Hronična bolest je dugotrajno stanje, a koristi se kada bolest traje duže od tri mjeseca.

Bolest koja je doživotna jer završava smrću je terminalna bolest. Moguće je i nije neočekivano da se definicija bolesti promijeni iz terminalne u hroničnu. 

Razlike između akutne i hronične bolesti

Naprimjer, dijabetes i HIV su nekad bili terminalni, a sada se smatraju hroničnim zbog dostupnosti inzulina za dijabetičare i svakodnevnog liječenja pojedinaca s HIV-om lijekovima koji im omogućuju da žive uz kontrolu simptoma.

U medicini se hronična stanja razlikuju od akutnih. Akutno stanje obično zahvata jedan dio tijela i reagira na liječenje. Hronično stanje, s druge strane, obično zahvata više dijelova tijela, ne reagira u potpunosti na liječenje i traje duže vrijeme. hronične bolesti mogu imati periode remisije ili recidiva u kojima bolest privremeno nestaje ili se kasnije ponovno javlja.

Glavni uzrok

U svijetu se 63 posto smrtnih slučajeva registruje kao posljedica hroničnih stanja. Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje 38 miliona smrtnih slučajeva godišnje nezaraznim bolestima.

Pretilost i distribucija tjelesne masti, naprimjer, doprinose i faktori su rizika za mnoge hronične bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i bubrega.

Drugi epidemiološki faktori, poput društvenih, socioekonomskih i okoliša, nemaju izravnu uzročno-posljedičnu vezu s dijagnozom hronične bolesti. Iako je obično viši socioekonomski status povezan s manjom pojavom hroničnih bolesti, nije poznato postoji li izravna uzročno-posljedična veza između ove dvije varijable.

Društvene i ekonomske posljedice hroničnih bolesti mogu utjecati na kvalitetu života ljudi. Ova stanja sve su češća i prioritet su djelovanja u zdravstvenom sektoru.

Mnogi ljudi s hroničnim stanjima nemaju jednu bolest, već imaju multimorbiditet, prisutnost dva ili više hroničnih stanja u isto vrijeme.

Vrste bolesti

Postoji 10 glavnih grupa hroničnih stanja:

1. artritis

2. astma

3. bol u leđima

4. rak

5. kardiovaskularne bolesti

6. hronična opstruktivna plućna bolest

7. dijabetes

8. hronična bubrežna bolest

9. stanja mentalnog zdravlja

10. osteoporoza.

Hronične bolesti uglavnom karakteriziraju složeni uzroci, mnogo faktora rizika, duga razdoblja latencije (vrijeme između početka bolesti i osjećaja njezinih posljedica), duga bolest i funkcionalno oštećenje ili invaliditet.

Mogućnost liječenja

Većina hroničnih bolesti ne izliječi se sama od sebe i općenito se ne izliječe u potpunosti. Neke mogu biti odmah opasne po život, poput bolesti srca i moždanog udara, a druge se zadržavaju tokom vremena i zahtijevaju intenzivno liječenje, poput dijabetesa. Većina hroničnih bolesti traje cijeli život, ali nisu uvijek uzrok smrti, kao što je artritis.

Poseban problem predstavljaju hronična ili dugotrajna bolest i njezino liječenje. Osoba mora naučiti kako živjeti s fizičkim posljedicama bolesti, baviti se tretmanima i liječenjem, pobrinuti se da postoji jasna komunikacija s liječnicima, održavati emocionalnu ravnotežu, zadržati samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi.

Suočavanje sa stresom hronične bolesti može biti zahtjevno i predstavlja dodatni pritisak na pojedinca. Važno je razgovarati sa svojim liječnikom o svojim osjećajima i o tome koliko efikasno mislite da se nosite s bolešću i njezinim liječenjem.

Postoji niz načina da se nosite sa stresom hronične bolesti. To uključuje:

1. pronalaženje informacija – ovo može pomoći kod osjećaja bespomoćnosti ili gubitka kontrole

2. emocionalna podrška drugih – pogotovo porodice i prijatelja, može biti izvor velike pomoći

3. pridruživanje dobro organiziranoj grupi podrške

4. postavljanje konkretnih, kratkoročnih ciljeva – vratiti sigurnost, moć i kontrolu

5. razmišljanje o mogućim ishodima – razgovor s vašim liječnikom može pomoći da se s njima suočite prije nego postanu stvarnost.