijama. 90 %&nbsp;
svih infekcija gornjih dišnih puteva, kao što su prehlada, infekcije grla, sinusa i slično, izazvano je virusima, a ne bakterijama.&nbsp;&nbsp; Kontrolirana upotreba&nbsp;
Povećanje broja multirezistentnih bakterija, povezano s nedostatkom novih antibiotika, prijetnja je globalnom zdravlju. Neki pacijenti ostaju bez terapijskih&nbsp;mogućnosti&nbsp;s obzirom na to da su neke bakterije rezistentne na sve antibiotike.

Čak su “stari”&nbsp;antibiotici, a ponekad i “noviji”, postepeno uklonjeni s tržišta, jer nisu ekonomski isplativi, iako su i dalje učinkoviti. Pitanje antimikrobne rezistencije veliki je izazov, kojeg su odgovorni itekako svjesni te mu se pridaje važnost među izazovima održavanja javnog&nbsp;zdravlja.

Da bi se znao tačan odgovor na pitanje šta je antibiotska rezistencija, potrebno je naglasiti da su antibiotici vrijedni lijekovi, koji sprečavaju rast bakterija, ali se primjenjuju isključivo za liječenje bakterijskih infekcija. Učestalim i nekritičnim uzimanjem antibiotika bakterije razvijaju otpornost, tj. zaobilaze načine na koje antibiotici na njih djeluju i u tome su sve uspješnije.&nbsp; Kada je potreban oprez&nbsp;



Antibiotici se često uzimaju nepotrebno, naprimjer za liječenje virusnih respiratornih infekcija, čiji se početni simptomi preklapaju sa sličnom, ali ne dokazanom bakterijskom infekcijom, kod povišene temperature ili radi prevencije bakterijskih infekcija u dječijoj praksi. Osim u humanoj medicini, antibiotici se primjenjuju nekritično i kod životinja, a nalaze se i u namirnicama, što se, također, odražava na zdravlje ljudi.

Kako upravo počinje sezona respiratornih infekcija, podsjetimo se da se one mogu spriječiti jednostavnim mjerama bez upotrebe antibiotika - učestalim pranjem ruku, upotrebom jednokratnih papirnatih maramica i izbjegavanjem dugotrajnog boravka u zatvorenim prostorima.

Antibiotik ne djeluje na viruse

Osobe sa dijabetesom, uz pomoć elektroda implantiranih ispod kože, mogu neprekidno pratiti nivoe glukoze u krvi. Ta metoda, međutim, može biti bolna i može dovesti do infekcija. Stručnjaci smatraju da postoji "elegantnije" rješenje: biosensing sočiva koja otkrivaju nivo šećera u krvi. Tim, predvođen profesorom Gregorijem Hermanom sa Oregon State University, razvio je ultraosjetljivi biosenzor koji može otkriti niske koncentracije glukoze u suzama. Kombinacija sa pravim sočivom tek treba da bude napravljena, a potom bi i cijeli uređaj, u roku od godinu dana, trebao biti testiran. Pored toga, Herman vjeruje da će se ta tehnologija koristiti i za otkrivanje drugih zdravstvenih problema. "Postoje i mnoge druge informacije koje se mogu pratiti uz pomoć suza, kao što su: sepsa, bolest jetre, glaukom, bubrežna funkcija i kancer", objasnio je on. 

Profesor Herman smatra da će gotov proizvod biti nevidljiv i pristupačan.&nbsp;"Koristimo tehnologiju sličnu onoj koja se koristi za mobilne telefone", rekao je on. Završeni proizvod će slati informacije o glukozi u krvi na pametne telefone i druge Wi-Fi i blutut uređaje.

Biosensing sočiva, budućnost liječenja dijabetesa

U današnje vrijeme svako od nas je izložen stresu i sve je više ljudi koji imaju problema s nervozom.

Umjesto da pijemo lijekove možemo sebi pomoći na prirodan način. Anis, majčina dušica, kamilica, lavanda, matičnjak, gospina trava i lavanda su biljke koje otklanjaju tjeskobu, strah i nervozu te ublažavaju stres, nepravilan rad srca, glavobolju i nesanicu.

Anis
Ova biljka intenzivnog i karakterističnog mirisa može biti odlično sredstvo za smirenje. Anis umiruje i jača živce te pomaže protiv nervoze, razdražljivosti, histerije i nesanice. Osim što smiruje nerve, smiruje i nadutost, a može se koristiti i kod bolnih menstruacija.

Majčina dušica
Ljekoviti sastojci ove biljke su u listu i u cvijetu, a njena eterična ulja opuštaju mišiće. Veoma povoljno djeluje na nervni sistem, relaksira, smanjuje tjeskobu, psihičku napetost i nervozu, te omogućava dobar san. S obzirom na to da njeni sastojci lako izvjetre potrebno je da čaj pripremate u poklopljenoj posudi kako ne bi izgubio ljekovita svojstva. Kašiku majčine dušice prelijte sa dva decilitra vrele vode, poklopite i ostavite da stoji pola sata. Kad se čaj ohladi, procijedite ga i popijte. Ako vam smeta gorčina, zasladite ga medom.

Kamilica
Ova ljekovita biljka opušta cijelo tijelo. Omekšava i smiruje tkiva i mišiće. Jake doze čaja od kamilice pomažu i kod nesanice. Kamilica je čest sastojak u mješavinama kada je u pitanju biljni lijek za smirenje.

Lavanda
Biljka ugodnog mirisa od davnina se koristi protiv nesanice i za liječenje nerava. Lavandu možete staviti u kupku prije spavanja ili pripremiti smirujući čaj. Osim što opušta mišiće, smiruje nervozu i uznemirenost, čaj od lavande djeluje blagotvorno i u slučaju poremećenog sna. Čaj se priprema jednostavno, a djeluje brzo. Prelijte vodom dve kašičice cvjetova lavande i ostavite da djeluje deset minuta. Nakon što ste procijedili, zasladite medom i pijte dvije šolje dnevno.

Matičnjak
Djeluje pozitivno na psihu. Za ljekovita svojstva ove biljke najzaslužnija su esencijalna ulja koja opuštaju mišiće, jačaju srčani mišić i djeluju kao antibiotik. Može da se koristi sam ili u kombinaciji sa drugim biljkama.

Čaj od matičnjaka pomaže kod glavobolja izazvanih nervozom. U litar vode skuvajte deset kašičica suvih listova matičnjaka, ostavite da odstoji desetak minuta, zatim procijedite.

Gospina trava
Najpoznatiji je prirodni lijek protiv depresije. Njeni antidepresivni učinci su cijenjeni i u konvencionalnoj medicini. Gospina trava ili kantarion već se vijekovima koristi kao lijek protiv depresije, potištenosti, anksioznosti, kao i kod problema sa nervima. Sadrži tanine, hipericin, smolu, antocijan, eterična ulja i azulen, a za razliku od sintetičkih lijekova ne stvara ovisnost, niti ima štetne nuspojave.

Čaj od ove biljke pravite tako što srednju kašiku suvih cvjetova gospine trave prelijete šoljom ključale vode i procijedite nakon pet minuta. Pijte gutljaj po gutljaj, u razmacima. Ovaj napitak najbolje je uzimati prije doručka i neposredno prije spavanja. Valerijana: Vijekovima se upotrebljava za ublažavanje nervnih tegoba. Kao sredstvo za umirenje koristi se sama ili u kombinaciji sa drugim biljkama, u obliku čaja ili tinkture.

Veoma je djelotvorna i ova čajna mješavina. Izmiješajte po 30 grama usitnjenog korijena valerijane, listova nane i listova gorke djeteline. Supenu kašiku mješavine prelijte sa 2,5 decilitara ključale vode, ostavite poklopljeno pola sata pa procijedite. Pijte tri puta dnevno po šoljicu toplog čaja poslije jela.

Vitamin tijamin
Tijamin je vitamin koji je neophodan da bi nervi imali dovoljno energije koja im je potrebna za prenošenje električnih impulsa (nadražaja). Nedostatak tijamina uzrokuje nervozu i razdražljivost, apetit slabi, a može da se javi i poremećaj sna. Tijamina ima u svinjskom mesu, proizvodima od integralnog brašna, grašku i grahu.

Biljke koje smiruju nerve

Prirodni antibiotici koji djeluju kao "penicilin"

Kod Rusa su najvažnije tri biljke koje djeluju kao "penicilin", od kojih je kod nas rasprostranjen samo timijan.Baguljnik blatni (lat. Ledum palustre) je biljka koja raste u močvarnim područjima, u srednjoj i sjevernoj klimatskoj zoni. Kod nas ga nema, ali se preparati mogu povremeno pronaći u apotekama i prodavnicama koje prodaju ruske preparate.
Timijan je čest kod nas i kultivisana je biljka. Ima ga u svim snabdjevenijim biljnim apotekama.&nbsp;Islandski lišaj (Certaria islandica) raste i kod nas na višim nadmorskim visinama u smrčevim šumama, ali ga je gotovo nemoguće naći na tržištu. Ubraja se u biljke polarnog kruga i najviše ga ima na Islandu, u Škotskoj, Norveškoj...
Baguljnik blatni
Poznat i pod nazivom močvarno zimzeleno šiblje (Ledum palustre). Treba voditi računa jer je to otrovna biljka, pa predoziranjem može da nastupi trovanje.
Recept: preliti supenu kašiku trave sa dvije čaše hladne ključale vode. Neka odstoji osam sati u zatvorenom sudu. Procijediti. Uzimati po pola čaše četiri puta dnevno.
Timijan (Thymus vulgaris)
Ima sijaset korisnih jedinjenja i najdjelotvorniji je kao sedativ, sredstvo za smirivanje bolova, antispazmatik, protiv upala, kao antibakterijsko i sredstvo protiv nesanice.
Recept: preliti jednu supenu kašiku suhe trave jednom čašom ključale vode. Treba da odstoji jedan sat, a zatim procediti. Uzimati po jednu supenu kašiku od četiri do pet puta dnevno.
Islandski lišaj 
Ima izraženo antibakterijsko dejstvo i stimulira rad žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. U narodnoj medicini odavno se koristi za oporavak organizma poslije teških bolesti. Jedno je od najdjelotvornijih rastinja za liječenje crijevnog trakta i uspostavljanje mikroflore. Upotrebljava se i za liječenje oboljenja štitaste žlijezde, jer sadrži jod.
Recept: supenu kašiku usitnjenog suhog lišaja preliti sa 200 ml ključale vode ili mlijeka, ostaviti da vri na tihoj vatri još pet minuta. Zatim, neka odstoji 30 minuta. Uzimati trećinu čaše tri puta dnevno.

Čaj od nane djeluje umirujuće, a kod nervoze posebno pomaže mješavina s ruzmarinom i matičnjakom, u istoj srazmjeri.
 Kašičica mješavine se prelije šoljom vrele vode i ostavi da odstoji deset minuta. Piju se tri šolje dnevno, najbolje prije glavnih obroka.

Čaj pomaže i kod bolova u bubrezima, ali i bolnih menstruacija.&nbsp;
Mentol iz nane djeluje protiv simptoma prehlade i suhog kašlja, olakšava disanje. Povoljno dheluje i u slučaju astme i ublažava simptome alergija.

Pet kapi eteričnog ulja, nakapanih na kocku šećera, djeluje protiv vrtoglavice, migrene i mučnine. Utrljavanje ulja u sljepoočnice otklanja glavobolju.

Kao začin, koriste se svježi listići nane, a u zimskom razdoblju zamrznuti (u posudicama za led). U jelo se stavlja neposredno pred kraj pripreme.&nbsp; 
Sušenu nanu čuvajte u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Tako može da se održi od devet do 12 mjeseci.

Nana liječi i osvježava

Iako je često doživljavamo (pre)običnom, mrkva je kraljica povrća - niskokalorična, a superhranjiva i ljekovita. Izuzetno je bogata karotenoidima koji se u organizmu pretvaraju u aktivni oblik vitamina A. Također je mrkva dobar izvor vitamina B, C i K te raznovrsnih minerala: kalcijuma, gvožđa, kalijuma, mangana, magnezijuma, fosfora...

Zbog obilja karotenoida odnosno vitamina A koji je važan za zdravlje očiju, mrkva je tradicionalno poznata kao hrana za vid, no odlična je i za jačanje imuniteta, a poboljšava rad mokraćnog i sistema za varenje.

Vitamin A pridonosi i zdravlju pluća, pa je mrkva melem za disajne tegobe - pomaže kod prehlade, kašlja, bronhitisa, astme.Sirup od mrkve tradicionalni je prirodni lijek protiv kašlja.&nbsp;

Donosimo dvije varijante recepta za sirup koji se preporučuje u količini od tri do četiri čajne kašičice na dan.


1. Potrebno vam je 2.5 decilitra svježeg soka od mrkve iz sokovnika, 2 kašičice meda, malo vode. Nakratko prokuhajte sok od šargarepe zajedno s medom i vodom uz stalno miješanje.


2. Pripremite pola kilograma mrkve i 4 kašičice meda. Mrkvu očistite i narežite na kolutiće. Stavite u posudu i prelijte vodom toliko da bude prekrivena. Nakratko prokuhajte dok ne omekša. Izvadite je iz vode te ispasirajte mikserom ili blenderom. Vodu u kojoj se kuhala pustite da se ohladi, pa dodajte med i sve izmiješajte s pasiranom mrkvom.&nbsp;

Napravite sirup od mrkve: Tradicionalni prirodni lijek protiv kašlja i bronhitisa

Pacijenti koji uzimaju lijekove za ublažavanje žgaravice poput inhibitora protonske pumpe ili H2 blokatora, izloženi su 50 posto većem riziku od razvoja višestrukih infekcija s Clostridium difficile koja je vodeći uzrok proljeva u hospitaliziranh bolesnika, ukazuje analiza 16 studija.

Ova bakterija pored proljeva može uzrokovati i po život opasnu upalu kolona. Ova bakterija najčešće pogađa osobe starije životne dobi koje su hospitalizirane ili su na dugotrajnoj njezi, obično nakon upotrebe antibiotika. 

No, u posljednih nekoliko godina, infekcije se javljaju u mlađih i zdravijih osoba koje nisu koristile antibiotike.Zato bi liječnici trebali procijeniti nužnost korištenja lijekova za žgaravicu.

Oprez sa lijekovima za žgaravicu

Određeni hemijski elementi u ljudskom organizmu, primarno metali te halogeni i neki drugi anorganski elementi, imaju status esencijalnih faktora bez kojih život nije moguć, a prema nutritivnoj podjeli ih zovemo minerali. 

Oni imaju upravljačka, regulatorna svojstva, te čine osnovu strukture našeg organizma. Dijelimo na dvije skupine, ovisno o količini koja je potrebna za podmirivanje njihovih dnevnih potreba. 

Makrominerali su dnevno potrebni u većim količinama koje izražavamo u gramima i miligramima, a mikrominerali u mnogo manjim količinama. Ponekad se nazivaju i elementi u tragovima ili oligoelementi.

Minerali se ne proizvode u organizmu već ih unosimo iz vanjskih izvora – hranom, ali i putem kontaminacije hrane, zraka ili vode iz industrijskih izvora. Zato mogu biti i esencijalni, i toksični.

Njihov deficit u organizmu je moguć kod neadekvatnog unosa, povećane potrebe, poremećaja apsorpcije ili povećanog gubitka mokraćom. Određeni minerali su metabolički ili apsorpcijski povezani i status jednog utiče na status drugog u organizmu. Primjer su fosfor i kalcij, cink i bakar.

&nbsp;Bakar, željezo, cink

Bakar, željezo i cink su esencijalni elementi za čovjeka i imaju više funkcija. Međutim, unošenje većih količina izaziva negativne efekte:

- bakar izaziva Wilsonovu bolest (nasljedni poremećaj – nakupljanje bakra u tkivima – na slici nakupljanje u očima), dovodi do iritacija sluzokože i centralnog nervnog sistema te oštećenja kapilara, jetre i bubrega;

- cink dovodi do gastrične erozije i dijareja, a takođe inhibira apsorpciju bakra i može izazvati njegov deficit;

- za željezo se vezuje nastanak hemosideroze, ciroza jetre, insufcijencija pankreasa, dijabetes i kardiovaskularni poremećaji.

Hrom – i esencijalan, i toksičan

Esencijalan je za čovjeka, važan za metabolizam glukoze i lipida i iskorišćavanje amino kiselina, a smatra se da hrom može preventivno djelovati kod dijabetesa i ateroskleroze. 

Toksičnost hroma zavisi od njegovog valentnog stanja. Svrstan je u grupu kancerogena jer se pokazalo da postoji veza između sadržaja hroma u životnoj sredini i raka pluća, a višak štetno djeluje i na bubrege, jetru, respiratorne organe sa hemoragičnim efektom.

&nbsp;Tri važna M

Magnezij pokazuje preventivne efekte kod kardiovaskularnih oboljenja, a toksični efekti se rijetko sreću i to kod osoba sa oštećenom funkcijom bubrega.

Mangan je odgovoran za funkciju brojnih enzima, promjene na centralnom nervnom sistemu, oštećenje bubrega, imunog i reproduktivnog sistema.

Molibden odgovoran je za funkciju nekih enzima, ali i za jednu vrstu osteoporoze, bolest sličnu gušavosti, promjene na kosi i koži.

&nbsp;Selen, bor i aluminij

Selen je esencijalan element izuzetno važan za funkciju enzima, on je andioksidativna odbrana našeg organizma, pripisuje mu se zaštitna uloga kad je riječ o imunitetu i prevenciji karcinoma.

On je i zaštita od toksičnog djelovanja drugih metala, naročito kadmija i žive, ali može dovesti do diskoloracija kože i zuba, promjena na koži i noktima i neuroloških smetnji.

Bor za čovjekov organizam nema poseban značaj, a nije ni mutagen, ni kancerogen.

Aluminij je, međutim, esencijalan za čovjeka. Visoke koncentracije aluminija pronađene su kod pacijenata sa određenim mentalnim poremećajima, kao što je npr. Alzheimerova&nbsp;bolest.

Četiri otrova - dva B i dva K

Barij je mišićni otrov. Sadržaj barija u vodi viši od 10mg/l izaziva poremećaje u kardiovaskularnom sistemu.

Za berilij postoje dokazi o kancerogenosti i njegovoj i njegovih jedinjenja, ali epidemiološke studije u SAD opovrgavaju ovo mišljenje.

Kadmij spada među najotrovnije metale. Taloži se u jetri, bubrezima i kostima, istiskuje kalcij, pa kosti postaju lomljive i može doći do osteoporoze. Više epidemioloških studija potvrdilo je postojanje veze između unosa kadmija i kancera pluća i prostate.

Kalaj – nije esencijalan za čovjeka. Konzumiranje kalajem kontaminiranih konzerviranih namirnica izaziva povraćanje, dijareju, zamor, glavobolju.

U vodi za piće ne smije biti olova

Stari Grci pili su iz olovnih ili posuda sa olovnom glazurom, dok su Rimljani olovne soli dodavali u vino, pa je kod njih koncentracija olova u kostima bila i do 100 puta veća nego kod modernog čovjeka. 

Olovo se resorbira iz digestivnog trakta, a starost i fizičko stanje utječu na resorpciju. Tako je apsorpcija kod djece 50, a kod odraslih 10 - 15 procenata. 
Najosjetljvija populacija su bebe i djeca do šest godina starosti. 

Hronični efekti javljaju se na skoro svim tkivima, organima i sistemima, a dugotrajna izloženost niskim dozama utječe na nervni sistem (usporena nervna provodljivost, promjene ponašanja, mentalna retardacija).

Olovo je svrstano u grupu 2 mogućih kancerogena, dok je Američka agencija za zaštitu životne sredine utvrdila da u pijaćoj vodi ne smije biti olova.

Arsen – karcinogen i otrovan

Arsen je bio omiljeni dvorski otrov u Srednjem vijeku, a kasnije je korišćen i u svrhu „političkih“ trovanja. Vjeruje se da su od trovanja arsenom umrli: Francesco I Medicci i njegova žena, George III, Napoleon, Charles Francis Hall. 

Od arsena se umiralo i „slučajno“, jer je bio sastojak boja (naročito smaragdno zelene), ali je trovanje njime vrlo teško otkriti. Brzo se resorbira u organizam putem digestivnog trakta (oko 80 procenata), a dobra je i resorpcija kroz kožu. 

Arsen je kancerogen, napada gotovo sve organe, a akutno trovanje arsenom može u roku od 30 minuta izazvati šok i kolaps svih organa. Dugotrajna izloženost niskim dozama izaziva cijeli niz problema koji započinju glavoboljama, neurološkim ispadima, disfunkcijom jetre.

Živa – tečni metal i otrov

Živa (Hg) je jedini tečni metal, a sva njena rastvorna jedinjenja su otrovna. Sporo isparava, a raspršavanjem se povećava dodirna površina vazduha i žive, što je važan podatak za hronično trovanje, naročito kod djece. 

Djeca odrasla u kontaminiranim prostorijama pokazuju znakove mentalnog oštećenja. U prošlosti je zabilježeno nekoliko slučajeva trovanja živom, kao što je slučaj „Minamata“ sindrom. Slučaj Minamata doveo je do smrti 150 osoba, dok je 700 imalo trajne posljedice.

Nikl i nakit

Fiziološka uloga nikla (Ni) u organizmu još nije razjašnjena. Kod osoba koje su konzumirale veću količinu nikla zabilježeni su simptomi kao što je povraćanje, mučnina, dijareja, glavobolja, kašalj, skraćeni udisaj. 

Nikl se upotrebljava za izradu metalnih predmeta koji se koriste u industriji odjeće (dugmad, kopče i sl.) te u izradi jeftinog nakita. Izaziva jake alergijske reakcije na koži, a nađeni su i dokazi o kancerogenosti.

&nbsp;Katastrofa u Bopalu

Više tona metilizocijanata i drugih gasova je zbog tehničkog kvara 1984. godine dospjelo u atmosferu u Bopalskoj katastrofi (indijski grad Bopal). Oko četiri hiljade ljudi umrlo je od posljedica trovanja gasom, a hiljade drugih trajno su oboljeli zbog udisanja otrovnog gasa. To je najveća do sada zabilježena hemijska katastrofa u svijetu i jedna od najpoznatijih ekoloških nesreća u ljudskoj historiji.

Minerali se ne proizvode u organizmu već ih unosimo iz vanjskih izvora – hranom, ali i putem kontaminacije hrane, zraka ili vode iz industrijskih izvora

Bez njih život nije moguć

Izgleda da novi lijekovi u većini slučajeva mogu u potpunosti eliminirati hepatitis C virus iz krvi, što ulijeva nadu da ova bolest jednog dana može biti iskorijenjena, ukazuje nova američka studija. Inače, u SAD-u oko 5 miliona ljudi boluje od hepatitisa C koji može dovesti do zatajenja jetre.

U većine oboljelih od hepatitisa C novi oralni anivirusni lijekovi su uspješni u liječenju. Naime, vjerovatnost da će neka osoba biti izliječena iznosi oko 95 posto, što znači da virus hepatitisa C više nije prisutan u krvotoku.

Jednako tako treba istaknuti da su spomenute terapije vrlo sigurne te da je rizik od nuspojava vrlo nizak. Osim toga u mnogim slučajevima liječenje traje samo 12 sedmica.

Dodaci vitamina D mogu nanijeti više štete nego koristi

Tri brojke koje otkrivaju da ste fit i zdravi

INZULIN je bitan za mozak

Evo zašto je kafa zdrava

Respiratorne infekcije izliječite kod kuće: Prva pomoć za suhi i produktivni kašalj

Pileća supa vam može pomoći u borbi protiv prehlade

Antibiotik ne djeluje na viruse

Biosensing sočiva, budućnost liječenja dijabetesa

Biljke koje smiruju nerve

Prirodni antibiotici koji djeluju kao "penicilin"

Prirodni antibiotici koji djeluju kao "penicilin"

Nana liječi i osvježava

Napravite sirup od mrkve: Tradicionalni prirodni lijek protiv kašlja i bronhitisa

Oprez sa lijekovima za žgaravicu

Bez njih život nije moguć

Efikasniji lijekovi za hepatitis C

Lijekovi

Dodaci vitamina D mogu nanijeti više štete nego koristi

Tri brojke koje otkrivaju da ste fit i zdravi

INZULIN je bitan za mozak

Evo zašto je kafa zdrava

Respiratorne infekcije izliječite kod kuće: Prva pomoć za suhi i produktivni kašalj

Pileća supa vam može pomoći u borbi protiv prehlade

Antibiotik ne djeluje na viruse

Biosensing sočiva, budućnost liječenja dijabetesa

Biljke koje smiruju nerve

Prirodni antibiotici koji djeluju kao "penicilin"

Prirodni antibiotici koji djeluju kao "penicilin"

Nana liječi i osvježava

Napravite sirup od mrkve: Tradicionalni prirodni lijek protiv kašlja i bronhitisa

Oprez sa lijekovima za žgaravicu

Bez njih život nije moguć

Efikasniji lijekovi za hepatitis C