Uvođenje nove tehnologije na birališta ima potencijal da desetkuje mogućnost izbornih krađa i donese prekretnicu u Bosni i Hercegovini (BiH). Biometrijska registracija otisaka prsta i ličnih dokumenata birača, te skeneranje glasačkih listića bi mogli spriječiti falsifikovanje volje birača.Glasanje u tuđe ime i prevare pri prebrojavanju, te niz drugih metoda izbornih krađa su prošli uglavnom bez adekvatne kazne. Iz domovine su tako otjerane stotine hiljada građana svih nacionalnosti, koji u ovakvom sistemu više ne vide nikakvu perspektivu ni poštenje. <h2>Opstrukcija vlasti</h2>Ovo nije samo tehničko pitanje, već generacijski test zrelosti domaćih institucija. Neke od njih ga već nisu položile, poput državnog ministarstva finansija. Sabotirao je otvoreno ministar Srđan Amidžić proces od samog početka, budžetskim blokadama. Znaju vladajuće oligarhije da digitalni trag neće moći kupiti, falsifikovati ni prisvojiti tokom višesedmičnog prebrojavanja. Neće više biti krađe identiteta, dopisivanja glasova „svojim“ i poništavanja „njihovim“ kandidatima, a rezultati će biti poznati odmah nakon glasanja. Centralnoj izbornoj komisiji su nogu podmetali i profesionalni žalitelji, ciljanim žalbama s isključivim ciljem da uspore proces. <h2>Sve u rukama URŽ-a</h2>Odgovornost je sada na Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), da što hitnije odluči o žalbama, koje su posljednja prepreka za nabavku opreme na vrijeme za izbore u oktobru ove godine. Iako je u načelu nezavisno stručno tijelo, članove URŽ-a su imenovale vladajuće stranke u Parlamentu BiH. Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje rok za rješavanje žalbi od mjesec dana, u izuzetno kopleksnim slučajevima dva mjeseca. Ako URŽ iskoristi cijeli rok, birači neće imati priliku na ovogodišnjim izborima glasati uz pomoć napredne tehnologije. Izgubit ćemo još četiri godine. <h2>Kako URŽ odlučuje?</h2>O žalbama na tendere državnih institucija odlučuje centrala URŽ-a u Sarajevu, koja broji sedam članova - po dva iz svakog od tri etničke pripadnosti, te jedan iz reda ostalih. Odluku donosi pet članova, koje bira CMS – Sistem za automatsko upravljanje predmetima. Sličan sistem imaju sudovi i tužilaštva, kako bi se spriječilo namještanje određenih predmeta.Odluke se donose prostom većinom od tri ili četiri glasa. Puni sastav od sedam članova se uključuje odlukom predsjednika URŽ-a, ili, naprimjer, kada se pojavi pitanje o kome URŽ nema ranije utvrđen stav. Taj scenarij bi mogao usporiti rješavanje ove žalbe.

Hoće li Ured za razmatranje žalbi (URŽ) oduglovlačiti?

Ovogodišnji izbori s biometrijom ili bez?

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković ne silazi s društvenih mreža. Napada sve i svakog i brine o svemu i svačemu, osim o svom poslu - zapuštenoj bh. diplomatiji. Tako se ovih dana brine da su novinari „Dnevnog avaza“ potplaćeni i mobingovani, takoreći vezani za tastaturu, i obavezni objaviti šta nam i kad nam kaže vlasnik „Dnevnog avaza“. U redakciji sam tek nešto više od dva mjeseca, ali osjećam potrebu da odgovorim na uvredu. Ministre, imam bolji uvid u stanje u novinarstvu, jer sam radio u protekle dvije i po decenije u šest redakcija različitih profila. Radio sam u privatnim u javnim, u domaćim i u stranim medijima. Radio sam u redakcijama organizovanim kao neprofitne organizacije. One se finansiraju projektima Evropske unije i Švedske. Radeći „za strance“, bio sam „NED-ovac i Soroševac“, a plate su mi stizale i od administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i Donalda Trampa (Trump). Radeći za agenciju „Xinhua“, platu sam primao i od administracije kineskog predsjednika Sija Đinpinga (Xi Jinping). Zato, ministre, imam potrebu da vam kažem isto što govorim i prijateljima kad me pitaju - kako je na novom poslu? Vlasnik „Avaza“ Fahrudin Radončić me plaća čak i više nego ovi pobrojani fondovi i administracije. A kako nije sve u novcu, poručujem i da osjećam veću slobodu i odgovornost za ono što napišem, nego što je bio slučaj u većini redakcija u kojima sam do sada radio. Niko me ovdje ne tjera da pišem stvari koje su suprotne mojim uvjerenjima ili novinarskoj etici, niti bih na to pristao. Vjerujte, ministre, dobro sam, ali bi bilo dobro i da se i Vi napokon prestanete baviti glupostima po društvenim mrežama i posvetite svom poslu. Nedavno je u Banjoj Luci napadnut generalni konzul Hrvatske u BiH. Možda ste čuli? Napad su osudili gotovo svi osim vas, koji ste bili najpozvaniji za to. Rizikujete da vaš mandat ostane ozloglašeniji i štetniji po reputaciju BiH od mandata Jadranka Prlića. On je, sjećate se, iz fotelje ministra vanjskih poslova otišao u Hag, gdje je osuđen za ratne zločine u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.&nbsp;&nbsp;

Osjećam veću slobodu i odgovornost za ono što napišem, nego što je bio slučaj u većini redakcija u kojima sam do sada radio

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

Južna interkonekcija nije za Sjedinjene Američke Države (SAD) tek još jedan energetski projekt, već kamen temeljac za jačanje ekonomske saradnje sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i drugim evropskim parterima, poručio je Džošua Volc, specijalni predstavnik SAD-a za energetsku integraciju.- Ovo nije samo energetski, već i vrhunski strateški projekat za SAD, o kojem se raspravlja na najvišoj razini u Bijeloj kući i u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Cilj i interes SAD je da učvrstimo ekonomske i političke veze sa BiH i sa evropskim partnerima - istakao je Volc za "Avaz". <h2>BiH kao energetsko čvorište</h2>Poručio je da BiH ima geografsku poziciju koja joj omogućava da postane energetsko čvorište ove regija, kao i poveznica Evrope sa stabilnim izvorima energije. Volc je istakao da Evropa već godinama skupo plaća svoju ovisnost o jednom izvoru energije kroz rastuće cijene i ekonomsko usporavanje.- Infrastruktura Južne interkonekcije neće diskriminisati ničiji gas, ali je na građanima BiH da izaberu hoće li iskoristiti nezavisnost, koju SAD nudi ovim projektom - rekao je Volz na pitanje čiji će gas biti transportovan ovim gasovodom.<h2>Kamen temeljac</h2>- SAD posmatra Južnu interkonekciju kao „kamen temeljac“ budućeg ekonomskog sistema BiH, i preduslov za modernizaciju njene industrije. Istovremeno će energetska infrastruktura sigurno privući velike američke investicije u privatni sektor, a kompanije u SAD-u budno prate projekat - dodao je. Južna interkonekcija je tek prvi korak i neophodan preduslov, bez kojeg ne možemo govoriti o širenju mreže u BiH i dodatnim konekcijama ka njenim susjedima, jer ne bi bilo tehnički moguće ni isplativo.<h2>Pouzdanost snabdijevanja</h2>- SAD želi spriječiti da se u budućnosti energenti koriste kao političko oružje ne samo protiv BiH nego, i protiv evropskih partnera, Američke kompanije nikada nisu propustile isporuku energenata, bez obzira na globalne izazove, ratove i prirodne katastrofe - rekao je Volc za "Avaz". Naglasio je da kada imate ugovor s američkim preduzećem, to garantuje da će biti ispoštovan.- To za BiH znači sigurnost snabdijevanja energentom prema tržišnim principima i bez političkih pritisaka i uplitanja. SAD neće ostaviti BiH i svoje partnere i saveznike bez energenata u slučaju da gasovod ne bude završen do momenta kada je EU predvidjela ukidanje ruskog gasa - rekao je za "Avaz".<h2>Gasne elektrane </h2>Volz je potvrdio važnost izgradnje tri gasne elektrane za proizvodnju električne energije, poput one za potrebe mostarskog Aluminija. One će služiti kao komercijalna „sidrišta“ za uvoz gasa ali i za modernizaciju energetskog sistema i prelazak BiH na energetski efikasnije tehnologije, istakao je. Brzina izgradnje zavisiće od ažurnosti bh. vlasti u izdavanju dozvola i identifikovanju kompanija koje će izvoditi radove. Sa druge strane, SAD insistiraju na uklanjanju ekonomskih barijera i harmonizaciji tarifa, kako bi američki resursi bili što priuštiviji za krajnje korisnike u BiH. <h2>Gasno čvorište umjesto "slijepo crijevo"</h2>Izgradnjom Južne interkonekcije BiH se može od 'slijepog crijeva' gasnog sistema postati tranzitna zemlja, te preokrenuti dinamiku u regionu. Priključenjem na planirani IAP gasovod, preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske, BiH može postati ključni distributer gasa ka sjeveru i istoku. SAD vidi ekonomsku saradnju kroz energetiku i kao moćno sredstvo za poboljšanje političkih odnosa BiH sa susjedima. - Mi ne vidimo ovaj projekat kao kraj, mi smatramo da je ovaj projekat početak, dakle, projekat koji će omogućiti sjajni ekonomski rast investicija ovdje u BiH. Međunarodna zajednica posmatra sve ovo, investitori u SAD ovo posmatraju da vide šta će se desiti sa ovim komadom infrastrukture, koliko će biti teško ili jednostavno izgraditi ovu infrastrukturu. Ova infrastruktura će omogućiti energetiku da ulazi u zemlju, što će naravno biti paralelno sa ekonomskim rastom ovdje u BiH. Dakle, ovo je ključni temelj, kamen temeljac za budući ekonomski sistem ovdje u BiH. Drago mi je što ste spomenuli pitanje o pouzdanosti i prijuštivosti američkih energetskih resursa, izuzev plina. Dakle, smatramo da je sadašnje globalno tržište i ono što svjetski događaj čine da bi uticali na to tržište i mogućnost da se osiguraju energetski izvori koji su ključni za kontinuirano funkcioniranje ekonomija širom svijeta - rekao je.- Dakle, uklanjanje bilo kao ih ekonomskih ili drugih barijera, tarifa na resurse koje SAD mogu osigurati da bi se smanjila cijene energenata, da li se radi o benzinskim pumpama ili o struji. To je jako važan korak da je moguće otvoriti tu opciju da bi se povećala energijska sigurnost ovdje u BiH. Ja znam da je najveći proizvožač goriva i gasa u svijetu. SAD su spremne i mogu biti pouzdan partner da osiguraju te priuštive i poznane energetske izvore. To je scenario gdje mora funkcionisati na osnovu komercijalnih uslova. Dakle, harmonizacija tarifa i uklanjanje prepreka za tržištni ulazak američkih resursa ovdje je jako važan korak za rast te ekonomije. Projekat o kojem mi govorimo danas i zbog kojeg sam imao sastanake s vašim liderstvom. O njemu se priča u Bijeloj kući. Na najvišem nivou vlade SAD sa mojim sekretarom za energetiku sa Vijećem za energetiku, znači unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dakle, velike energetske kompanije u SAD također pomno prate ovaj projekat - naglasio je.Istakao je da one vide ogromne komercijalne mogućnosti koje ovaj projekat predstavlja.- Ja sam optimista kada je riječ o budućnosti energetskog sistema BIH i naravno vezano na to kako će ekonomija ovdje izgledati kao rezultat jačeg, življeg i priuštivijeg i sigurnijeg energijskog sistema - zaključio je.

Izgradnju gasovoda će pratiti velike američke investicije

Volc za "Avaz": Južna interkonekcija je "kamen temeljac", o njoj se govori u Bijeloj kući

Bez obzira na uvođenje biometrijske tehnologije i skenera za listiće na birališta, Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine mora na ovogodišnjim izborima u oktobru imati „Plan B“ u vidu „papirne procedure“, rekao je za „Dnevni avaz“ ambasador Rik Holcapl (Rick Holtzapple), šef Misije OSCE-a u BiH. Kontinuitet izbora mora biti osiguran i u slučaju tehničkih kvarova, jer i najmanji tehnički kvar može automatski biti percipiran kao sistemska prevara, jer je povjerenje građana u izborni proces već poljuljano, rekao je.<h2>Kvalitet primaran </h2>Odgovornost CIK-a je da u okviru budžeta izabere najkvalitetniju ponudu na osnovu činjenica, iskustva u poslovima izborne tehnologije, te integriteta, kao i da pri tome zanemari političke ili poslovne veze, rekao je komentarišući nabavku biometrijske opreme i skenera za birališta u BiH.- Smatram da postoji čvrsta logika zbog koje CIK nije odabrao najnižu ponudu, već ponudu za koju je ocijenio da predstavlja najveći odnos vrijednosti za novac. Svaki sistem mora proći rigorozna stres testiranja i sigurnosne revizije znatno prije samih izbora, rekao je.<h2>Važnost koda</h2>Naglasio je da izabrana tehnologija mora biti transparentna, odgovorna i podložna reviziji, te da institucije BiH moraju zadržati potpuni nadzor i neograničen pristup sistemima radi inspekcije, testiranja i revizije.Podvukao je da je zaštita izbornih podataka temeljna obaveza domaćih vlasti, dok je Misija OSCE-a u BiH isključivo tu da pruži tehničku pomoć u skladu s najboljim međunarodnim praksama. Naveo je da je slična oprema, testirana pilot-projektom u Brčko distriktu 2024. godine, pokazala zanemariva odstupanja na nivou statističke greške. <h2>Žalbeni proces</h2>Ovakvi procesi u drugim državama članicama OSCE-a uživaju snažnu podršku svih državnih institucija, dok je u BiH sve palo na teret CIK-a, rekao je ambasador Holcapl komentarišući opstrukcije ovog projekta, koje dolaze od državnih institucija. Pozvao je nadležne da žalbeni postupak ne pretvaraju u alat politizacije, te naglasio da pravovremene odluke omogućavaju adekvatnu pripremu za Opće izbore u oktobru 2026. godine. Sljedeći ključni korak je osigurati da se proces odvija bez nepotrebnih spekulacija i opstrukcija, koje su neprihvatljive, dodao je. <h2>„Ljudski faktor“</h2>Ambasador je priznao da tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti potrebu za profesionalnom i nepristrasnom administracijom, odnosno neutralisati ono što se zove „ljudski faktor“. Birački odbori su, prema nalazima Koalicije „Pod lupom“, već godinama najslabija karika izbornog procesa. Biometrija i skeneri služe za standardizaciju procedura i ograničavanje prostora za manipulacije koje vrše političke stranke putem svog osoblja na biračkim mjestima, rekao je ambasador Holcapl. Zaključio je da tehnološku reformu mora pratiti i jačanje nezavisnosti izbornih tijela. Misija OSCE-a će nastaviti da insistira na mjerama koje smanjuju neprimjeren politički utjecaj na rad odbora, istakao je. <h2>Žalba URŽ-u</h2>Trenutno Ured za razmatranje žalbi BiH (URŽ) odlučuje o žalbi banjalučke kompanije „Planet Soft“ na CIK-ovu odluku da uvođenje izborne tehnologije povjeri međunarodnoj korporaciji „Smartmatic“. To je posljednji korak prije potpisivanja ugovora s izabranim ponuđačem. Ako URŽ do kraja iskoristi zakonski rok od dva mjeseca da riješi žalbu, mogao bi time ugroziti uvođenje biometrijske tehnologije za identifikaciju birača i skenera za glasačke listiće na ovogodišnje izbore.

Ambasador podržao CIK-ov izbor najbolje, a ne najjeftinije ponude za biometriju

Holcapl: Politizacija ili usporavanje žalbenog postupka su neprihvatljivi

Šef Misije OSCE-a u BiH Rik Holcapl: BiH mora zadržati kontrolu nad izborima

Poslijeratne godine poslovanja Gordana Pavlovića Gocija, tadašnjeg autoprevoznika, obilježila je presuda za krivotvorenje, u žargonu poznato kao „prekucavanje“ oznake kamionskog motora. Tada se izvukao s uslovnom kaznom i naučenom lekcijom. Kasnije sumnje da u svojim kamionima švercuje kafu i duhan na sudu nisu dokazane. Osuđivani su vozači i saradnici, a Goci se pojavljivao kao svjedok. Naučio je da su političke veze i nedostatak skrupula recept za poslovni uspjeh u zemlji tranzicije.Danas Goci nosi „Rolex“ od stotinjak hiljada KM, i vlasnik je dva od tri najveća industrijska izvoznika u Bosni i Hercegovini, zvorničke kompanija „Nova Alumina“ i „Željezare“ Zenica. Tragovi njegovih poslovnih uspjeha su posuti hiljadama sudbina otpuštenih radnika širom Bosne i Hercegovine.<h2>Kolateralna šteta</h2>Najnovija faza Pavlovićevog širenja u Federaciji BiH je preuzimanje udjela u „ArcelorMittalu“ Zenica. Predstavlja samo nastavak surovog „rješavanja radničkih pitanja“, koje je usavršio u RS. Pokretanje stečaja u Novoj Željezari Zenica ostavljanje stotina radnika u pravnom vakuumu, i prebacivanje najvrednije imovine na nove firme, može iznenaditi samo one koji ne poznaju Gordana Pavlovića Gocija, iza čijeg poslovnog uspona ostaju gladne radničke godine.Da Pavlović uživa status politički podobnog privatnika, pokazala je još privatizacija Rudnika mrkog uglja „Miljevina“ 2010. godine. Za šest miliona KM i obećanja da će zadržati 100 radnika dobio je rudnik uglja i koncesiju na ležište vrijedno tri milijarde KM. Porijeklo novca nije detaljno provjeravano. Pavlović nije zadržao radnike. Republika Srpska mu je, ipak, isplatila 266.000 KM poticaja za izvoz uglja. Neispunjavanje obećanja, otpuštanje radnika i crpljenje budžetskih miliona je postao „modus operandi“ Pavlovićevih preuzimanja.<h2>Stečajni „kanibalizam“</h2>U posrnuloj firmi se pojavljuje novi vlasnik koji „jede zdravo meso“ kompanije, u obliku nekretnina, dozvola ili sirovina. Dugove i radnike ostavlja kao kosti državi, stečajnom upravniku i povjeriocima. Moć Gordana Pavlovića je rasla dok je usavršavao upravo takvo poslovanje.Nikada nije krio svoju pripadnost SNSD-u Milorada Dodika, ali je ta veza vidljivija u šutnji nadležnih institucija. Vidljiva je i u odluci politike da budžetskim milionima pomogne Gociju da ugasi štrajk glađu 600 rudara „Nove Ljubije“ u Prijedoru. Rudnik je otišao u stečaj nakon što ga je preuzeo.

Do bogatstva ovaj biznismen stigao je uz političku zaštitu

Ko je industrijalac Gordan Pavlović Goci: Imperija izgrađena na stečajnim 
ruševinama i uništavanju radnika

Domaća namjenska industrija cvjeta, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Godišnji izvoz municije i eksploziva je u posljednjih dvanaest godina uvećan osam puta, dostigavši 623 miliona KM. S rastom profitabilnosti namjenske industrije, raste i pritisak krupnog kapitala.Investitori pokušavaju postati što veći suvlasnici i preuzeti kontrolu nad firmama namjenske industrije, što zakon zabranjuje. Stoga sektor posljednjih dana potresaju medijsko prepucavanje domaćih vlasti i stranih investitora, te prijetnje tužbom.<h2>Federacija BiH</h2>Zakoni ne dozvoljavaju da investitori preuzmu kontrolni paket dionica i donose ključne odluke u kompanijama namjenske industrije FBiH, koju čine „Igman“, UNIS Ginex, „Pretis“, BNT–TmiH, „Binas“, „Pobjeda“, te UNIS. Za sve je nužna saglasnosti vlasti ovog entiteta, kao većinskog vlasnika.

Akos Horvath je predstavnik firme „Regulus“, koja je suvlasnik više domaćih kompanija namjenske industrije. On je nedavno u medijima optužio Vladu FBiH da nanosi štetu lošim upravljanjem i kadroviranjem, te sprečava investicije u modernizaciju ovog sektora.Resorni ministar Vedran Lakić je uzvratio najavom da će podnijeti privatnu tužbu za klevetu protiv Horvatha jer „duže vrijeme uzurpira rad naših firmi i pravi pometnju iznošenjem neistinitih navoda“.Investicije su dobrodošle isključivo uz poštivanje zakona i strateških interesa države, jer je namjenska industrija stub sigurnosti i razvoja države, a ne privatni projekt, zaključio je Lakić.<h2>Republika Srpska</h2>- Postoji potreba za jačanjem međunarodnih partnerstava, ali samo u domenu naše države BiH, a ne da budemo kolektivno preuzimani od nekih velikih i jačih kompanija - kaže za „Dnevni avaz“ Slavenko Ristić.On je strateški partner Vlade RS i većinski vlasnik firme „Tehnički remont Bratunac“ (TRB), trenutno najuspješnijeg preduzeća u ovom sektoru RS, koje proizvodi oklopna vozila, lako oružje i municiju.Ristić ističe da je BiH naslijedila respektabilne brendove s dugom tradicijom, ali da je upravljanje trenutno fragmentirano, dok banke odbijaju finansirati firme, iako obrću stotine miliona KM godišnje.Kada bi BiH zauzela strateški pristup, a nadležne institucije bile složne i koordinisane, namjenska industrija bi mogla biti jedan od ključnih nisilaca industrijskog razvoja, dodaje on.<h2>Optužnica za „eutanaziju fabrike“</h2>Specijalni odjel Federalnog tužilaštva (POSKOK) je 4. marta optužio stečajnu upraviteljicu kompanije „Vitezit“, te tri osobe povezane sa stranim investitorom, da su nezakonito rasprodali postrojenja kompanije „Vitezit“ u staro željezo. To je bio posljednji ekser u kovčegu firme, koja je nekad bila među vodećim brendovima domaće namjenske industrije.&nbsp;

Gdje najviše izvozimo i koje vrste oružja?

Municija i eksploziv čine 90 posto izvoza namjenske industrije BiH

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Uoči dolaska Donalda Trampa Džuniora (Trump Jr.), sina američkog predsjednika Donalda Trampa, u Banja Luku, primjetne su pojačane policijske snage.Napravljena je "sterilna zona" oko Banskog Dvora te niko neće moći prići bliže od 150 do 200 metara udaljenosti.Tramp Džunior bi u Banjoj Luci trebao održati nekoliko sastanaka sa zvaničnicima iz Republike Srpske, a planiran je i odlazak na imanje Milorada Dodika u Bakince.Zbog dolaska Trampovog sina je u Banjoj Luci pojačan policijski nadzor, stoga je u samom centru grada, u blizini Palate predsjednika RS-a i drugih entitetskih institucija, postavljen veliki broj policijskih službenika, kao i oklopna vozila.Također je od 12:00 sati nastupila blokada saobraćaja dijelu grada gdje dolazi Tramp Džunior te će biti napravljen perimetar od 200 metara oko Banskog Dvora, prilikom čega neće biti dozvoljeno ni pješacima da se približe.Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika SNSD-a kazao je da je ovo prijateljska posjeta do koje je došlo na njegov poziv.

Postavljen veliki broj policijskih službenika, kao i oklopna vozila

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

Trampov sin, Donald Tramp Džunior, danas stiže u Banju Luku, a kako "Avaz" nezvanično on slijeće na aerodrom danas u ranim popodnevnim satima.&nbsp;Cesta do Banje Luke je već zatvorena, a mediji prenose da je u gradu opsadno stanje.&nbsp;Ne zna se koliko dugo će Tramp Džunior biti u Banjoj Luci, ali prema "Avazovim" saznanjima nakon toga putuje za Budimpeštu, gdje će se sastati sa Viktorom Orbanom.Nezvanično, sa njim kod Orbana ide i Milorad Dodik, a dolazi i Aleksandar Vučić.Ova posjeta predstavlja podršku Orbanu pred izbore koji ga očekuju.

Nezvanično, sa njim kod Orbana ide i Milorad Dodik

Trampov sin u Banju Luku stiže u popodnevnim satima: Nakon toga ide u Budimpeštu

Žalba konzorcija koji predvodi kompanija „Planet Soft“ iz Banjaluke je 6. aprila stigla u Ured za razmatranje žalbi (URŽ). URŽ odlučiti u zakonom propisanom roku, naveo je u odgovoru za "Dnevni avaz" Miloš Šehovac, službenik za informisanje URŽ-a Bosne i Hercegovine (BiH).Konačna odluka URŽ-a će odrediti koja kompanija će uvoditi biometrijsku tehnologiju i skenere na birališta u Bosni i Hercegovini (BiH), i da li ćemo novu tehnologiju imati na Opštima izborima, u oktobru ove godine. Zakon o javnim nabavkama BiH propisuje da URŽ ima rok od dva mjeseca da odluči. Ako ovaj ured iskoristi cijeli rok, birači neće imati priliku na ovogodišnjim izborima glasati uz pomoć napredne tehnologije. Naime, izabrana kompanija „Smartmatic“ je ponudila rok isporuke od 139 dana od potpisivanja ugovora, dok tender propisuje da oprema mora biti spremna za upotrebu na biralištima najkasnije do 27. septembra. Smartmatic se za 74.5 miliona KM obavezuje tokom naredne četiri godine isporučiti izbornu tehnologiju na oko 6.000 biračkih mjesta u BiH. Sklapanje ugovora je odgođeno žalbom kompanije Planet Soft, čija ponuda je bila oko 17 miliona KM jeftinija, a rok za isporuku kraći za 49 dana. CIK je ponudu kompanije „Planet Soft“ odbacio kao nezadovoljavajuću, te izabrao drugorangiranu kompaniju „Smartmatic“, ocijenivši da ispunjava sve tehničke i sigurnosne uslove.Oprema za biometrijsku identifikaciju birača i njihovih ličnih dokumenata, te skenera za skeniranje glasačkih listića, trebala bi spriječiti izborne prevare pri glasanju i prebrojavanju glasova.

Ured za razmatranje žalbi BiH (URŽ) ima rok od 60 dana

Žalba na CIK-ov izbor ponuđača biometrijske tehnologije: Ured odlučuje hoće li naredni izbori u BiH biti digitalni

Sredinom aprila će Komisija za izbor sudaca Ustavnog suda BiH otvoriti prijave kandidata, potvrdio je za „Dnevni avaz“ Mladen Bošković, predsjednik Komisije i dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).Parlament FBiH time ulazi u ključnu fazu popunjavanja ovog suda koji inače broji devet sudija, ali od početka 2024. godine radi bez sudija iz Republike Srpske (RS), zbog političkih blokada vlasti ovog entiteta. FBiH bira četiri sudije, RS dva, dok troje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.<h2>Kandidati u kuloarima </h2>Za ovu najvišu pravosudnu funkciju u BiH na konkurs koji je bio raspisan prijavio se 31 kandidat. Njihova imena zvanično će biti poznata po otvaranju prijava. Sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman uskoro idu u penziju, pa će jednog sudiju birati Bošnjaci, a jednog Hrvati. Prijave na ove važne, doživotne funkcije su stigle još u februaru, a proces je zaustavljen već mjesec dana, dok stranke odmjeravaju političke apetite i testiraju stabilnost vladajuće koalicije. U hodnicima Predsjedništva BiH se kao potencijalna favorizovana kandidatkinja spominje Dženeta Omerdić, aktuelna savjetnica Denisa Bećirovića. Kao kandidatkinja se spominje i Monika Mijić, v.d. agentica BiH pred sudom u Strazburu, te Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava od 2012. godine.<h2>Bojkot RS</h2>Nakon što je sudija Ustavnog suda BiH Miodrag Simović penzionisan 2022. godine, NSRS obija izabrati nasljednika pod izgovorom da "ne želi dati legitimitet sudu koji donosi odluke protiv interesa RS". Od početka 2024. godine, kada je sudija Zlatko Knežević prijevremeno penzionisan, Ustavni sud BiH prvi put u svojoj historiji radi bez sudija iz RS.<h2>Trenutno stanje</h2>Po Ustavu BiH, ovaj sud može odlučivati dok god ima kvorum od pet sudija, ali je odsustvo dvoje sudaca iz RS paralisalo rad Velikog vijeća, koje čine samo domaće sudije. Sve odluke moraju ići na Plenarnu sjednicu, gdje učestvuju i strane sudije, što je upravo smetalo vlastima RS.Građani i privreda trpe, jer je rješavanje svakodnevnih pravnih problema, poput dužine trajanja sudskih postupaka, drastično usporeno.

Rok za prijave istekao davno – koverte još neotvorene

Za dvoje sudija Ustavnog suda BiH 31 prijava

Vijest da je godišnji izvoz jaja iz Bosne i Hercegovine prošle godine povećan za 84 posto je nesumnjivo pozitivna. Jaja su, uz maline, šumske proizvode i jestivo ulje, među rijetkim prehrambenim proizvodima kojih više izvozimo nego što uvozimo. Sjajna su vijest da puni kamioni jaja odlaze u Srbiju, Italiju, Crnu Goru, Austriju i Hrvatsku. Ali prazne štale i silosi širom BiH su prava slika naše poljoprivredne nemoći.<h2>Pad potrošnje</h2>Peradarstvo je opstalo zahvaljujući investicijama i prilagođavanju EU standardima, a ne zbog podrške države, objašnjava Predrag Miličić, direktor kompanije „Agreks“ i jedan od vodećih ljudi ovog sektora. Navodi da je, uz njegovu kompaniju, još jedna domaća firma počela izvoziti za EU, pa je izvoz značajno porastao. I pad domaće potrošnje je preusmjerio višak proizvoda ka izvozu, dodaje. - Problem nije u kvalitetu firmi, jer smo mi još 2012. godine ispunili tehničke uslove, već u tromosti države. Odobrenje za izvoz ne dobija firma, već država, a BiH godinama kasni s usklađivanjem zakona i provođenjem kontrola, poput monitoringa salmonele - navodi on. Zbog spore i komplikovane koordinacije entitetskih i državnih nivoa, ova firma je punih sedam godina čekala spremna da počne izvoziti, kaže Miličić. Dodaje da poljoprivredi ne trebaju subvencije već efikasne institucije, koje će ukloniti birokratske blokade i omogućiti slobodan rad.<h2>Pravilnici na čekanju</h2>Prepreka da nakon izvoza B klase jaja počnemo izvoziti i jaja A klase su entitetske vlasti, decidan je Saša Bošković, direktor Ureda za veterinarstvo BiH. Navodi da ovaj ured već pet mjeseci čeka da entitetske vlade usvoje četiri izmijenjena pravilnika, koji su već odavno usaglašeni s tim vladama. - Da bi Vijeće ministara BiH to usvojilo, i da bismo počeli izvoziti, trebaju nam pozitivna mišljenja koja još čekamo - navodi Bošković. Kaže da su peradarski proizvođači za 10 do 20 posto konkurentniji od EU, ali im entitetske vlade bez ikakvog obrazloženja koče izlazak na to tržište. Bez države, koja će stati iza proizvođača, svaki naš izvozni skok će ostati tek statistički incident, a ne signal oporavka. <h2>Porazan bilans</h2>Bilans vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda je porazan i brzo hladi optimizam. Uvozimo 4,24 milijarde maraka više hrane nego što izvozimo. Uzalud slavimo izvoz jaja, dok god uvozimo deset puta veće vrijednosti u mesu, pšenici i mlijeku, nego što izvozimo.

Poljoprivredi ne trebaju subvencije već efikasne institucije, koje će ukloniti birokratske blokade i omogućiti slobodan rad

Domaći peradari još izvoze samo B klasu jaja

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić na konferenciji za medije odgovarao je na pitanja o Južnoj interkonekciji, gdje je kazao da će sve dozvole biti obaveza investitora, uključujući i eksproprijaciju.- Lokalni nivoi vlasti će se odreći naknade, a privatna lica će biti kompenzovana. Ministarstvo prostornog uređenja FBiH radi na imenovanju Komisije za urbanističku saglasnost za ovaj projekat. Državna imovina je ostala neriješeno pitanje i ako ne bude riješena, ovaj projekat neće biti implementiran. Volio bih da se državna impovina riješi ne samo za ovaj projekat, nego u kompletu - rekao je Lakić.

Lakić o Južnoj interkonekciji: Ovo će biti model i za brojne naredne projekte, s američkim investitorom smo dobili kraću proceduru implementacije

Na pitanje da li je AAFS investitor ili izvođač radova, Lakić je kazao da su oni investitor.- Građevinski i operativni dio će izvoditi domaće firme. Investicija u velikoj mjeri ostaje u BiH tim firmama. Uvoz gasa će i dalje ići preko Energoinvesta. Ta kompanija ima značajne prihode od uvoza, a tako će i ostati. Bez velikih industrijskih potrošača cijena ovog gasa je previsoka. Mi moramo cijenu spustiti većom kupovinom gasa. Tuzlu smo odlučili gasifikovati i iz tog razloga, a imamo i projekat Sjeverne interekonekcije. Imat ćemo dva transportera gasa - BH Gas i investitora - rekao je Lakić.

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Za nas je energetska sigurnost jednaka nacionalnoj, ovo je projekat vrijedan 1,5 milijardi 

Na pitanje novinara "Avaza" o Istočnoj interkonekciji, ministar je kazao da RS i FBiH rade zajedno i usaglašeno kako bi doveli gas privredi i građanima te poručio da podržava sve interkonekcije.- Ali svjesni su i u RS da od 2028. godine nema više ruskog gasa u Evropi. To što se grade interni gasovodi što je dobro jer nam trebaju potrošači. Brčko je tu značajno jer su kroz njega planirani i gasovodi za FBiH kao i za RS - naglasio je Lakić.Još jednom je ponovio da će mostarski Aluminij biti samo kupac gasa.- Kakanj, Tuzla i Mostar su planirani za gradnju plinske elektrane, ali možda će to i investitor uraditi tamo. Sigurno je da u Hercegovini treba ta elektrana jer je potrošnja velika - naveo je Lakić.Pojasnio je da prema mišljenju Ministarstva pravde ne ruše ugovor o Evropskoj energetskoj zajednici, a da je interes svega ovoga da imaju nižu cijenu gasa.

Još jednom je ponovio da će mostarski Aluminij biti samo kupac gasa

Lakić: AAAFS je investitor, a ne izvođač radova, građevinski dio će raditi domaće firme, problem nam je i dalje državna imovina

Predsjednik kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Džozef Flin poručio je na zajedničkoj konferenciji za medije s resornim ministrom Vedranom Lakićem prvo je čestitao reprezentaciji BiH na plasmanu na Svjetsko prvenstvo koje će se održati u Sjevernoj Americi.Naveo je da je on osnivač tri kompanije i da ima mnogo iskustva u sektoru finansijskog kapitala.- Na ovo gledamo kao stratešku investiciju, ne samo za BiH i ovaj region, nego i generalno, u smislu rada na energetskoj sigurnosti i rada na povećanju na industrijskom kapacitetu. Ovo je iz naše perspektive što se gleda kao strateška nacionalna investicija. Ovo dolazi u pravom trenutku, jer poznato vam je da energetska sigurnost u kontekstu globalnih dešavanja jeste jedan od prioriteta za SAD. Ne samo za trenutnu administraciju, nego i za investitore AAFS je namjenski instrument za privlačenje dodatnog kapitala i osnaživanje generalne investicije. Mi smo diregent jednog orkestra, koji će funkcionirati na način da privlači investicije i na sebe preuzima određeni rizik. Tu je važan naš dugoročni odnos s Vladom FBiH, odnosno FBiH, jer bez toga ne bi bilo interesa investitora - rekao je Flin.Istakao je da oni rade ekspertizu i građevinski dio.- Predviđen je angažman eksperata za izgradnju gasovoda i mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Moram se zahvaliti ministru i premijeru na angažmanu, kao i kolegama iz Ambasade SAD da iskoristimo ovu jedinstvenu priliku, kako bi u narednim decenijama osigurali benefite. Ovo je značajna američka investicija, koja bi privukla interes i za investicije u druge djelatnosti. Nadam se da nastavljamo biti partneri i u narednom periodu - kazao je.

Potpredsjednik iste kompanije Džesi Binal poručio je da je za njih važno da cjelokupni proces bude transparentan. Naveo je da je ovaj projekat za BiH, cijeli region i SAD. - Za nas energetska sigurnost je jednaka nacionalnoj sigurnosti, zato je ovo jedan od prioritetnih projekata za Trampovu administraciju. Drago mi je da smo u historijskim danima u BiH, kada smo mogli pratiti vašu reprezentaciju, a vjerujemo da ćemo kroz ovakve aktivnosti približiti građane BiH i SAD. Unaprijed se radujem budućim pobjedama - kazao je Binal.Direktor AAFS-a BiH Amer Bekan kazao je da s Flinom i Binalom dugi niz godina radi na drugim projektima i zahvalan im je što su prepoznali BiH kao zemlju s investicionim potencijalom.- Ovo nije samo ekonomsko, nego i sigurnosno pitanje. Drago mi jeda ćemo raditi i da ćemo uz podršku politike što prije krenuti u realizaciju projekta. Kada potpišemo ugovor, onda ćemo govoriti kada možemo početi s realizacijom - naveo je Bekan.Bekan je kazao da su njihove studije pokazale da bez plinskih elektrana ova investicija ne bi bila isplativa. Što se tiče plina, kazao je da je to berzanska roba, da to ne ovisi o njima. Istakao je da je njihova kalkuacija da je ovo projekat vrijedan milijardu i po KM.- Banke ne daju više od 70 posto projekta, morate imati minimalno 30 posto od svojih sredstava. U ovoj grupaciji je dosta kompanija, a mi smo izlog tih ljudi. Nije teško ovo finansirati, velike banke su zainteresovane. To je važno za BiH, otvorit će vrata i drugim investicijama. Mi ćemo dovesti i druge kompanije, koje će zaposliti radnike. Ovo je veliki finansijski interes. Sve je transparentno, mi smo na raspolaganju, ali nismo dosad mogli da govorimo dok još nismo izabrana kompanija, čekamo da to Parlament izglasa - naveo je Bekan.

Mi smo diregent jednog orkestra, koji će funkcionirati na način da privlači investicije i na sebe preuzima određeni rizik, rekao je Flin

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Ovo je prioritet Trampove administracije, projekat je vrijedan 1,5 milijardi 

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP) održao je konferenciju za medije za jedno s predstavnicima američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Džozefom Flinom, Džesijem Binalom i Amerom Bekanom.Oni su razgovarali o aktuelnosti vezano za projekat Južne intekonekcije.Resorni ministar Lakić rekao je da je želja da prezentiraju sve informacije vezano za ovaj projekat i da nakon toga ne ostane niti jedna sugestija niti sumnja koje bi mogle ugroziti ovaj projekat.- Prije nekoliko godina je Zakon o južnoj interkonekciji bio pred Parlamentom, 2021. godine je prošao Predstavnički dom, ali nije Dom naroda PSBiH. U januaru 2025. su ga usvojila oba doma Parlamenta, ali do implementacije projekta nije došlo. Treba biti iskren i reći da nije bilo političke volje za implementaciju ovog projekta. Nakon toga se desilo iskazivanje interesa američke kompanije AAFS i mi smo dobili pismo interesa i samoinicijativnu ponudu, osim izgradnje plinovoda, izražen je interes za izgradnju i gasnih elektrana - rekao je Lakić.Dodao je da su političke partije koje participiraju u vladajućoj većini imale su politički dogovor da se maksimalna pažnja posveti realizaciji ovog projekta.- Bila je ideja da se direktno u Zakon uvrsti firma za realizaciju ovog projekta. I nama je to bilo prvi put da se dešava, bile su sumnje, preispitivanja, provjerovali smo Zakone. Komunicirali smo i s drugim ministarstvima i dobili pozitivna mišljenja da se takvo nešto može uraditi. Tehnička grupa potpomognuta EPA projektom i donosiocima odluka u FBiH je došla do usaglašenog prijedloga zakona. Vlada je 14. januara usvojila informaciju ovog Ministarstva da smo zaprimili pismo namjere i ponudu - naveo je Lakić.Istakao je da žele potpunu transparentnost te zahvalio i Ambasadi SAD u BiH i gospodinu Ginkelu, kao i njegovom timu, od kojeg su dobili pismo u kojem se podržavaju izmjene i dopune Zakona i pismo AAFS.Poručio je da je tekst Zakona usvojen na Vladi prije 10 dana.- U izmjeni se korigovalo i to, osim osnovnog gasovoda, dodali smo i odvojke za druge gradove, kako bi uhvatili što više područja da budu gasifikovani, a to su Grude, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Čapljina, a dodali smo i novi dio gasovoda, koji nije vezan za ovu trasu interkonekcije, a to je od Kladnja prema Tuzli. Smatrali smo da trebamo iskoristiti priliku, da bi počeli gasifikaciju i industrijskog dijela FBiH, a kako bi gasovod došao i do TE Tuzla, jer nam je bitna za energetsku stabilnost FBiH. U zakon je upisano ime investitora i željeli smo da interesi FBiH budu obezbjeđeni. Ovo je strateški projekat za FBiH, ali moramo zaštiti interes FBiH. U narednim danima predstoje sjednice oba doma Parlamenta, to je planirano za iduću sedmicu. Ključna i najbitnija procesna radnja bit će zaključivanje ugovora i američkog investitora. Naglasio je da će se služiti Zakonom o koncesijama i u sve će biti uključen veći broj pravnika kako bi se zaštitili interesi i jedni i drugi, zbog čega smo stavili vremensku odrednicu od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona - istakao je Lakić.Naveo je da predstoji dinamičan posao i da će izaći s ugovorom koji je višedecensijski, a koji će biti prekretnica za razvoj energetske infrastrukture.- Imamo ogromnu zahvalnost što je američki investitor iskazao interes, ali moramo zaštiti obje strane. Ovim zakonom smo dobili mnogo kraću proceduru implementacije projekta, BH Gas bi provodio javne nabavke, bilo bi problema za sredstva BH Gasu, a motiv je odluka EU da 1.1.2028. godine više ne može biti ruskog gasa. Zato želimo da stvari brže rješavamo, ovo će biti nova stvar u zakonodavstvu, ali ako počnemo s ovim, ovo će vjerovatno biti model za brojne naredne projekte. Zakon će biti dostavljen po hitnom postupku Parlamentu. Premijer FBiH Nikšić je 26. 3. ga uputio prema Parlamentu, a bitno je i zaključivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, a to mora ići paralelno s ovim procesom donošenjem Zakona, a premijer je to dostavio Vijeću ministara BiH. Slijedi nam izgradnja interkonekcije i gasovoda Kladanj-Tuzla, kao i izgradnja gasnih elektrana, koje bi stabilozovale energetski sistem FBiH - zaključio je Lakić.

Slijedi nam izgradnja interkonekcije i gasovoda Kladanj-Tuzla, kao i izgradnja gasnih elektrana, koje bi stabilozovale energetski sistem FBiH, rekao je Lakić

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković već dva dana ne nalazi za shodno da osudi prvorazredni sigurnosni i diplomatski skandal, koji se desio u Banjoj Luci 29. marta. Umjesto toga, na mrežama se bavi izbornom kampanjom i beskorisnim političkim prepucavanjima.

Grupa mladića je napala Zorana Piličića, hrvatskog konzula u Bosni i Hercegovini, i njegovog brata u Banjoj Luci. Tukli su ih, proganjali ulicama skoro pola sata, upućivali salve uvreda i nazivali ustašama. Srećom, nisu teže povrijeđeni - prošli su s hematomima, modricama i ogrebotinama.<h2>Loši odnosi</h2>Konakovićevo ministarstvo je nadležno da akredituje konzule i diplomate nižeg ranga, čime im garantuje diplomatski status i zaštitu državnih organa. On, međutim, na društvenim mrežama žali za osipanjem kapitalnih kadrova svoje stranke, prepucava se s političkim protivnicima i bavi se svim i svačim osim svojim poslom. O napadu - gromoglasno šuti.- Razočaran sam da ministar vanjskih poslova nije makar verbalno osudio napad na visokog diplomatu. Smatram da je to neprofesionalno - komentariše za „Dnevni Avaz“ Mirza Hajrić, bivši diplomata i politički analitičar.Navodi da nezvanično čuje da su međuljudski i profesionalni odnosi zaposlenika Ministarstva vanjskih poslova BiH dosta narušeni proteklih godina, i da mnogi ne komuniciraju međusobno. Hajrić zaključuje da višednevna šutnja ministra i Ministarstva nanosi dodatnu štetu ugledu BiH.Očekivano bi bilo da ministar posjeti napadnutog konzula, pa možda i da se sastane s ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ti potezi bi, uz verbalnu osudu, popravili ugled Ministarstva i BiH, koji je narušen ovim napadom.<h2>Osude drugih</h2>Napad na konzula Piličića i njegovog brata su osudili Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske, Draško Stanovuković, gradonačelnik Banje Luke, ambasade Republike Hrvatske i Češke u BiH i drugi.Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na poziv „Dnevnog avaza“ da komentarišu napad i višednevnu šutnju ministra Konakovića.Umjesto Konakovića napad je najoštrije osudio njegov zamjenik Josip Brkić. Primio je hrvatskog ambasadora Ivana Sabolića, te naveo da su napadom ozbiljno ugroženi sigurnost diplomatskih predstavnika i principi Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Istakao je da su sigurnost i nepovredivost diplomatskog osoblja temeljne obaveze svake države domaćina, te pozvao nadležne institucije da hitno uhapse odgovorne i da ih sudski procesuiraju.<h2>Protestna nota</h2>Ambasada Hrvatske u BiH uputila je protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH zbog teškog incidenta u Banjoj Luci. Navode da je žrtva napada konzul prvog reda. Ambasada “najoštrije osuđuje čin fizičkog nasilja” počinjen nad hrvatskim diplomatom i njegovim bratom, navodi se u protestnoj noti.Kako se navodi, na konzula i njegovog brata nasrnula je grupa nepoznatih osoba, a fizički napad bio je praćen “verbalnim uvredama na nacionalnoj osnovi”. Hrvatska ambasada od institucija u Bosni i Hercegovini izričito zahtijeva “hitno provođenje temeljne istrage, identifikaciju i primjereno kažnjavanje počinilaca”.Također, u diplomatskoj noti traži se i “jasna osuda ovog krivičnog djela počinjenog iz mržnje nad hrvatskim diplomatskim službenikom”. Osim zahtjeva za procesuiranje odgovornih za ovaj napad, Ambasada Hrvatske u noti očekuje i “preduzimanje svih potrebnih mjera radi osiguranja pune bezbjednosti i zaštite svih diplomatskih službenika Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini”.

Ministar se na društvenim mrežama bavi svim i svačim osim svojim poslom

Konaković: Izignorisao diplomatski skandal

Šutnja o napadu na hrvatskog konzula: Konaković izignorisao diplomatski skandal

Fahrudin Džabija, vozačtramvaja i nekadašnji predsjednik Sindikata Javnog preduzeća GRAS, svog direktora Senada Mujagića već godinama zove „nelegalni“. Džabija za „Dnevni avaz“ objašnjava da mu direktor ne može ništa, jer ne iznosi laž već činjenice.- I nadležna inspekcija je to potvrdila – navodi Džabija, i pokazuje nalaz Kantonalne inspekcije rada iz jula 2022. godine. Tu je konstatovano da je Nadzorni odbor (NO) mogao imenovati vršioca dužnosti generalnog direktora GRAS-a na manje od dva mjeseca, i to samo dva puta uzastopno.Međutim, NO je Mujagića za v.d. direktora imenovao ukupno 15 puta na periode od mjesec dana, između februara 2021. godine i juna 2022. godine, konstatuje u dokumentu inspektor rada Miron Hafizović i zaključuje da inspekcija nije nadležna kontrolisati rad NO GRAS-a.Prigodna izmjena statutaDžabija je krajem 2025. godine prijavio i Nadzorni odbor GRAS-a, jer je izmjenom Statuta reducirao propisane uslove za generalnog direktora, kako bi Mujagić mogao biti i trajno imenovan.Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je provjerio prijavu i utvrdio da je izmjenu Statuta zatražila Vlada KS, posredstvom svog punomoćnika koji „vrši ovlaštenja Skupštine GRAS-a“.Ured je prihvatio obrazloženje ministra saobraćaja Adnana Štete i Vlade KS, da su spustili kriterije kako bi ih prilagodili tržištu rada, na kome nema adekvatnih kadrova, te okončao postupak. Identično objašnjenje o manjku kadrova je dao i NO, kada je odbio Mujagićevu ostavku.Sumnjiva stručnostJedina zvanično dostupna biografija Senada Mujagića je ona s izbornih plakata njegove stranke, Socijaldemokratska partija BiH (SDP). Tu se navodi da radi u GRAS-u od 1993. godine, da je magistrirao politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, te da je magistrirao i saobraćaj, ali ne navodeći na kojem fakultetu.Ni Mujagić ni nadležna služba GRAS-a nisu odgovorili na zahtjev „Avaza“ da dostave biografiju dugogodišnjeg v.d. direktora, ili da kažu gdje je i kada stekao diplome. Radnici GRAS-a sumnjaju da je riječ o nekom od fakulteta u Travniku.<h2>Zaobilaženje javnog pozivaStranke na vlasti nerijetko zaobilaze zakonsku obavezu raspisivanja javnog poziva za imenovanje rukovodilaca, tako što ih godinama nezakonito drže u statusu v.d., upozoravaju godinama organizacije poput Transparency International BiH. Ovakva prakse omogućavaju vlastima da na rukovodeće pozicije postave politički podobne kadrove bez odgovarajuće stručne spreme i da ih lakše kontrolišu.&nbsp;</h2>

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

Volc za "Avaz": Južna interkonekcija je "kamen temeljac", o njoj se govori u Bijeloj kući

Šef Misije OSCE-a u BiH Rik Holcapl: BiH mora zadržati kontrolu nad izborima

Ko je industrijalac Gordan Pavlović Goci: Imperija izgrađena na stečajnim ruševinama i uništavanju radnika

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

Trampov sin u Banju Luku stiže u popodnevnim satima: Nakon toga ide u Budimpeštu

Žalba na CIK-ov izbor ponuđača biometrijske tehnologije: Ured odlučuje hoće li naredni izbori u BiH biti digitalni

Za dvoje sudija Ustavnog suda BiH 31 prijava

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Lakić: AAAFS je investitor, a ne izvođač radova, građevinski dio će raditi domaće firme, problem nam je i dalje državna imovina

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Ovo je prioritet Trampove administracije, projekat je vrijedan 1,5 milijardi

Lakić o Južnoj interkonekciji: Ovo će biti model i za brojne naredne projekte, s američkim investitorom smo dobili kraću proceduru implementacije

Šutnja o napadu na hrvatskog konzula: Konaković izignorisao diplomatski skandal

Upitna zakonitost direktora GRAS-a: Vlada KS uporna da samo Mujagić može voditi GRAS

CIK BiH je obavio svoje oko tendera: Odlučujuću ulogu odigrat će Ured za žalbe

Šef diplomatije o svemu osim o svom poslu

Volc za "Avaz": Južna interkonekcija je "kamen temeljac", o njoj se govori u Bijeloj kući

Šef Misije OSCE-a u BiH Rik Holcapl: BiH mora zadržati kontrolu nad izborima

Ko je industrijalac Gordan Pavlović Goci: Imperija izgrađena na stečajnim ruševinama i uništavanju radnika

Brz rast namjenske industrije u BiH: Otimanje oko 'zlatne koke' domaće privrede

Sve spremno za dolazak Trampa: Jake policijske snage osiguravaju područje, prilaz sastanku ograničen na 200 metara

Trampov sin u Banju Luku stiže u popodnevnim satima: Nakon toga ide u Budimpeštu

Žalba na CIK-ov izbor ponuđača biometrijske tehnologije: Ured odlučuje hoće li naredni izbori u BiH biti digitalni

Za dvoje sudija Ustavnog suda BiH 31 prijava

Veći izvoz jaja koče entitetske vlade

Lakić: AAAFS je investitor, a ne izvođač radova, građevinski dio će raditi domaće firme, problem nam je i dalje državna imovina

Predstavnici AAFS-a o Južnoj interkonekciji: Ovo je prioritet Trampove administracije, projekat je vrijedan 1,5 milijardi

Lakić o Južnoj interkonekciji: Ovo će biti model i za brojne naredne projekte, s američkim investitorom smo dobili kraću proceduru implementacije

Šutnja o napadu na hrvatskog konzula: Konaković izignorisao diplomatski skandal

Upitna zakonitost direktora GRAS-a: Vlada KS uporna da samo Mujagić može voditi GRAS