Srčane valvule ili srčani zalisci su strukture unutar srca koje služe kao jednosmjerni ventili. 

Naime, srce pumpa krv za cijelo tijelo. Da bi se sva ta krv primjereno usmjerila kroz odgovarajuće srčane šupljine (pretkomore i komore), a potom poslala izvan srca ka plućima, odnosno ka ostalim organima, srčane valvule (ventili) moraju korektno obavljati svoju funkciju. Ovo je kazao prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog.

Više načina

- Ta funkcija sastoji se iz toga da valvula mora propustiti krv u samo jednom smjeru (ka naprijed), što se dešava kad je valvula otvorena, ali i spriječiti povrat već ispumpane krvi ka natrag (zbog toga se valvula zatvara). Ovo otvaranje i zatvaranje srčanih valvula vrši se pri svakom otkucaju srca. Upravo zatvaranja valvula proizvode akustički fenomen koji možemo čuti kad slušamo rad srca – zvuci srčanih otkucaja - kazao je dr. Čaluk.

U srcu se nalaze četiri valvule koje naizmjeničnim otvaranjem i zatvaranjem osiguravaju isključivo jednosmjerni tok krvi: iz desne komore ka plućima, a iz lijeve komore ka svim ostalim dijelovima tijela. Mitralna valvula je na ulazu u lijevu komoru, a aortna na njenom izlazu. Trikuspidna valvula je na ulazu u desnu komoru, a plućna na njenom izlazu.

- Valvule obolijevaju na više načina. U nekih osoba, nakon infekcije ždrijela specifičnom bakterijom (streptokok, streptococcus), povremeno se desi i oštećenje valvula, do kojih bakterija dospije krvotokom. Ovo se dešava npr. u sklopu sindroma koji se zove „reumatska groznica“. U drugih osoba neke druge bakterije mogu ući u krvotok i napraviti upalu na unutrašnjim slojevima srca oštećujući valvule - istakao je dr. Čaluk.

Urođena mana

Obično osobe s već oštećenim valvulama budu prijemčivije za endokarditis. U nekih pacijenata postoji urođena mana na valvulama, koja ih čini ranjivima za nastanak endokarditisa, ili sama mana s godinama napreduje i dodatno oštećuje valvulu. Također, u nekih starijih osoba valvule se postepeno mijenjaju s godinama, postaju krute i zadebljale (degeneriraju), što, također, stvara oštećenja valvula.

Kada operirati

Nisu sva oboljenja valvula indikacija za operaciju. Postoje blage i umjerene forme oboljenja valvula koje ne zahtijevaju hirurški tretman, već se mogu držati pod kontrolom lijekovima. Teška oboljenja valvula, koja se definiraju nakon urađenog ultrazvučnog pregleda srca te koja uzrokuju značajne tegobe, pacijentima su indikacija za operaciju. 

Operacije valvula su teže nego koronarni bypass (bajpas, premosnice) i rizičnije te mora postojati dobro opravdanje da se pacijent podvrgne takvom zahvatu.

Srce se iscrpljuje, napreže i s godinama slab

Bolest srčanih zalistaka (valvula) može se manifestirati nemogućnošću da se zalistak u cijelosti zatvori onda kad treba ili nemogućnošću da se zalistak u cijelosti otvori onda kad treba.

- Dakle, ako se mitralna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz lijeve komore u lijevu pretkomoru, govori se o mitralnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Stoga srce pokušava raditi jače - govori dr. Jasmin Čaluk.

Ovo ga s godinama iscrpljuje i oboljenje na valvuli se pogoršava, pa se pacijent lako zamara, ima osjećaj nedostatka zraka i sl. Međutim, ako se mitralna valvula ne može otvoriti (mitralna stenoza), onda lijeva pretkomora s naporom istiskuje krv ka lijevoj komori. Srce se ponovno napreže i s godinama slabi.

Vraća nazad

- Ako se aortna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz aorte u lijevu komoru, govori se o aortnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka komori, što rad srca čini neefikasnim. Pacijent može osjećati zamaranje, gušenje, bol u prsima, imati nesvjestice, omaglice, čak i gubitak svijesti, kao i tešku srčanu slabost – kazuje dr. Čaluk.

Ako se trikuspidna valvula ne može potpuno zatvoriti, već propusti dio krvi natrag iz desne komore u desnu pretkomoru, govori se o trikuspidnoj insuficijenciji (regurgitaciji). Pri tome srce dio zapremine krvi koju bi trebalo goniti naprijed pomalo vraća nazad ka pretkomori, što rad srca čini neefikasnim. Ali, ako se trikuspidna valvula ne može otvoriti, onda desna pretkomora s naporom istiskuje krv ka desnoj komori, pa se srce ponovno napreže i slabi.