Aritmija je nepravilan rad srca. U normalnim okolnostima srce radi pravilnim ritmom s relativno jednakim razmacima između otkucaja. Normalna brzina rada srca (srčana frekvencija) je 60-100 otkucaja u minuti, iako se najljepše osjećamo kada je srčana frekvencija 55-85 otkucaja u minuti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/629416/nacin-da-zastitite-srce">Usporenje pulsa ispod 60 otkucaja u minuti označava se terminom bradikardija, a ubrzanje na 100 otkucaja u minuti ili više naziva se tahikardija.</a> Aritmija je, međutim, nepravilan rad srca s nepravilnim razmacima između otkucaja. Pacijenti mogu osjećati aritmiju kao „preskakanje“ u ritmu srca, kao pauze u radu srca, lupanje, „meškoljenje“ u prsima, nekad kao kratkoću daha, zamor, neodređenu tremu ili nelagodu u prsima. Veliki je broj različitih vrsta aritmije i nisu sve podjednako zastupljene u populaciji. Prema statistikama, najčešća aritmija je fibrilacija atrija (treperenje pretkomora), a nakon nje ventrikularna ekstrasistolija.

Pacijenti mogu na isti način osjećati čitav spektar različitih aritmija, a pošto se neke od njih specifično i različito liječe, neophodno je snimiti elektrokardiogram (EKG) za vrijeme trajanja aritmije da bi se odredilo treba li uopće uključivati neku terapiju, treba li uzimati lijekove ili možda uputiti pacijenta na ugradnju medicinskih antiaritmijskih ili kardiostimulacijskih uređaja, poput elektrostimulatora srčanog ritma (pejsmejkera) ili defibrilatora, ili ga uputiti na intervencijske kateterske procedure (npr. radiofrekvencijsku ablaciju).

Važno je napomenuti da značajan broj pacijenata vrlo dramatično doživljava svoje aritmije ili pojedinačne preskoke i u situacijama kada iole ozbiljne aritmije uopće nema ili je takva da ne zahtijeva uvođenje specifične terapije.

U nekim situacijama snimak rutinskog EKG-a na pregledu „uhvati“ aritmiju i tada je dijagnozu jednostavno postaviti, a time i odrediti način liječenja. Dešava se, međutim, da pacijenti aritmiju imaju samo povremeno i da se ona ne detektira kad se snima rutinski EKG. Tada pacijentu savjetujemo da snimi holter 24-satni EKG, čime se znatno povećava vjerovatnoća da se „uhvati“ aritmija. U određenim situacijama period snimanja (holter-monitoringa) treba biti i duži, pa pacijente upućujemo na višednevni holter EKG (dvodnevni, trodnevni, petodnevni, sedmodnevni) monitoring u trajanju 10 ili 14 dana.

Pacijentima se može raditi i R-test, u kome se EKG ne snima kontinuirano holter-aparatom, nego se pacijentu ustupi na korištenje aparat koji pacijent aktivira onda kad osjeti aritmiju. Aktiviranjem aparata snimi se EKG u vrijeme pojave aritmije. Pacijenti ove aparate drže kod sebe tokom jedne do dvije, pa i do četiri sedmice i mogu snimati svoje srce u više navrata. Ti snimci se poslije analiziraju od kardiologa i utvrđuje se karakter aritmije. Nekad je od velike pomoći da pacijent, kada osjeti aritmiju, ode do najbliže ambulante i snimi EKG za vrijeme trajanja aritmije. Kasnije taj EKG snimak prezentira kardiologu na analizu.

Pacijenti mogu osjećati „preskakanje“, pauze u radu, lupanje, „meškoljenje“ u prsima...

Kako prepoznati i dijagnosticirati aritmiju

Prijelom kosti se kvalificira kao teška tjelesna povreda. U tom trenutku dolazi do prekida koštanog tkiva, prijeloma ili frakture. Koštane prijelome izazivaju sile: pritiska, savijanja, uvrtanja i istezanja.

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/628361/dr-edin-buljugic-potrebne-su-ozbiljnije-pretrage">Simptomi prijeloma kostiju mogu biti: bol, otok mekotvine regije oko povrijeđene kosti, toplota, crvenilo, onemogućena funkcija kosti i segmenta kome ona pripada, patološka pokretljivost, krepitacija ili škripanje, hematom ili izliv krvi u tkiva.</a> Naravno, najbolju i nezaobilaznu informaciju o prijelomu daje radiografska dijagnostika. Metode liječenje prijeloma se dijele na neoperativne i operativne. Kada pričamo o fizikalnoj terapiji kod prijeloma kostiju, moramo naglasiti da se ista odvija u dva pravca. Za vrijeme imobilizacije i poslije imobilizacije.

Prva faza počiva na prividnom paradoksu “mobilizacije u imobilizaciji“.

Ona počinje odmah po postavljanju imobilizacionog sredstva. Princip „mobilizacije u imobilizaciji“ se temelji na direktnom i refleksnom dejstvu aktivne kontrakcije mišića i pokreta, kojima se svi negativni efekti imobilizacije smanjuju ili uklanjaju.
Ako je povreda teža ili izaziva brzu atrofiju mišića ili je kombinirana s nervnim lezijama, primjenjuje se elektrostimulacija mišića trouglastim impulsima ili dinatromskom strujom, elektrodama koje se postavljaju kroz otvor na gipsu.
Ako se koristi plastična longeta ili ortoza, bolovi se suzbijaju TENSOM, magnetom terapijom i laserom.
Druga faza fizikalnog liječenja ili rehabilitacija počinje odmah nakon skidanja imobilizacionog sredstva. Važno je naglasiti da se imobilizacija skida što ranije, ali ne prije nego što prođe optimalno vrijeme i radiografija (RTG) pokaže znake stvaranja koštanog kalusa.

U periodu poslije skidanja imobilizacije najvažnija stavka je borba protiv kontraktura ili ograničenja pokreta imobiliziranog zgloba ili više njih. Također, nastavljamo s navedenim procedurama fizikalne terapije kojima još priključujemo manuelnu masažu, termo procedure, naizmjenične kupke, krioterapiju i ostalo. Najveći dio procedura se radi kao uvodna procedura u kineziterapiju koja podrazumijeva vježbe za povećanje amplitude pokreta aktivno i potpomognuto.

Vrlo često se primjenjuje hidrokineziterapija (vježbe u vodi) zbog trojnog pozitivnog dejstva iste na povrijeđeni segment, kao i na koštano-zglobno-mišićni aparat u cijelosti. Rehabilitacioni program završava sa vježbama propriocepcije (balansa), koordinacije, agilnosti i snage kroz tzv. situacioni program vježbanja u kojem se imitiraju aktivnosti svakodnevnog života.

Simptomi su bol, otok mekotvine regije oko povrijeđene kosti, toplota, crvenilo,  onemogućena funkcija kosti, patološka pokretljivost, krepitacija ili škripanje...

Liječenje koštanih prijeloma fizikalnom terapijom

Hidratacija&nbsp;je veoma bitna i za kožu i za tijelo. Da bi metabolizam dobro radio, potrebno je unositi minimum dva litra vode dnevno.&nbsp;Voda je vrlo moćna za postizanje top forme, ali postoji napitak koji još povoljnije djeluje na mršavljenje. I nutricionisti su potvrdili da je&nbsp;zeleni čaj&nbsp;vrlo moćan napitak.&nbsp;Voda je uvijek dobar izbor, jer nema kalorija, a hidrira tijelo.<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/629416/nacin-da-zastitite-srce">Međutim, ako tražite nešto što može da vam ubrza metabolizam i pomogne u razgradnji masnih naslaga, redovno pijte zeleni čaj, savjetuju stručnjaci.</a>&nbsp;Zeleni čaj je pun polifenola i epigalokatehin-3-galata, koji je moćan antioksidans, a istraživanjima je dokazano da povoljno djeluje na ubrzanje metabolizma.

U studiji koju je objavio Journal of Research in Medical Sciences, zabilježena je povezanost konzumiranja zelenog čaja i smanjenje indeksa tjelesne težine. Pored toga, zeleni čaj sadrži kofein, koji može pomoći u mobilizaciji slobodnih masnih kiselina.

Ako pijete ovaj čaj prije treninga, imat ćete mnogo više energije, pa ćete moći odraditi više vježbi, a to dovodi i do veće potrošnje kalorija. Također, zeleni čaj može pomoći u smanjenju lošeg LDL holesterola, prema studiji objavljenoj u Nutrition Journal.

Za bolji rad metabolizma i zdravu kožu

Čaj koji hidratizira tijelo i pomaže u mršavljenju

Kada ljudi čuju „Parkinsonova bolest“, najčešće zamisle stariju teže pokretnu osobu kojoj se tresu ruke. I to je u kasnijoj fazi ove bolesti najčešće istina.&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/629416/nacin-da-zastitite-srce">Medicinski termin za usporeno kretanje je bradikinezija i uz drhtanje (tremor) čini dva najvažnija simptoma Parkinsonove bolesti.</a>

Ako nemate nekog bliskog s tom bolesti, vjerovatno, niste detaljno upoznati što ona zapravo znači, ne znate kako je i oboljelom i njegovoj porodici živjeti sa depresijom i stalnim padom kvaliteta života. Istraživanja unatrag zadnjih 15 godina zagrebala su ispod površine i polako otkrivaju koje se sve promjene događaju kod pacijenata. 1. Gubitak osjećaja mirisa - Mnogi pacijenti kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest imaju slične priče: nekoliko godina prije nego što su dobili službenu dijagnozu postepeno su gubili osjećaj mirisa.
2. Nemirne noći - Postoji veza između promjena u načinu na koji spavamo i rizika od razvijanja Parkinsonove.&nbsp;Faza sna kada sanjamo naziva se i rem faza i ponavlja se nekoliko puta tokom jedne noći.

To je period kada se najviše odmorimo. Kada dođe do poremećaja rem faze, ljudi se ponekad nasilno trzaju u snu, mogu se čak i ozlijediti. Međutim, kad se probude, ne sjećaju se ničega. Tjeskoba i depresija - Osjećaj tjeskobe i depresije, izraženiji od uobičajenih uspona i padova u životu, jedan je od najvećih problema s kojim se bore oboljeli od Parkinsona i njihovi najbliži. Budući da je Parkinsonova bolest, zapravo, bolest centralnog nervnog sistema, naučnici smatraju da ona, također, blago utječe na balans hemijske aktivnosti u mozgu.&nbsp;Te promjene mogu početi i 10 godina prije službene dijagnoze.

Važno je napomenuti da postoji mnoštvo razloga zašto se jedan ili više ovih simptoma može pojaviti.&nbsp;&nbsp;I čak u slučaju da se svi pojave – to ne mora nužno značiti da će se razviti Parkinsonova bolest.&nbsp;Ali, dokazi su zasad dovoljno dobri i većina oboljelih imala je iskustva s ovim znakovima, davno prije nego što su im liječnici potvrdili da boluju od Parkinsonove.

Medicinski termin za usporeno kretanje je bradikinezija i uz drhtanje čini dva najvažnija simptoma

Izraženiji je osjećaj tjeskobe i depresije

Četiri znaka Parkinsonove bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19304/srce">Šta moraju znati oni koji imaju problem sa srcem, a šta oni koji bi da ga spriječe? Koliko su važni geni, a koliko ishrana i šta se ne smije prije operacije?</a> Odgovore na ova pitanja dali su poznati stručnjaci.

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/629324/prirodni-lijek-za-uporni-kasalj">Zdrava prehrana - Optimalna dijeta je, generalno, mediteranska, uz korištenje maslinovog ulja, bez životinjskih masti, kao što je puter, manje mesa, soli, vina i alkohola u manjim količinama.</a> Kontrola krvnog pritiska - Čak i zdrave osobe trebaju kontrolirati vrijednosti pritiska svaka tri mjeseca. Oni od 40 do 50 godina, kada pritisak može rasti, trebali bi i češće mjeriti. Za nekoga ko je već imao povišene vrijednosti, stalno treba voditi računa o parametrima.
Trening za srce - Tri puta sedmično po 15 minuta prijat će srcu. Ko je spreman, može planirati i više ponavljanja.
Redukcija stresa - Dvije stvari koje preporučujemo: da se isključite i opustite. Važno je baviti se sportom, jer se tako smanjuje nivo hormona stresa. Drugo, kraće popodnevno drijemanje 15-20 minuta može učiniti čuda. Vrlo je važno imati čvrst san.

Genetski rizik - Oni kojima su otac ili majka rano umrli od srčanog udara, imaju visok genetski rizik. Oni bi trebali znati nivo lipida i holesterola i kontrolirati ih. Povećani lipidi ne izazivaju simptome, ali se mogu lako detektirati i dovesti u red. Svako ko ima nasljedni rizik, trebao bi ih kontrolirati od 30 do 40 godina. Svi s hronično povišenim lipidima mogu, također, uzimati preparate za snižavanje masnoće u krvi (statine) ili poduzimati druge preventivne mjere.

Za rehabilitaciju pacijenta poslije operacije srca važno je ostati u pokretu.&nbsp;Klinike imaju za cilj da vas navedu da načinite promjene u ponašanju i da imate poseban program vježbi.

Koliko su važni geni, a koliko ishrana i šta se ne smije prije operacije

Način da zaštitite srce

Preveliki unos kalcija stvara probleme u krvnim sudovima i bubrezima, a još uvijek nije poznato koja dnevna doza kalcija je preporučljiva. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/629246/najbolja-hrana-za-ljude-koji-mnogo-sjede">Glavni izvor kalcija nalazi se u mliječnim proizvodima, a 1.000 miligrama na dan, odnosno, tri šolje mlijeka, preporučuje se svima onima koji imaju između 19 i 50 godina.</a>

Jedan od razloga zbog kojih vegetarijanci nemaju dovoljno kalcija je upravo ovaj, što ne piju mlijeko, a kao posljedicu, žene mogu imati jake menstrualne bolove, lupanje srca, a u najnaprednijim stadijumima, frakture kostiju.

Ukoliko u organizmu ima manje kalcija, kosti počinju gubiti gustinu, a sljedeći korak bi mogao biti pojava osteoporoze. Najbolji izvori kalcija su jogurti, prirodni, bez masti, jer imaju najveću količinu kalcija. Također, i za vegetarijance postoji način da poboljšaju unos kalcija, jer postoje namirnice koje su podjednako vrijedne kao mlijeko, jogurt, sir, a to su sardine, tofu, sjemenke susama, zeleno povrće, kupus, čija sjemenke i sl.

Još uvijek nije poznato koja dnevna doza kalcija je preporučljiva

Najbolji izvori kalcija su jogurti, prirodni, bez masti

Koliko je dovoljno kalcija

Autori studije iz 2018. tvrde da trčanje može pomoći zaštiti zdravlje&nbsp;mozga, dok su starija istraživanja povezala trčanje sa sporijim starenjem. Istraživanjem je obuhvaćeno 14 studija koje su uključivale ukupno 232.149 učesnika.
Studije su pratile zdravstvene rezultate učesnika. Neke ljude pratili su 5, a neke 35 godina. Tokom razdoblja ispitivanja umro je 25.951 sudionik. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/629110/kako-prepoznati-stres">Kada su istraživači analizirali podatke iz 14 studija, otkrili su vezu između bilo koje količine trčanja i 27 posto nižeg rizika od smrti od svih uzroka.</a>

Tim istraživača povezao je trčanje s 30 posto manjim rizikom od smrti zbog kardiovaskularne bolesti i s 23 posto nižim rizikom od smrti povezane s rakom.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i nacionalne preporuke za fizičku aktivnost u mnogim zemljama sugeriraju da bi odrasli ljudi trebali raditi najmanje 150 minuta vježbi umjerenog intenziteta ili 75 minuta snažne fizičke aktivnosti u sedmici.

Studije su pratile zdravstvene rezultate učesnika

Trčanje može pomoći zaštiti zdravlje mozga

Trčanje sprečava starenje

Nervoza ponekad može, ali i ne mora biti pokazatelj stresa. Nervoza pred, primjerice, ispit može trajati svega nekoliko minuta i, također, uzrokovati pojačane otkucaje srca i ubrzano disanje. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/628371/prirodnim-putem-pobijedite-stres">No, stanje stresa, ipak, malo duže traje i organizmu je potrebno neko vrijeme da se vrati u ravnotežu.</a>

1. Osip - Iako je osip najčešće rezultat alergijske reakcije, on može izbiti i u razdoblju velikog stresa zbog pada imuniteta. 2. Debljanje ili mršavljenje - Velike oscilacije u težini česte su kod osoba kod stresom, jer se neki bore protiv stresa hranom, dok drugi uopće ne mogu jesti od nervoznog želuca.
3. Glavobolje - Konstantne glavobolje koje traju po nekoliko dana ili sedmica jedan su od glavnih pokazatelja da je osoba pod stalnim pritiskom. 
Hemikalije koje se oslobađaju u organizmu, koji je stalno u stanju stresa, uzrokuju promjene u živcima i moždanim krvnim žilama što rezultira glavoboljom.
4. Bolovi u želucu - Želudac je organ koji među prvima osjeća posljedice stresa, pa se čini kao da stres “izjeda iznutra”. Nervoza može uzrokovati osjetljivost želuca pa osobe koje su pod stresom manje jedu. Osim nervoze javljaju se i žgaravica, gastritis, a u ekstremnim slučajevima i čir na želucu.

5. Probavne smetnje - Osim u želucu, smetnje se u probavnom sistemu osoba koje su pod stresom javljaju i na “kraju puta”. Neki pate od neugodnog zatvora, dok drugi moraju svako malo na toalet, ovisno o tome kako njihov organizam reagira na pojačan stres. 6. Česte prehlade - <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/618484/neuropsihijatar-slobodan-nogo-za-avaz-stres-slabi-imunitet">Stres oslabljuje imunitet što je odlična prilika svim virusima i bakterijama. Ponekad je to blaga prehlada, no s obzirom na oslabljeni imunitet može i potrajati.</a>

Osim osipa, druga kožna reakcija na pojačan stres i buktanje hormona je pojava akni čak i kod odraslih. Kod žena je su često povezane i s pojačanim predmenstrualnim sindromom. Stres, također, emocionalno i fizički iscrpljuje. Cijeli organizam je u “stanju pripravnosti” za što se troši više energije, no, u normalnom stanju. Iscrpljenost često ne može nadoknaditi ni standardnih osam sati sna, pa je potrebno malo usporiti.

Modernom čovjeku donosi samo brojne tegobe jer je teško pobjeći od napora svakodnevice

Želudac je organ koji među prvima osjeća posljedice stresa

Kako prepoznati stres

Ljudi imaju različite stavove kada je u pitanju pranje zuba.&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/628974/zdravlje-iz-kospice-tikve">Zbog toga su nedavno stručnjaci iz ove oblasti objasnili šta je pravilno, a šta nije u obavljanju higijene usta.</a>1. Suha četkica povećava trenje i nedovoljno razblažava supstance u pastama za zube, dok vlažna četkica većini ljudi čini prijatnijim sam postupak pranja zuba. Zube treba prati dva puta dnevno i pritom utrošiti po dvije minute za detaljno trljanje, koje ne smije biti grubo kako se ne bi povrijedile desni.
2. Zubna gleđ strada zbog slatkiša i ugljenih hidrata, jer enzimi u ovim materijama utiču na stvaranje kiseline koja oštećuje zube. Zato nije dobro prati zube odmah nakon uzimanja soka, već prvo treba sačekati desetak minuta, a zatim isprati usta vodom, pa tek onda upotrijebiti četkicu.

3. Nije dobro ni ispirati usta nakon pranja zuba, jer se tako skida i fluor iz zubne paste. Pravo poboljšanje u očuvanju zuba u posljednje tri decenije omogućio je baš fluor iz pasta za zube.

4. Ni razne „vodice” za uklanjanje zadaha nisu potpuno bezbjedne, smatraju stomatolozi, koji napominju da je nekada bolje koristiti probiotike umjesto ovih tečnosti.
5. Mnogi su skloni da izbeljuju zube raznim sredstvima, ali to može dovesti do oštećenja pa i ispadanja zuba, napominju stručnjaci i dodaju da se prije korišćenja pasta i drugih preparata za izbjeljivanje zuba treba posavjetovati sa stomatolo

Kvasite li svoju četkicu prije nego što počnete prati zube, koliko vremena utrošite na njihovo pranje…

Zubna gleđ strada zbog slatkiša i ugljenih hidrata

Pet pravila koja čuvaju zube

Bučino ulje se zahvaljujući velikom broju ljekovitih sastojaka smatra učinkovitim prirodnim lijekom. Dobiva se od koštica tikve, a zahvaljujući svom orašastom okusu daje posebnu aromu mnogim jelima. Više je razloga zbog čega se ovo ulje sve više koristi kao prirodni lijek.

1. Liječenje prostate – redovna konzumacija ulja pomaže kod problema povećane prostate. Dovoljna je jedna mala kašika dnevno za bolje zdravlje. 2.&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/628370/kivi-stiti-oci-i-sprecava-pojavu-karcinom">Bolja probava – djeluje i kao diuretik te odlično sredstvo za čišćenje organizma od parazita. Pomaže kod upale debelog crijeva i kod zatvora, a liječi i žgaravicu.</a>

3. Zdravlje srca i krvnih žila – zahvaljujući oleinskoj kiselini smanjuje loš holesterol te pomaže boljem radu srca i krvnih žila.

4. Štiti bubrege – ljekovito ulje pomaže spriječiti oštećenje bubrega zbog dijabetesa.

5. Liječenje upale mokraćnog mjehura – uz pomoć ljekovitih sastojaka ublažava upale mjehura te potiče na mokrenje. 6. Liječenje kožnih bolesti – ublažava herpes i dermatitis.
Kako biste bili sigurni da imate kvalitetno ulje, najbolje je odabrati proizvod dobiven hladnim prešanjem ili cijeđenjem košpica, jer će se pomoću ove metode sačuvati vrijednosti iz sjemenki. 
Kako se radi o složenom postupku i cijena će biti viša.

Ulje od košpica tikve ima brojna ljekovita svojstva zahvaljujući sadržaju minerala, fitosterola te vitamina A i E. Pored toga što ga možete koristiti za liječenje brojnih bolesti kao i zaštitu organizma, može poslužiti i za masažu te njegu kose. Bit će dovoljno nekoliko kapi koje ćete nakapati na dlanove te lagano utrljati na tijelo. Koža će nakon toga biti mekša. 
Mnogi ga koriste i kod suhoće vlasišta te problema s peruti.

Možete koristiti za liječenje brojnih bolesti kao i zaštitu organizma

Zdravlje iz košpice tikve

Suprug ima 49 godina i često mu trnu noge, a ima i nekontrolirane pokrete. Osjeća obamrlost malog i domalog prsta lijeve ruke. Na MR-u kičme rečeno je da ima bulging disk. Šta je to i jesu li ovo što sam opisala simptomi?
- <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/304951/kako-sprijeciti-grcenje-u-nogama-misici-su-zedni-magnezija">Poštovana, navedeni simptomi potražuju malo ozbiljnije pretrage MRI LS segmenta, EMNG donjih ekstremiteta, pregled specijaliste neurologije i fizijatrije.</a> Nakon toga će se dobiti bolje informacije o navedenom statusu.
Mom ocu dijagnosticiran je petni trn. Osjeća jake bolove kada stoji. Šta je najbolje da poduzmemo? On inače puno radi.
- Petni trn predstavlja “jako dosadnu situaciju” i izvor je stalnih bolova. Preporučuje se fizikalna terapija s akcentom na TEKAR terapiju, kao i terapiju udarnim valom uz ostale elektroanalgetske procedure. Također, preporuka je da se napravi i kompjuterska analiza stopala u statičkom i dinamičkom položaju i nakon toga da se naprave odgovarajući ulošci.

Je li moguće da mišićna distrofija zahvati samo jednu nogu? Postoji li mogućnost da se stanje pogorša, kakve su prognoze za osobu? Riječ je o 28-godišnjem mladiću koji je već 18 godina u takvom stanju i šepa.- <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/497793/kada-misici-i-nervi-sake-stradaju">Kad su u pitanju mišićne distrofije, one zahtijevaju stalnu kontrolu specijaliste neurologije, fizijatrije i radiologije.</a>Shodno fazama kroz koje se prolazi, pacijent dobiva adekvatnu fizikalnu terapiju, kao i određenu suportivnu medicinsku terapiju.
Koliko može trajati oporavak nakon istegnuća i napuknuća ligamenata? Nakon kojeg vremena se mogu ponovo baviti sportom? Šta da koristim da ublažim bol? Imam 15 godina.- Nažalost, niste naveli o kojem dijelu muskuloskeletnog sistema se radi, ali generalno istegnuće zahtijeva manje vremena od djelimičnog ili totalnog puknuća ligamenata.&nbsp;Neke od ovih situacija se ne mogu riješiti bez konsultacije specijaliste ortopedije koji će preporučiti konzervativnu ili hiruršku metodu zbrinjavanja.U narednom broju na pitanja odgovara fitnes instruktorica prof. dr.&nbsp;Lejla Šebić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije. Pitanja šaljite na e-mail: zijadak@avaz.ba.

Navedeni simptomi potražuju malo ozbiljnije pretrage MRI LS segmenta, EMNG donjih ekstremiteta

Dr. Buljugić: Petni trn izvor je stalnih bolova

Dr. Edin Buljugić: Potrebne su ozbiljnije pretrage

Krvarenje i šok (DIK) pojavljuju se u prijevremenom odvajanju posteljice od maternice (abrupciji placente), teškoj preeklampsiji, HELLP sindromu, emboliji amnijskom tekućinom ili trofoblastom, sindromu intrauterine smrti djeteta, trombofiliji.

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/315970/prof-dr-sc-kenan-drljevic-specijalista-ginekologije-odgovara-na-pitanja-citatelja-avaza">U normalnim okolnostima zgrušavanje krvi ovisno je o cjelovitosti krvne žile, trombocitima te ravnoteži između faktora zgrušavanja i procesa otapanja ugrušaka.</a> Konačan rezultat procesa zgrušavanja je stvaranje netopljivog fibrinskog ugruška koji je u fiziološkim okolnostima ograničen na mjesto oštećenja krvne žile. One su među vodećima uzrocima materalnog i fetalnog morbiditeta i mortaliteta.
Ako porodilja obilno krvari za vrijeme ili nakon poroda, trajno krvari tokom operacije ili nakon venepunkcije, primijetimo li spontano krvarenje kože i sluznice, potrebno je posumnjati na poremećaj zgrušavanja.
Najkorisniji osnovni testovi koji će nam pomoći u prepoznavanju nekog od poremećaj koagulacije (zgrušavanje) jest nivo fibrinogena i broj trombocita.&nbsp;Neke bolesti zgrušavanja nasljednog su faktora pa nam u postavljanju dijagnoze može pomoći i porodična anamneza. Uzimanje nekih lijekova koji sadrže actilinske kiseline, također, može utjecati na zgrušavanje krvi.

Liječenje koagulacijskih poremećaja odvija se u sklopu liječenja stanja koje je uzrokovalo smetnje zgrušavanja. Potrebno je nadoknaditi volumen svježom krvlju kompatibilne krvne grupe i njenim komponentama. <a href="https://bebe.avaz.ba/rijec-strucnjaka/296462/strucnjaci-za-avaz-prof-dr-kenan-drljevic-kada-su-krivi-jajnici">Kasna ili sekundarna postpartalna hemoragija (gubitak krvi veći od 500 mililitara) nastaje nakon 24 sata iza poroda do šest sedmica, odnosno do završetka babinja.</a> 
Ona je rjeđa, a uzrokovana je puerperijskim endometritisom (upala sluznice maternice), subinvolucijom (nepotpune involucije) uterusa, puerperalnom infekcijom (infekcija maternice) i zaostalim dijelovima posteljice.

Krvarenja u toku trudnoće, porođaja, puerperijuma i dalje predstavljaju bitan uzrok materalnog morbiditeta i mortaliteta. Činjenica da i u današnje vrijeme 14 posto postpartalnih krvarenja dovodi do smrti pacijentice je vrlo zabrinjavajuća. Potrebno je znati prve postupke prilikom otkrivanja postpartalnih komplikacija kako bismo na vrijeme i stručno mogli pružiti pomoć pacijentici, jer zakašnjela dijagnoza postpartalne hemoragije može dovesti do letalnog ishoda. Pravodobnom edukacijom, pravilnim porodom, pravovremenom reakcijom medicinskog tima u rađaoni možemo brojku od 14 posto svesti na još niži postotak.

Uzimanje nekih lijekova koji sadrže actilinske kiseline može  utjecati na zgrušavanje krvi

Kada posumnjati na  poremećaj zgrušavanja krvi

Dr. Kenan Drljević: Ranim prepoznavanjem poremećaja do lakšeg liječenja

Lumbago (bolna kičma) je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice te se procjenjuje da 80 posto populacije tokom svog života ima barem jednom bolove u kičmi ili slabinskom, donjem dijelu kičme.

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/545295/kod-klizaca-najvise-stradaju-koljena-kicma-te-glava">Tako je bol u kičmi postao veliki javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.</a>&nbsp;U narodu su rašireni mnogobrojni nazivi, od kojih je poznatiji lumbago, a jedan od popularnih naziva hexenschus ili vještičji ubod govori o naglom nastanku i karakteru bolesti. Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međukičmenih kolutova. To može biti težak fizički rad, višesatni nepravilan tjelesni položaj, a tegobe redovno uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići.Tkiva koja su pretjerano napeta mogu se u jednom trenu zgrčiti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu žestoku i jaku bol. Bol u kičmi može nastati i postepeno uz osjećaj nelagode koji postepeno jača u sve jaču bol. Simptom je bol u slabinskom dijelu kičme koja može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kičme ili se širiti u jednu ili obje noge te pojasastog tipa prema naprijed.
Moramo voditi računa o početku bolesti, ozljeđivanju, podizanju tereta i trajanju tegoba. Važna nam je informacija o postojanju sličnih tegoba ranije i drugim zdravstvenim poremećajima kičme, općem zdravstvenom stanju te značajkama boli (mjesto najžešće boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge i zahvaćenost, bol pri napinjanju - kašljanje, kihanje, smije...).

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/355376/kicma-trazi-pravilan-polozaj-tijela">Dijagnoza uključuje rendgenski snimak kičme te funkcionalne snimke u maksimalnom pretklonu naprijed i natrag.</a> Po potrebi se mogu učiniti slojevne RTG-snimke, RTG zdjelice i kukova, vrlo rijetko pretraga ultrazvukom. Rade se i elektroneuromiografija (kada se bolovi šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korjenova živaca uz pomoć kontrasta), te kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca, koje puno detaljnije prikazuju promjene.

Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Koristi se fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna i podvodna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoterapija, ultrazvuk, laser i dr.). Neizostavan dio liječenja je adekvatna gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije (istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima).

Uzroci mogu biti težak fizički rad, višesatni nepravilni tjelesni položaj, a tegobe redovno uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići

Moramo voditi računa  o početku bolesti

Bol u kičmi je najčešći uzrok velikog broja dana bolovanja

Ovo egzotično voće dolazi iz Kine i smatra se kineskim nacionalnim voćem. Intenzivnog je okusa, izrazito sočno, bogato, sa sitnim crnim sjemenkama koje ne mijenjaju okus.&nbsp;No, mnogi ne znaju da je kivi jedna od najzdravijih namirnica.&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/546901/kivi-minimum-kalorija-a-maksimalna-ljekovitost">Prepun je antioksidansa, a sadrži više vitamina C nego narandža i drugi citrusi. Odličan je izvor kalija, vlakana, vitamina A i E, zbog čega ima mnoštvo zdravstvenih prednosti. Vitamini A, C i E imaju antioksidativno djelovanje.</a>Nekoliko istraživanja je dokazalo kako kivi može smanjiti rizik od nastanka staračke makularne degeneracije, i to za 36 posto.&nbsp;Kivi sadrži lutein i zeaksantin, tvari koje se prirodno nalaze u ljudskom oku. Lutein pomaže kod filtriranja štetnog plavog svjetla, što pomaže u sprečavanju bolesti oka uzrokovanih starenjem.Flavonoidi i karotenoidi koji imaju antioksidativno djelovanje štite tijelo od slobodnih radikala. Slobodni radikali mogu uzrokovati niz bolesti, uključujući i rak. Kivi štiti DNA od oksidacijske štete, zbog čega se rizik od nastanka raka još više smanjuje.&nbsp;

Može imati učinak jednak aspirinu

Kivi štiti oči i sprečava pojavu karcinom

Stres je postao dio svakodnevnog života, a ukoliko ste to već shvatili, postoji prirodan način kako ga u toku dana možete ublažiti.&nbsp;Beta-karoten štiti tijelo i pomaže u stresnim situacijama. Povrće poput slatkog krompira, bundeve i drugih narandžastih plodova, recimo žute tikvice, veoma pomažu.Bijeli luk i đumbir imaju sastojke koji prirodno onemogućavaju zgrušavanje krvi, razrjeđuju gustu krv. Pantotenska kiselina (vitamin B) definitivno se gubi ako ste u stresu. Zato napravite sok od svježe brokule i kelja.&nbsp;Vitamin C je još jedna žrtva stresa, možete ga zamijeniti sokom od crvene paprike, kupusa raštana.<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zena/579562/ulje-sjemenki-mrkve-pomladuje-hidratizira-obnavlja-kozu">Pijte uvijek svježe sokove ili jedite svježe povrće, mrkvu, peršun, đumbir, špinat ili blitvu.</a>&nbsp;Tako ćete nadoknaditi izgubljene minerale.

Povrće poput slatkog krompira, bundeve i drugih narandžastih plodova, recimo žute tikvice, veoma pomažu

Pijte uvijek svježe sokove ili jedite svježe povrće

Prirodnim putem pobijedite stres

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/609007/svaki-cetvrti-stanovnik-bih-ima-dijabetes">Šećerna bolest, ili dijabetes melitus, u dječijoj dobi predstavlja sve značajniji javnozdravstveni problem zbog rastuće učestalosti i složenosti zdravstvene zaštite</a> koja ima za cilj uspostaviti normalan rast i razvoj te svakodnevne životne aktivnosti. Postoje dva, bitno različita oblika ove bolesti, kazao je dr. Salih Azabagić, internista endokrinolog.

- Prvi je tip 1, inzulin ovisni oblik u kojem stanice gušterače koje su zadužene za stvaranje inzulina postepeno prestaju raditi. Posljedično, zbog manjka inzulina, glukoza koja se nalazi u krvi ne može ulaziti u stanice tijela i koristiti se za stvaranje energije i ostale važne funkcije stanica cijelog organizma - kazao je dr. Azabagić. S obzirom na današnji stil života djece, dodaje on, često sjedenje pred TV-om, igranje igrica, visokokalorična hrana, manjak tjelesne aktivnosti, ne treba čuditi porast broja djece koja su sve deblja, a kojima prijeti razvoj dijabetesa tipa 2.
- Dijabetes melitus je skupina metaboličkih poremećaja karakteriziranih povišenom koncentracijom glukoze u krvi kao posljedicom nedostatnog lučenja inzulina, izostanka njegova djelovanja ili kombinacije tih dvaju mehanizama. Najčešći oblik dijabetesa u djece i adolescenata je dijabetes melitus tipa 1, no s pandemijom pretilosti svjedočimo sve većoj učestalosti dijabetesa melitusa tipa 2 već u toj dobi - rekao je dr. Azabagić.
<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/605284/dijete-na-udaru-dijabetesa-kako-prepoznati-prve-znakove-bolesti">Dijagnoza dijabetesa melitusa tipa 2 u djece se postavlja na temelju rezultata probira u djece s prepoznatim faktorima rizika od njegova razvoja ili na temelju simptoma.</a>

Glavnim faktorima rizika od razvoja ovog oblika bolesti smatraju se pretilost, pozitivna porodična anamneza, znakovi inzulinske rezistencije te pripadnost određenim rasama, npr. američki crnci, američki Indijanci, Hispanci, Azijci i slično. - Upravo zato što se dijabetes melitus tipa 2 najčešće dijagnosticira metodama probira u pretilih osoba, bolest se u velikog broja djece prepoznaje već u asimptomatskoj fazi. Razvoj bolesti u djece je brz i znakovi bolesti prisutni su obično tri-četiri sedmice. Ako se bolest ne prepozna dovoljno rano, nastupaju teži metabolički poremećaji koji su posljedica nepotpune razgradnje masnoća te nakupljanja ketona u krvi - istakao je dr. Azabagić.
Osim učestalog mokrenja, neutažive žeđi i gubitka težine, djeca imaju i osjećaj mučnine, povraćaju, ubrzano dišu, a može doći i do poremećaja svijesti, što su znaci ozbiljne i po život ugrožavajuće dijabetičke ketoacidoze.

<h2>Novonastala situacija i prilagođavanje</h2>

Kako se djeca nose s novonastalom situacijom i da li im je teško približiti zdrav plan ishrane i više fizičke aktivnosti, objasnio je dr. Salih Azabagić.
- Svaka životna faza, bez obzira na to imate li dijabetes ili ne, sa sobom nosi&nbsp;određene probleme.&nbsp;U slučaju djeteta s dijabetesom dolaze raznorazne krizne situacije, od vrtićke dobi pa do adolescentske dobi. Od trenutka postavljanja dijagnoze mnoge stvari promijenit će se u životu djeteta i njegove porodice. Uslijedit će boravak u bolnici, a nakon što se smire nevjerica, šok, ljutnja i tuga, započet će proces&nbsp;edukacije - istakao je Azabagić.
Nažalost, s početkom puberteta glikemijska se kontrola obično pogoršava. Pogoršanje kontrole bolesti pripisuje se ponajprije psihološkim problemima adolescentne dobi te slaboj saradnji u provođenju dijetetskih mjera i primjeni inzulina. 
<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/607921/doc-dr-sc-vildana-aziraj-smajic-medu-oboljelima-od-dijabetesa-sve-cesce-nalaze-se-djeca">Ipak, dokazano je da to nije jedini uzrok te da promjene endokrinog sistema uveliko pridonose pogoršanju kontrole glikemije u adolescenata.</a>

Razlikuje se pristup, kaže dr. Salih Azabagić, edukaciji djece pojedinih dobnih skupina, kao i njeni očekivani učinci, ali i očekivanja vezana za kontrolu bolesti. Dok mala djeca, kao ni djeca mlađe školske dobi nisu sposobna voditi brigu o vlastitoj bolesti, od srednjoškolaca i starije djece očekuje se određeni stepen samostalnosti.
- Pri tome ne smijemo zanemariti potrebu nadzora od odrasle osobe kako bi se ublažile sve moguće teškoće u kontroli bolesti tokom ovog prijelaznog perioda prema odrasloj dobi i potpunoj samostalnosti. Pogoršanje kontrole bolesti u adolescenata s dijabetesom dijelom je posljedica loše saradnje, ponajprije u vezi s pridržavanjem dijetetskih preporuka te provođenjem samokontrole - kaže dr. Azabagić.
S obzirom na to da su adolescenti dovoljno spretni za provođenje postupaka vezanih uz samokontrolu, roditelji su u iskušenju da im prepuste sve veći dio brige o bolesti. Želja za samostalnošću, uz nedovoljnu saradnju i nespremnost za preuzimanje brige o vlastitoj bolesti, nerijetko dovode do pogoršanja metaboličke kontrole.

Uprkos bogatstvu iskustva i znanja o epidemiologiji, patofiziologiji i zbrinjavanju dijabetesa melitusa tipa 2 u odraslih, i dalje se relativno malo zna o toj bolesti u djece. Dijabetes melitus tipa 2 obično se dijagnosticira u djece starije od 10 godina, najčešće tokom puberteta, no kako raste broj pretile djece, valja očekivati njegovu pojavu i u ranijoj životnoj dobi. Uspješno liječenje dijabetesa posebno je važno upravo u vrijeme puberteta, ponajprije kako bi se omogućio normalan rast i razvoj te odgodila pojava hroničnih mikrovaskularnih komplikacija bolesti.

Osim učestalog mokrenja, neutažive žeđi i gubitka težine, djeca imaju i osjećaj mučnine, povraćaju,  ubrzano dišu, a može doći i do poremećaja svijesti

Ako se bolest ne prepozna dovoljno rano, nastupaju teži metabolički poremećaji

Kako prepoznati i dijagnosticirati aritmiju

Liječenje koštanih prijeloma fizikalnom terapijom

Čaj koji hidratizira tijelo i pomaže u mršavljenju

Četiri znaka Parkinsonove bolesti

Način da zaštitite srce

Koliko je dovoljno kalcija

Trčanje sprečava starenje

Kako prepoznati stres

Pet pravila koja čuvaju zube

Zdravlje iz košpice tikve

Dr. Edin Buljugić: Potrebne su ozbiljnije pretrage

Dr. Kenan Drljević: Ranim prepoznavanjem poremećaja do lakšeg liječenja

Bol u kičmi je najčešći uzrok velikog broja dana bolovanja

Kivi štiti oči i sprečava pojavu karcinom

Prirodnim putem pobijedite stres

Glavni faktor rizika od razvoja dijabetesa kod djece je pretilost

Zdravlje

Kako prepoznati i dijagnosticirati aritmiju

Liječenje koštanih prijeloma fizikalnom terapijom

Čaj koji hidratizira tijelo i pomaže u mršavljenju

Četiri znaka Parkinsonove bolesti

Način da zaštitite srce

Koliko je dovoljno kalcija

Trčanje sprečava starenje

Kako prepoznati stres

Pet pravila koja čuvaju zube

Zdravlje iz košpice tikve

Dr. Edin Buljugić: Potrebne su ozbiljnije pretrage

Dr. Kenan Drljević: Ranim prepoznavanjem poremećaja do lakšeg liječenja

Bol u kičmi je najčešći uzrok velikog broja dana bolovanja

Kivi štiti oči i sprečava pojavu karcinom

Prirodnim putem pobijedite stres

Glavni faktor rizika od razvoja dijabetesa kod djece je pretilost