<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Leberovo nasljedno urođeno sljepilo</a> (amauroza) rijetko je oboljenje, uglavnom povezano s jednom od tri genske mutacije na mitohondrijalnoj DNK. To je nasljedni poremećaj funkcije mrežnice oka. Procjenjuje se da se javlja kod jednog od 30.000 do 50.000 stanovnika, što je čini jednom od najčešćih mitohondrijalnih bolesti. Asimptomatskih prenosilaca ovog gena ima 1 na 8.500 stanovnika.

Pacijenti s Leberovom amaurozom imaju subakutni, bezbolni pad centralnog vida jednog oka, a nakon nekoliko sedmica slične smetnje se javljaju i na drugom oku. Najveći broj pacijenata se javlja sa smetnjama u dobi od 15 do 35 godina, ali se u bilo kom životnom dobu mogu javiti problemi s vidom. U više od 80 posto slučajeva su pacijenti muškarci. Smatra se da je estrogen jedan od zaštitnih faktora koji utječu na slabiju ekspresiju gena. S druge strane, oksidoreducioni procesi imaju važnu ulogu u mehanizmu nastajanja pa se preporučuje stroga zabrana pušenja kod ovih pacijenata.

S obzirom na tok bolesti, veoma je važno isključiti upotrebu nekog lijeka koji može izazivati toksičnu optičku neuropatiju i imitirati kliničku sliku Leberove bolesti.

Ukoliko se posumnja na Leberovo oboljenje, rade se kompletan oftalmološki pregled i optička koherentna tomografija-OCT, čime se stječe uvid u stanje očnog živca, a ove informacije koriste i u praćenju pacijenata jer vremenom dolazi do stanjenja u određenim slojevima tkiva retine. Dodatna ispitivanja su magnetna rezonanca glave, vidni evocirani potencijali i elektroretinogram, s tim da u prvim stadijima bolesti oni mogu pokazivati uredne vrijednosti. I pored nabrojanog, najčešći scenarij u kliničkoj praksi je kasno postavljanje dijagnoze zbog nepostojanja konsenzusa u dijagnostičkim protokolima, a i nespecifičnosti pojedinih dijagnostičkih alata.

Pacijenti s Leberovom kongenitalnom amaurozom oslabljeni su u neovisnosti i kvalitetu života kao rezultat bolesti. Tipična ograničenja vizuelne funkcije dovode do različitih problema u svakodnevnom životu i ponekad rezultiraju daljnjim fizičkim i psihološkim bolestima jer prijetnja sljepoće predstavlja ogroman teret za mnoge ljude.

Pacijenti s ovim oboljenjem imaju  bezbolni pad centralnog vida jednog oka, a nakon nekoliko sedmica slične smetnje se javljaju i na drugom

U bilo kom životnom dobu mogu se javiti problemi s vidom

Šta je Leberova amauroza i do čega može da dovede

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Apsolutno svi ljudi zavise od vremena</a>. Razlika je samo u stepenu utjecaja vanjske sredine na svaki pojedinačni organizam.

Reakcija na temperaturu, vlažnost zraka, atmosferski pritisak, jačinu vjetra, stepen sunčeve aktivnosti i geomagnetne poremećaje je sasvim prirodna. Vrijeme stalno utječe na ljudsko zdravlje, ali, nažalost, s godinama ova reakcija može poprimiti patološke oblike. Ne treba paničiti očekujući nagle promjene vremena, mnogo je ispravnije pripremiti se za njih. Vremenska osjetljivost organizma je odgovor na vremenske promjene i kod svakoga je različita. Ljudska osjetljivost je prirodna reakcija tijela na promjene vremenskih uvjeta. Ovo je genetski programirano svojstvo koje pomaže u izbjegavanju raznih opasnosti. Naravno, u većoj mjeri se manifestira kod životinja koje su najosjetljivije na nadolazeće promjene.

Ali ljudsko tijelo, također, pokušava brzo odgovoriti na promjenjive uvjete. Kada temperatura okoline padne, počinje proces očuvanja topline, a povećanje atmosferskog pritiska kompenzira se blagim porastom krvnog pritiska, što rezultira upornim glavoboljama.

Meteoropatija, bolest vremena, češća je kod žena, takva statistika je rezultat omjera hormona. Meteoropatija je vrlo česta kod ljudi koji imaju problema s krvnim pritiskom, kao i kod osoba koje pate od drugih bolesti kardiovaskularnog sistema. U pravilu, meteoropatija se javlja nakon ozljeda ili raznih respiratornih bolesti: gripe, upale krajnika ili upale pluća.

Veliki broj ljudi je u stanju povećanog stresa zbog potencijalnih prijetnji od prirodnih katastrofa koje su sve učestalije i na našim prostorima. Osobe srednjih godina i starije osobe su u posebnom riziku. Njihovo mentalno zdravlje je zaista ugroženo, jer je vrlo teško izdržati konstantno opresivno očekivanje opasnosti. Nažalost, ovi problemi se sve više manifestiraju kod ljudi koji žive u prosperitetnim područjima, udaljenim od mjesta gdje se događaju prirodne katastrofe. Takav pretjerani strah od lošeg vremena razlog je da se za pomoć obratite specijalisti psihijatru.

Da bi se ublažile tegobe izazvane vremenskim nepogodama, važno je pratiti biometeorološku prognozu te se pripremiti na vrijeme. Vrlo je bitno unositi dovoljne količine tekućine te u prehranu uključiti zdrave namirnice poput voća i povrća koje obiluje vlaknima i vitaminima. Od velike pomoći prilikom nepogoda izazvanih lošim vremenskim prilikama imaju i eterična ulja.&nbsp;

Meteoropatija je češća kod žena te kod onih koji imaju problema s krvnim pritiskom, kao i kod osoba koje pate od drugih bolesti kardiovaskularnog sistema

Ne treba paničiti,  nego se pripremiti  za njih

Kako promjena vremena utječe na ljudsko zdravlje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Kvalitet antitijela induciranih vakcinama</a>&nbsp;protiv koronavirusa utemeljenim na genetskim vakcinama, odnosno onima na bazi glasničke RNK kontinuirano se poboljšava tokom najmanje šest mjeseci, dok imunosni sistem istodobno nastavlja "trenirati" svoje B stanice koje proizvode antitijela, pokazala je nova američka studija.

Nakon vakcinacije, neke B stanice (B limfociti) postaju kratkovječne stanice koje proizvode antitijela, a dio ih se pridružuje takozvanim „germinalnim centrima“, koji nakon infekcije ili vakcinacije nastaju u limfnim čvorovima i važni su za sazrijevanje B stanica.

Naučnici sa Univerziteta Washington u St. Louisu koje je vodio imunolog, dr. Ali Ellebedy, germinalne su centre slikovito uporedili s kampom za obuku u kojemu B limfociti sazrijevaju i usavršavaju svoje vještine.

B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani „adaptivni imunosni sistem“ koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.
Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sistem može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.
S obzirom na to da memorijske stanice pamte prvi kontakt kada se ponovno susretnu s antigenom, mogu se brže aktivirati i garantirati učinkovitiji imunosni odgovor organizma.
- Stanice iz germinalnih centara koje uspješno diplomiraju mogu postati dugovječne stanice koje proizvode antitijela, a ona žive u našoj koštanoj srži i postaju memorijske B stanice, spremne da se angažiraju ako se osoba zarazi - objasnio je dr. Ellebedy.

<h2>Reakcije u germinalnim centrima traju nekoliko sedmica</h2>

Kazao je i da su ranije studije na životinjama pokazale da reakcije u germinalnim centrima traju samo nekoliko sedmica.

No analiza krvi, tkiva limfnih čvorova i koštane srži dobrovoljaca koji su primili vakcinu Pfizer/BioNTech pokazali su da su reakcije germinalnog centra potaknute injektiranim sadržajem potrajale najmanje šest mjeseci, a antitijela su s vremenom postajala sve uspješnija u prepoznavanju i napadu na protein na svojoj površini, tzv. protein šiljka izvorne verzije SARS-CoVa-2, objavili su Ellebedy i njegovi kolege u članku objavljenom u časopisu Nature.
Naučnici kažu da nisu testirali jesu li zrela antitijela sposobna neutralizirati razne varijante koronavirusa, no Ellebedy kaže da bi, u teoriji, antitijela trebala bolje prepoznavati dijelove šiljka koji su zajednički raznim varijantama i izvornome soju.
Tim stručnjaka sa univerziteta iz St. Louisa smatra da treba provesti dodatna istraživanja kako bi se saznalo je li ovaj robusni odgovor germinalnog centra jedinstven samo u slučaju vakcina na bazi glasničke RNK ili ga mogu izazvati i tradicionalnije vakcine.

Što duže B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sistem može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa

Kvalitet antitijela poboljšava se mjesecima nakon vakcinacije protiv koronavirusa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/38242/bubrezi">Bolesti bubrega rijetko kada su</a> praćene simptomima, a smatra se da skoro 90 posto osoba uopće ne zna da ima bolest i ne liječi se, sve dok ne bude kasno. Stariji od 60 godina, hronični bolesnici, pacijenti koji maju dijabetes tipa 2, visok krvni pritisak, autoimune bolesti, kao lupus, u povećanom su riziku od razvoja bolesti bubrega.

Redovni pregledi, jedini su način da se spriječi ozbiljnije oštećenje bubrega. Simptomi bolesti mogu biti pratioci prva tri stadija oboljenja bubrega, koja prethode većim oštećenjima bubrežne funkcije. U slučaju da se primijete neki od ovih simptoma, trebalo bi što prije obratiti se ljekaru. Noćno mokrenje - U slučaju da tokom noći nekoliko puta ustajete kako biste urinirali, potražite ljekarsku pomoć. Bitno je imati na umu i da unos tečnosti u večernjim satima, može da isprovocira noćno mokrenje.
Oticanje tijela – Oštećeni bubrezi nisu u stanju da filtriraju so, usljed čega dolazi do otoka (edema) zglobova, stopala i nogu, kaže dr. Robert Grinvel (Greenwell), šef Nefrologije u Mercy Medical Center iz Baltimora. Posebno u jutarnjim satima moguća je i pojava otoka oko očiju.

Umor - Anemija je često jedan od prvih znakova oboljenja bubrega. Zdravi bubrezi luče hormon eritropoetin, koji šalje signal koštanoj srži da stvara crvena krvna zrnaca. Ipak, ako je poremećena funkcija bubrega, oni ne luče dovoljne količine eritropoetina. Sve ima za posljedicu smanjen broj crvenih krvnih zrnaca. Anemija je česta, kako kažu doktori, u srednjem stadiju bolesti. Savjet je da se obratite ljekaru.

U slučaju da se primijete neki od simptoma trebalo bi što prije obratiti se ljekaru

Redovni pregledi su od izuzetne važnosti

Najraniji znaci bolesti bubrega

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Limfni sistem je dio cirkulatornog</a>&nbsp;sistema ljudskog tijela i od vitalnog je značaja za imunološki sistem. Limfni sistem se sastoji od široke mreže limfnih sudova, koji su veoma slični krvnim sudovima, i nose tečnost koja se zove limfa. Limfni sistem je bitan za pravilno raspoređivanje hranljivih materija koje unosimo u organizam.

Limfa se sastoji od bijelih krvnih zrnaca (neophodnih za imunološki sistem), velike količine masti i ostataka bakterija i ćelija. Limfa se u organizmu proizvodi kao vanćelijska tečnost, a zatim ulazi u limfne sudove i eliminira toksine nakupljene u organizmu i poboljšava protok hranljivih materija do tkiva i organa. Sjedilački način života, stresni dani na poslu i brza putovanja ostavljaju tragove na vašem tijelu. Često se dešavaju problemi s otečenim bolnim nogama, kao i smanjen limfni protok. Limfna drenaža je terapija kojom se metodom upuhivanja zraka stvara pritisak na tačno određene dijelove tijela, čime se mehanički potiskuje nataložena međustanična tekućina.

Terapijom se potiče funkcija limfnog sistema pa se tako brže izlučuju štetne tvari iz tijela, kao i suvišne tekućine. Cjelokupan tretman dovodi do stanja opuštenosti, umanjenja te prestanka otečenosti i boli.

Limfna drenaža je tehnika kojom se djeluje na uspostavljanje ravnoteže tekućina u organizmu, pomaže rad limfnog sistema i na taj način poboljšava opće stanje tijela pozitivno utječući na rad vegetativnog nervnog sistema i na cijeli imunološki sistem.

Centralna jedinica, u zavisnosti od odabranog programa, šalje odgovarajući zračni pritisak na različite dijelove odijela, prateći određeni redoslijed. Svaki dio odijela će postepeno bubriti, lagano pritišćući tijelo, a zatim se ispuhati. To traje nekoliko ciklusa, ovisno o odabranom tretmanu. Normalni tretman limfne drenaže obično uključuje sesiju 20-40 minuta. Rezultati su vidljivi već od četvrte ili pete sesije.

Limfna drenaža omogućava ublažavanje i uklanjanje raznih zdravstvenih tegoba, poput limfedema, raznih oteklina, neuroloških bolesti, nakon operacija, poslije liposukcije, kod problema s lošom cirkulacijom, celulitom, migrenama i bolovima u mišićima, reumatskih oboljenja, sportskih ozljeda, kod stresa i napetosti. Naime, pozitivno djeluje kod cijelog spektra tegoba koje donosi današnji način života.

Cjelokupan tretman dovodi do stanja opuštenosti, umanjenja te  prestanka otečenosti i boli

Terapijom se potiče funkcija limfnog  sistema

Limfna drenaža pomaže u izlučivanju štetnih tvari iz tijela

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39299/vrtoglavica">Kada vam se zavrti u glavi</a> prilikom ustajanja, često se radi o posljedici sniženog krvnog pritiska. Kada se to i dogodi, traje jako kratko, ali je intenzivno, no nije povezano za druge zdravstvene probleme, a naziva se inicijalnom ortostatskom hipotenzijom (IOH).&nbsp;

Novo istraživanje nudi neke jednostavne vježbe koje možete koristiti prije samog ustajanja sa stolice, ako vas muči ovaj problem, a one bi mogle donijeti olakšanje osobama koje vrtoglavica pri ustajanju muči, a ne uključuje lijekove ili dodatne troškove. Ključ je u tome da se aktiviraju mišići donjeg dijela tijela prije samog ustajanja sa stolice. Dok su se naučnici bavili u prošlosti i proučavanjem ideje da se ljudima pomogne nakon što ustanu i zavrti im se u glavi, uz malo uspjeha, ova nova studija se bavila pitanjem preventive - kako se vrtoglavica može spriječiti prije nego do problema dođe. 
- Radi se o jednostavnim, djelotvornim i besplatnim intervencijama koje pacijent može koristiti kako bi prevenirao simptome IOH-a - napisali su autori studije u izvještaju.

U istraživanje su bile uključene 22 žene koje su se susrele s ovim problemom i one su isprobale dvije vježbe. Prva je da se podignu koljena 30 sekundi prije ustajanja te je potrebno držati noge prekriženima 30 sekundi nakon što ste ustali.

Naučnici su pratili otkucaje srca i mjerili krvni pritisak tokom svakog eksperimenta, s vremenskim razmakom. Pacijenti su upitani da sami istaknu koje su simptome doživjeli pa i vrtoglavicu. U usporedbi s grupom koja je ustala bez korištenja vježbi, navedene su vježbe puno pomogle kada je u pitanju sprečavanje snižavanje pritiska, a i olakšava simptome.&nbsp;

Naučnica Nadija Šeik (Nadia Sheikh) iz Kanade kazala je da pacijenti mogu utjecati u bilo kojem trenutku na to da simptome spriječe. Smatra se da je IOH posljedica “otvaranja” krvnih žila. Ove vježbe bi dakle mogle služiti kao kontrareakcija, a&nbsp;može se koristiti bilo koja od navedenih vježbi&nbsp;i istovremeno.&nbsp;

Danas se čini da u svijetu postoji oko 40 posto osoba koje pate od ovog problema i za njih ne postoji dostupan tretman. Do danas je najbolji savjet bio da se ustaje jako polako kako bi se posljedica spriječila.&nbsp; Iako se radi o relativno maloj studiji u koju su bile uključene samo žene, gore navedene vježbe bi mogle pomoći svakome i promijeniti statistiku. Možda ta vrsta vrtoglavice ne izgleda kao veliki problem, ali on može utjecati na svakodnevicu, a ponekad može uzrokovati i pad i gubitak svijesti te moguće ozlijede.&nbsp;
- Siguran sam da je većina ljudi doživjela vrtoglavicu prilikom ustajanja, a kod nekih se to ponavlja i nekoliko puta u danu, što može biti zastrašujuće i&nbsp;negativno utjecati&nbsp;na kvalitetu svakodnevice - zaključuje Satiš Raj (Satish), kardiolog.&nbsp;

Izbjegnite problem prilikom ustajanja

Vrtoglavica traje jako kratko, ali je intenzivna

Vježbama spriječite vrtoglavicu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/32854/setnja">Započinjanje dana šetnjom ima više</a>&nbsp;beneficija na organizam nego što možete da zamislite. Postoji mnogo razloga zašto bi trebalo da krenete da prakticirate jutarnju šetnju, a ovo su neke od njih, navode stručnjaci.

Bolje raspoloženje - Stručnjaci smatraju da jutarnja šetnja može podići samopouzdanje i raspoloženje, smanjiti osjećaj stresa i umora, čak se smatra da može ublažiti simptome stresa i anksioznosti. Preporučuje se šetnja 20 do 30 minuta, najmanje 5 dana sedmično.

Pozitivan utjecaj na proces mršavljenja -Ak&nbsp;o želite da izgubite kilograme jutarnja šetnja u kombinaciji sa zdravom ishranom i treningom bit će pun pogodak! Ako hodate umjerenim tempom 30 minuta, možete sagorjeti i do 150 kalorija.Jačanje imunološkog sistema i prevencija - Studije su pokazale da hodanje od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 posto. Šetnja može pomoći u smanjivanju nivoa šećera u krvi i jačanju vašeg imunog sistema i mišića.

Poboljšanje koncentracije i izoštrenosti uma - Istraživanja su pokazala da su se kod starijih osoba koje se prakticirale šetnju u jutarnjim satima poboljšale kognitivne funkcije. Šetnja, posebno u prirodi, može vam pomoći da se lakše skoncentrirate na obaveze tokom dana, razmišljate kreativnije i lakše riješite probleme.

Poboljšava san - Sprovedena je studija kako bi se utvrdio odnos između jutarnje šetnje i kvaliteta sna. Istraživanje je pokazalo da starije odrasle osobe od 55 do 65 godina koje su šetale ujutru nisu imale poteškoća da spavaju noću.

Studije su pokazale da hodanje od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 posto

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5325/jasmin-caluk">Rizik od miokarditisa, upalne bolesti</a> mišićnog sloja srca, nakon imunizacije vakcinama protiv COVID-19 baziranim na mRNA tehnologiji izazvao je zabrinutost kad je opisan početkom 2021. godine. Međutim, prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, kaže da se, kako se ta pojava počela studioznije pratiti, ispostavilo da su slučajevi miokarditisa nakon vakcinacije protiv koronavirusa obično blagi i samoograničavajući.

- Mehanizam nastanka miokarditisa povezanog s „Pfizerovom“ i „Moderninom“ vakcinom još nije jasan, ali jedan mogući faktor može biti povezan s osobinom miokarditisa koja je već na početku uočena. Miokarditis se javlja predominantno kod mlađih muškaraca, od 16 do otprilike 40 ili 50 godina životne dobi. Povišen rizik nije zabilježen među ženama, djevojkama i starijim muškarcima - govori dr. Čaluk. Ta opservacija, dodaje dr. Čaluk, dovela je do pretpostavke da povišene koncentracije testosterona (muškog spolnog hormona) kod adolescentnih mladića i mladih muškaraca mogu nekako potaknuti neželjeni efekt vakcine, dok povišene koncentracije estrogena (ženskog spolnog hormona) kod djevojaka i žena istog dobnog raspona mogu biti kardioprotektivne (igrati zaštitnu ulogu).
- Većina slučajeva miokarditisa je dobroćudnog toka, što znači da pacijenti mogu biti hospitalizirani zbog boli u prsima, ali bez slabljenja ejekcijske frakcije (snage srčanog mišića). Tipičan slučaj ovakvog miokarditisa je blag i, praćenjem standardnih parametara, sam se oporavi relativno brzo. Općenito, rizik bilo kakvog oštećenja srca je daleko niži s vakcinom u odnosu na virusnu infekciju. Ovo je kazao Kuper Džunior (Cooper Jr.), ekspert za miokarditis i istraživač iz „Mayo“ klinike - navodi dr. Čaluk.

Naučni dokazi govore da je miokarditis predominantan među mladim odraslim muškarcima i adolescentnim mladićima, naročito nakon druge doze. Rizik je povišen samo među imuniziranim osobama mlađim od 40 godina. U toj dobnoj grupi učestalost miokarditisa nakon vakcinacije je oko 10 slučajeva na milion imuniziranih „Pfizerom“ i oko 15 slučajeva na milion imuniziranih „Modernom“.

Neki istraživači, govori dr. Čaluk, smatraju da je miokarditis kod muškaraca prisutniji više zbog prirode nastanka bilo koje forme miokarditisa općenito, nego zbog samih vakcina. Muški spol je i prema ranijim studijama češće pogođen miokarditisom bilo koje vrste u odnosu na žene, a kako su u najvišem riziku muškarci dobi 16-19 godina, moguće je da su u mehanizam miokarditisa i inače uključeni spolni hormoni.

<h2>Treba sačekati konkretne naučne podatke</h2>

Vakcinacija protiv SARS-CoV-2 virusa nedavno je odobrena od američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC, engl. Centers for Disease Control and Prevention) i za djecu dobi 5-11 godina, i to “Pfizer-BioNTechovom” vakcinom.
- Dosadašnja iskustva sugeriraju da je imunizacija sigurna u ovoj dobnoj skupini i da je rizik od razvoja miokarditisa i drugih komplikacija zanemariv. U perspektivi se očekuje odobrenje i za djecu mlađu od pet godina, pa se postavlja pitanje treba li se brinuti zbog miokarditisa i kod njih. Eksperti kažu, najvjerovatnije ne - kazao je dr. Jasmin Čaluk.
Naš sagovornik dodaje da, ako je komplikacija vođena primarno spolnim hormonima, koncentracije tih hormona u krvi djece prije puberteta su znatno niže, a time je i daleko niži rizik od miokarditisa nego što je to kod mladića u dobnom rasponu 16-19 godina. 
U pretpubertetske djece taj rizik je, vjerovatno, podjednak onome kod ženskih osoba.
- Ostaje da se vidi postoji li rizik od miokarditisa povezanog s vakcinama među djecom mlađom od 12 godina, ali čini se da ne postoji. Djeluje da je takav rizik povezan s pubertetom. Ipak, treba sačekati konkretne naučne podatke prije donošenja zaključaka - navodi dr. Čaluk.

Povišen rizik nije zabilježen među ženama, djevojkama i starijim muškarcima, rekao je dr. Čaluk

Dr. Čaluk: Miokarditis se javlja kod mlađih muškaraca

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

<a href="https://gut.bmj.com/content/early/2022/02/09/gutjnl-2022-326952">U nehospitaliziranih, nevakcinisanih odraslih osoba</a> s blagim do umjerenim COVID-19, liječenje visokom dozom antacidnog lijeka famotidina pomoglo je ubrzanju prolaska simptoma i upale, pokazalo je istraživanje na malom broju uzoraka.

Otprilike polovina ispitanika u istraživanju, koje je obuhvatilo 55 pacijenata, uzimala je famotidin, glavni sastojak Johnson &amp; Johnsonovog široko korištenog lijeka Pepcid protiv žgaravice, tri puta dnevno tokom dvije sedmice. Ostali su uzeli tabletu koja nije sadržavala aktivnu tvar famotidin.

Kod bolesnika u skupini liječenoj famotidinom 14 od 16 praćenih simptoma brže je prošlo, uključujući gubitak mirisa i okusa, otežano disanje i bol u trbuhu. Liječenje famotidinom, također, je dovelo do bržeg poboljšanja upalnih markera bez ikakvih štetnih učinaka na imunosni odgovor pacijenata, objavili su naučnici u časopisu Gut.

- Nadamo se da podaci koje objavljujemo nakon ove studije usmjeravaju buduća ispitivanja koja su neophodna za potvrdu famotidina kao lijeka za pacijente s koronavirusom - rekao je voditelj studije dr. Tobijas Janović (Tobias Janowitz) iz labaratorije „Northwell Health and Cold Spring Harbor“.

Liječenje famotidinom, također, je dovelo do bržeg poboljšanja upalnih markera bez ikakvih štetnih učinaka na imunosni odgovor pacijenata

Lijek, prema istraživanju, ubrzava prolazak simptoma i upala koronavirusa

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/18754/zubi">Ako vas muče osjetljivi zubi</a>, onda ste upoznati s neugodnim osjećajem boli. Monika Biga (Monica), stručnjak za oralno zdravlje pojašnjava kako sami utječemo na razvoj ovog stanja.
- Osjetljivost zubi se može razviti kroz vrijeme kao posljedica istrošenosti zubne cakline ili povlačenja zubnog mesa, a jednom kad je zub tako izložen, povećava se i osjetljivost - pojašnjava Biga.
Stiskanje ili škripanje zubima - Ovo su očite greške i navike koje će uzrokovati povlačenje desni pa ih je potrebno izbjegavati.
Kisela hrana i napici - Ono što jedete i pijete može igrati veliku ulogu kada je u pitanju osjetljivost zubi. Najveći krivci su kisela pića i hrana koji uzrokuju eroziju vanjskog sloja cakline.
Određeni proizvodi za izbjeljivanje - Dok oni profesionalni tretmani nisu toliko štetni, izbjeljivanje zuba može uzrokovati trenutnu osjetljivost. Radi se o tome da se pore u caklini „otvaraju“ i tako dolazi do izloženosti zubne kosti. &nbsp;
Perete zube često i agresivno - Prema riječima Bige, prečesto pranje može, također, uzrokovati probleme sa zubnom caklinom te kasnije na zubnu kost. Činite to pažljivo i nježno.

Najveći krivci su kisela pića i hrana koji uzrokuju eroziju  vanjskog sloja cakline

Osjetljivost zubi se može razviti kroz vrijeme

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/16894/hrana">Ne postoji magična hrana koja</a> će trenutno smanjiti nivo kortizola (hormon stresa), ali određene namirnice mogu smanjiti upale u tijelu i pomoći u reguliranju oslobađanja hormona stresa.
Zeleni čaj - Jedno naučno istraživanje pokazalo je da sastojak zelenog čaja može inhibirati enzime koji proizvode kortizol, što može smanjiti nivo hormona stresa.
Crvena paprika, kivi, citrusi i jagode - Sve ove namirnice su bogate vitaminom C, koji igra veliku ulogu u stabilizaciji nivoa kortizola. Istraživanja su pokazala da nadbubrežne žlijezde imaju visoku koncentraciju vitamina C, a, ako jedete ove namirnice, one mogu blagotvorno utjecati na nadbubrežne žlijezde i održavati nivo kortizola u ravnoteži.
Banane, narandže, dinje, špinat, brokule, slatki krompir i suhe šljive - Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalija, tako da ovi izvori hrane bogati kalijem mogu vratiti te nivoe i smanjiti neželjene efekte koje dolazi sa stresom.
Kiseli kupus - Lactobacillus reuteri je probiotički mikrob koji se prirodno nalazi u gastrointestinalnom traktu ljudi, ali ga mnogi gube tokom vremena. Jedan od mnogih efekata ovog mikroba jeste i njegov utjecaj na mozak da oslobađa oksitocin. Pomaže u smanjenju percipiranog stresa i smanjuje kortizol. Lactobacillus reuteri se može naći u fermentiranoj hrani kao što je kiseli kupus.

Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalija

Namirnice koje mogu ublažiti stres

<a href="https://www.technology.org/2022/02/11/paracetamol-risk-stroke-some-people/">Paracetamol je jedan od najpopularnijih</a> lijekova protiv bolova na svijetu, ali neki od njegovih neželjenih efekata možda nisu dobro poznati. Na primjer, sada su naučnici sa Univerziteta u Edinburgu otkrili da ljudi koji imaju visok krvni pritisak i koriste ovaj lijek duže vrijeme povećavaju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Ova informacija dolazi iz prvog velikog kliničkog ispitivanja da se vidi kakve negativne efekte može imati dugotrajna upotreba paracetamola. Ljudi koji pate od hroničnog bola dobijaju dugoročne recepte za lijekove protiv bolova. Ovaj lijek je zapravo najkorišteniji lijek na svijetu, a ovi pacijenti možda pate od posljedica povrede koju su zadobili davno ili od bolesti.

Ali, sada naučnici kažu da kad god je to moguće ljudi treba da se odluče za najnižu efektivnu dozu paracetamola za najkraće moguće vrijeme. Postoji razlog zašto je paracetamol toliko popularan. Prije svega, generička verzija ovog lijeka je zapravo prilično jeftina i također nema toliko neželjenih nuspojava.
Obično se posmatra kao sigurnija alternativa nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima, za koje se zna da povećavaju krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja. Međutim, naučnici ne kažu da paracetamol treba davati veoma pažljivo, polako povećavajući dozu.

U ovom novom ispitivanju 110 učesnika sa visokim krvnim pritiskom je prepisano po jedan gram paracetamola ili placeba četiri puta dnevno. Ova doza lijeka protiv bolova je u skladu sa onim što se rutinski propisuje pacijentima sa hroničnim bolom.

Naučnici su primjetili da su ljudi u grupi paracetamola imali znatno povećanje krvnog pritiska i ovaj efekat je bio sličan onom zabilježenom u kliničkim ispitivanjima nesteroidnih antiinflamatornih lijekova. Proračuni su pokazali da paracetamol može povećati rizik od srčanih oboljenja ili moždanog udara za oko 20 posto, prenosi Technology.

Ljudi koji pate od hroničnog bola dobijaju dugoročne recepte za lijekove protiv bolova

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19457/kilogrami">Nakupljanje kilograma je često glavni</a> razlog zašto se izbjegava hrana prije spavanja, jer se često povezuje s nezdravom&nbsp;hranom&nbsp;i slabom kontrolom. Neki nutricionisti smatraju kako su kasni obroci direktno povezani s nakupljanjem kilograma.
Međutim, neki baš trebaju kasni obrok, a tu su osobe s dijabetesom, niskim razinama šećera u krivi ili osobe koje se bude tokom noći radi povišenja kortizola često će imati koristi od kasnog obroka. Važno je odabrati&nbsp;nutritivni zalogaj koji je bogat proteinima&nbsp;kako bi pomogao kod kontrole šećera u krvi i pružio zadovoljstvo.
Stručnjaci savjetuju da se večera najkasnije do sat vremena prije odlaska na počinak. Prema riječima nutricionistice Trejsi Lokvud-Bekerman (Tracy Lockwood Beckerman), kruljenje u trbuhu odaje da vam treba kalorija i nutrijenata, pa je onda pametno jesti namirnice koje ih nude.
Proteini, vitamin E,&nbsp;vlakna, minerali, nezasićene masne kiseline… sve se to nalazi u orasima. Također, možete pojesti i bananu. Osim što su ukusne, mogu vam pomoći i da brže utonete u san. Tu je i grčki jogurt s voćem koji će spriječiti da se tokom noći budite.

Stručnjaci savjetuju da se večera najkasnije do sat vremena prije odlaska na počinak

Važno je odabrati nutritivni zalogaj koji je bogat proteinima

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

<a href="https://avaz.ba/tag/65647/udruzenje-srce-za-djecu-oboljelu-od-raka">Međunarodni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti</a> (engl.ICCD- International Childhood Cancer Day) se od 2002. godine obilježava 15. februara, na inicijativu organizacije Childhood Cancer International (CCI), nekadašnjeg Međunarodnog saveza organizacija roditelja djece oboljele od malignih bolesti (ICCCPO).Nedostatak dijagnoze, pogrešna dijagnoza ili odgođena dijagnoza, prepreke pristupu zdravstvenoj zaštiti i odgovarajućoj njezi, te odustajanje od tretmana, razlozi su niske stope preživljavanja. 
Najčešće zastupljene kategorije dječjeg karcinoma su leukemija, karcinom mozga, limfomi i solidni tumori poput neuroblastoma i Wilmsovih tumora; većina se ne može spriječiti ili pregledati.
Uzroci dječjeg karcinoma često su nepoznati, a napori na prevenciji trebaju se usmjeriti na moguće faktore rizika koji, pak, mogu povećati vjerovatnoću za razvoj raka kod odraslih.

Ovaj međunarodni dan obilježava se širom svijeta i promoviše bolje razumijevanje izazova sa kojima se suočavaju djeca oboljela od raka i njihove porodice.&nbsp;Također, obilježavanjem ovog dana podsjeća se na potrebu za pružanjem podrške djeci i mladima oboljelim i izliječenim od raka, kao i njihovim porodicama.

Udruženje je 2017.godine podnijelo inicijativu u Zastupnički dom Parlamenta FBiH za ostvarivanje istog prava roditelja sa ovog područja, ali nisu ostvareni pomaci na tom polju.<a href="https://www.facebook.com/SrceZaDjecu"></a>Ovog 15.februara ponovo pokrećemo istu inicijativu te se nadamo da će ova problematika biti prepoznata te da ćemo uspjeti pronaći rješenje što prije.

U svijetu svake tri minute jedno dijete umire od raka

Međunarodno obilježavanje dana djece oboljele od raka

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/15289/vitamin-d">Vitamin D je esencijalni nutrijent</a>, a stotine aktualnih medicinskih studija pokazuju kako ova tvar ima&nbsp;iznimno velik potencijal kao zaštita protiv bolesti civilizacije, kao što su rak, srčani udar, dijabetes, depresija, demencija…

Neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sistem i druge stanične procese. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sistem, rast stanica te regulira hormonalnu ravnotežu. Sada je nova studija donijela nove podatke, a oni otkrivaju kako se oni koji uzimaju suplemente vitamina D vrlo rijetko susreću s dijagnozom autoimunih bolesti.
Kako su ovaj vitamin i esencijalne masne kiseline pokazale da smanjuju upalne procese dok jačaju imunitet, medicinski tim je skupio grupu ljudi (25.800 odraslih osoba) koje su imale oko 67 godina.
Učesnici su dnevno morali uzimati suplement vitamina D koji je sadržavao oko 2.000 IU, kao i suplement omega 3 masnih kiselina 1.000 miligrama. Neki od učesnika su primili placebo. Kroz idućih 5 godina od sudionika se tražilo da prijave ako se kod njih razvila koja autoimuna bolest, stanje kada imunološki sistem napada stanice koje su zdrave, tkiva i organe, a uključuju bolesti poput psorijaze, artritisa, reume, bolesti štitnjače.

Rezultati studije su objavljeni u magazinu BMJ i otkrili kako je grupa koja je uzimala vitamin D imala smanjenu stopu dijagnoze autoimune bolesti za 22 posto. - Ovo je prvi pravi dokaz koji govori kako dnevna doza vitamina D može smanjiti pojavu autoimunih bolesti - ističe dr. Karen Kostendber (Costenbader), jedan od autora studije.

Do danas je identificirano oko&nbsp;80 autoimunih bolesti&nbsp;što za Ameriku znači oko 24 miliona ljudi koji od njih boluju. Naučnici ističi kako dodatnih 8 miliona ljudi u Americi ima antitijela koja mogu ukazivati da postoje veće šanse da će se kod njih razviti autoimuna bolest.

Naše tijelo može&nbsp;samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć&nbsp;sunca. Prema riječima nutricionistice Ejmi Gorin (Amy),&nbsp;smanjeno izlaganje suncu je uobičajen faktor manjka vitamina D. - Najbolji način za njegov unos je direktno izlaganje suncu što je znatno teže tokom zimskih mjeseci. Osobe koje imaju tamniju kožu su u riziku jer imaju više melatonina, pigmenta koji smanjuje mogućnost tijela da procesuira vitamin D iz sunca – dodaje Gorin.
Ipak, uz uzimanje suplemenata, Gorin ističe kako su ove tri namirnice ipak najbogatiji izvor ovog vitamina, a prvo je istaknula masnu ribu kao što je losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina. Tu su i gljive te napitak kravlje mlijeko, kao i sojino mlijeko.
Sunčev vitamin također potražite u&nbsp;soku narandže, žumanjcima, jetricama i margarinu.

Ima iznimno velik potencijal kao zaštita protiv bolesti civilizacije

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

<a href="https://www.helsinkitimes.fi/themes/themes/health-a-wellbeing/20990-one-in-three-adults-develop-new-conditions-after-covid-infection-finds-study.html">U gotovo trećine (32 od 100) osoba</a> starijih od 65 godina koje su se u 2020. zarazile COVID-19 razvio se barem jedan novi ili trajni zdravstveni problem koji je zahtijevao ljekarsku pomoć u mjesecima oporavka nakon početne infekcije, a to je 11 više u usporedbi s onima koji nisu oboljeli od koronavirusa, rezultati su američke studije objavljene u časopisu British Medical Journal (BMJ).

<h2>Učestalosti i ozbiljnosti posljedica </h2>

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem.

Istraživanje su proveli američki naučnici na gotovo 133.000 Amerikanaca starijih od 65 godina zaraženih koronavirusom u 2020. godini i na otprilike jednakom broju osoba koje nisu bile zaražene koronom iz usporednih skupina.
U studiji o učestalosti i ozbiljnosti posljedica (novih zdravstvenih stanja) nakon infekcije koronavirusom među starijima od 65 godina pokazalo se da je gotovo svaki treći pacijent koji je obolio od korone zatražio ljekarsku pomoć najmanje tri sedmice nakon dijagnoze zbog novog ili trajnog zdravstvenog problema, što je 11 posto veća stopa nego što je uočeno u usporednoj skupini.
U odnosu na grupu iz 2020., kod pacijenata oboljelih od korone uočen je povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, među kojima i od respiratornog zatajenja (dodatnih 7,55 slučajeva na 100 osoba), umora (dodatnih 5,66 slučajeva na 100 osoba), visokoga krvnog pritiska (dodatnih 4,43 slučajeva na 100 ljudi) i dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja (dodatnih 2,5 slučajeva na 100 osoba), ustanovili su američki naučnici.

Slični su nalazi otkriveni i u slučaju grupe iz 2019. godine. Kada su stanje pacijenata oboljelih od korone uporedili sa stanjem osoba prethodno zaraženih ostalim respiratornim virusima, poput virusa gripe, pokazalo se da su novi zdravstveni problemi s respiratornim zatajenjem, demencijom i umorom bili češći nakon oboljenja od COVID-19.

S obzirom na to da se radi o opservacijskoj studiji, nije moguće utvrditi precizan uzrok, a istraživači priznaju i neka ograničenja u istraživanju, poput mogućnosti da neke dijagnoze možda nisu posljedica novih zdravstvenih problema izazvanih COVID-19.
Istovremeno upozoravaju da će, s obzirom na više od 357 miliona ljudi zaraženih koronavirusom u svijetu broj preživjelih s raznim posljedicama nakon akutne infekcije nastaviti rasti.
Naučnici zaključuju i da bi rezultati do kojih su došli mogli pomoći pružateljima usluga i ostalim ključnim dionicima da predvide razmjere budućih zdravstvenih komplikacija i poboljšaju planiranje korištenja zdravstvenih resursa.

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem

Nove opasnosti  u mjesecima oporavka nakon početne infekcije

Šta je Leberova amauroza i do čega može da dovede

Kako promjena vremena utječe na ljudsko zdravlje

Kvalitet antitijela poboljšava se mjesecima nakon vakcinacije protiv koronavirusa

Najraniji znaci bolesti bubrega

Limfna drenaža pomaže u izlučivanju štetnih tvari iz tijela

Vježbama spriječite vrtoglavicu

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

Namirnice koje mogu ublažiti stres

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

Zdravlje

Šta je Leberova amauroza i do čega može da dovede

Kako promjena vremena utječe na ljudsko zdravlje

Kvalitet antitijela poboljšava se mjesecima nakon vakcinacije protiv koronavirusa

Najraniji znaci bolesti bubrega

Limfna drenaža pomaže u izlučivanju štetnih tvari iz tijela

Vježbama spriječite vrtoglavicu

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

Namirnice koje mogu ublažiti stres

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju