Glasači u Bosni i Hercegovini bi na Općim izborima u oktobru ove godine najvjerovatnije ipak mogli glasati bez biometrijske tehnologije i skenera. Grupacija predvođena kompanijom „Planet Soft“ se žalila na odluku Centralne izborne komisije (CIK), kojom je odbačena njihova ponuda, saznaje „Dnevni avaz“.CIK je 19. marta odabrao biometrijsku tehnologiju i skenere kompanije „Smartmatic“, čija ponuda je bila 17 miliona skuplja od ponude banjalučkog „Planet Softa“, a rok za isporuku duži za 49 dana. Danas ističe desetodnevni rok za predaju žalbi na odluku CIK-a. <h2>Rok ističe </h2>Nezvanično saznajemo da je u žalbi CIK-u navedeno da izabrani „Smartmatic“ nije dostavio ispravne reference, niti je dokazao tehničku usklađenost sa zahtjevima tendera. Navodi se i da je CIK favorizovao izabranog ponuđača, i priznao mu identične stvari koje su osporene „Planet Softu“. Žalbom je „Planet Soft“ ukazao da je CIK favorizovao izabranog ponuđača, te pogrešno primijenio Zakon o javnim nabavkama BiH. Tenderom je utvrđeno da se testirana oprema, i spremna za upotrebu, mora dostaviti gradskim i općinskim izbornim komisijama najkasnije 27. septembra. Da bi izabrani „Smartmatic“ na vrijeme dostavio opremu, ugovor s CIK-om mora biti potpisan najkasnije 26. aprila. Teško da će se to desiti, jer CIK ima pet dana da usvoji ili odbaci žalbu „Planet Softa“, u periodu uskršnjih praznika. Ako odbaci žalbu, dužan je proslijediti odluku i dokumentaciju Uredu za rješavanje žalbi (URŽ) BiH. U izuzetno složenim predmetima, ovaj Ured ima rok i do dva mjeseca da odluči u predmetu. Njegove odluke su konačne, pa se protiv njih može jedino pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. <h2>Trećerangirani ponuđač </h2>Da ponuda firme „Smartmatic“ ne zadovoljava tehnički minimum tendera, za „Dnevni avaz“ tvrdi i Anis Škamo, direktor „Artco Company“. Ova kompanija predvodi trećerangiranu grupu ponuduđača, koja nudi tehnologiju četiriju renomiranih američkih i jedne njemačke kompanije. Zaposlenici „Artco Company“ su pregledali ponudu i utvrdili da izabrana kompanija nije ponudila CIK-u vlasništvo nad izvornim kodom, već samo upravljanje lokalizovanom verzijom koda, navodi on. Objašnjava da to znači da CIK neće samostalno upravljati kodom, odnosno izborima. Dodaje da izabrana kompanija nije dostavila ni adekvatnu industrijsku sigurnosnu dozvolu za upravljanje tajnim podacima, te da je ponudila i znatno jeftinije skenere upola slabije rezolucije od one tražene tenderom.- Uprkos tome, nisam siguran da ćemo se žaliti, jer ne znam šta bi žalba promijenila - navodi Škamo i objašnjava da bi čak i ako bi žalba bila usvojena, rokovi za žalbu onemogućili njegovu kompaniju da isporuči opremu u obećanom roku.

Da bi izabrani „Smartmatic“ na vrijeme dostavio opremu, ugovor s CIK-om mora biti potpisan najkasnije 26. aprila

Izborno mjesto u Gruziji, opremljeno tehnologijom kompanije „Smartmatic“

„Planet Soft“ se žalio, donosimo detalje: Rokovi će ipak srušiti biometriju?

Dugo smo se tješili da uprkos niskim platama živimo kvalitetnije od većine evropskih građana. Zagrebemo li samo malo u ekonomiju i statistiku, iskaču gomile podataka koje ruše privid da je jeftinije živjeti u Bosni i Hercegovini nego u Evropi.Radnik iz Minhena može kupiti puter po 40 posto nižoj cijeni od radnika u Sarajevu. Slično je i s mlijekom, jajima, mesom. Njemačka snažno subvencionira svoju poljoprivredu, dok naša vlast netransparentnim podjelama subvencija nerijetko kupuje glasove, a uništava poljoprivredu.Zato su nam cijene hrane minhenske, a plate bosanske, četiri puta niže nego u Njemačkoj. Zato na hranu trošimo gotovo polovinu mjesečnih primanja, dok je u njemačkoj to oko 10 posto. Odavno smo društvo u kojem je ceker luksuz. Koje kupuje hranu druge ili treće klase po prvorazrednim cijenama.Ono što nazivamo jeftinijim balkanskim životom, jeste zapravo zloćudna subvencija, koju društvo samo sebi isplaćuje kroz sramno niske cijene rada u uslužnom sektoru.Kafa je jeftinija jer su konobari uglavnom potplaćeni, kao i frizeri, automehaničari i brojne druge zanatlije. Naš privid životnog standarda dodatno čuvaju i naslijeđeni zidovi roditeljskih kuća. U njima smo navikli živjeti, a i ne plaćamo visoke kirije kao zapadnjaci.Njemački radnik može uštedjeti 10 do 20 posto svoje plate, čak i nakon plaćanja skupih kirija, te skupih zubarskih i automehaničarskih usluga. U tome je sva suština ekonomskog jaza između onih koji paze i razvlače do naredne plate, i onih koji mogu planirati godišnje odmore.U tome je razlika između zemlje koja visoko cijeni rad, u kojoj je hrana jeftina, a luksuz skup, i zemlje u kojoj je rad najjeftiniji, a ceker najskuplji u cijeloj Evropi.&nbsp;&nbsp;

Plate bosanske, a cijene njemačke

Kraj sna o jeftinijem životu na Balkanu

Radio sam u kuhinji hotela „Maršal“ od 2000. do 2016. godine, priča za „Dnevni avaz“ šezdesetdvogodišnji Ahmet Čalija. Hotel je nekada bio simbol luksuza, olimpijskog duha i sastajalište političke i sportske elite. Danas je sablasna ruševina, usred skijališta u koje je Kanton Sarajevo uložio desetine miliona KM.Vlada KS je 2016. godine u hotel uvela prinudnu upravu i za vršiteljicu dužnosti postavila Amru Kaljić iz Javnog preduzeća ZOI 84. Nedugo zatim, hotel je zatvoren, a otkaz je bio jedina opcija za Čaliju i brojne kolege. Kaljić je odbila govoriti o svojoj ulozi u propasti hotela. Navodi da to za nju nije važno.<h2>Važno je radnicima</h2>Čaliji je itekako važno jer mu hotel duguje gotovo 23.000 KM. Dug je utvrđen pravosnažnom presudom, ali ni on ni njegove kolege nisu dobili nijednu marku. Navodi da bi mu penzija danas bila veća da mu nisu nedostajala 54 mjeseca neuplaćenog staža, jer ne bi pristao na vojnu penziju.- Hotel je znao napraviti devet miliona KM prometa. A već godinama propada - navodi Čalija. Dodaje da hotel posjeduju i gotovo pet duluma zemljišta, gdje su smješteni kotlovnica i vešeraj.Zahid Bešović je bio direktor hotela „Maršal“ prije, tokom i nakon rata. Čim je došla upraviteljica Kaljić, podijelila je otkaze šefovima prodaje, smještaja, tehničke službe, navodi Bešović za „Dnevni avaz“. Iako je sud kasnije presudio u njihovu korist, to više nije bilo važno jer je sahranila hotel, dodaje.- Upraviteljica je napustila hotel zadnja, a ključeve dala Opštini Trnovo - navodi Bešović, koji smatra da Tužilaštvo KS ima dužnost zbog zloupotrebe položaja i prekoračenja ovlaštenja procesuira i v. d. upraviteljicu Amru Kaljić i bivšeg ministra za privredu.

<h2>Otimanje za vlasništvo</h2>Kanton, Federacija, Opština Trnovo i Preduzeće „Famos“ su se godinama sporili oko toga ko je stvarni vlasnik hotela „Maršal“. To je sprečavalo prodaju ili ozbiljnije ulaganje, dok je hotel još funkcionisao.Vlada KS iz 2017. godine saopštila je da uvodi privremenu upravu radi sanacije hotela, koji se suočavao s finansijskom krizom i gubitkom od 2,5 miliona KM. Imovinski sporovi su razriješeni još 2020. godine, ali je za hotel bilo prekasno. Lopovi su do tada ukrali sve što je imalo vrijednost, pa su ostali samo goli betonski zidovi i leglo glodara u srcu skijališta.KANTON, Federacija, Opština Trnovo i Preduzeće „Famos“ su se godinama sporili oko toga ko je stvarni vlasnik hotela „Maršal“HOTEL je znao napraviti devet miliona KM prometa. A već godinama propada - navodi Čalija

Radnicima dugovi - turistima ruševina - građanima šutnja

Nekad „zlatna koka“ Bjelašnice, danas leglo glodara: Maršal’ uništen, radnici ostali bez marke

Evropa se priprema za nove talase migracija zbog rata na Bliskom istoku, koji ne pokazuje znakove smirivanja nakon skoro mjesec od prvih napada na Iran. Interpol je ove sedmice pokrenuo Evropski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata (ECAMS).Fokus ECAMS-a je razbijanje mreža krijumčara ljudi, koje svake godine ugrožavaju živote stotina hiljada migranata. Samo prošle godine je deset osoba stradalo na granicama Bosne i Hercegovine, pokušavajući balkanskom rutom doći do Evropske unije, uglavnom usljed utapanja ili smrzavanja.

<h2>Stanje u BiH</h2>ECAMS je važan korak ka jačanju operativne i obavještajne koordinacije među državama članicama Europola, koje se sad fokusiraju na suzbijanje kriminalizacije migracija, navodi za „Dnevni avaz“ prof. dr. Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti na Centru za poslovne studije u Kiseljaku.Novi pristup Europola podrazumijeva pravovremeno prikupljanje, razmjenu i analizu informacija o migrantskim rutama i krijumčarskim mrežama, navodi on. Tako bi agencije na vrijeme znale ko dolazi, kojim putem i s kojim namjerama, i mogle brže razbiti krijumčarske mreže koje eksploatišu i ugrožavaju migrante.Ako želi odgovoriti na realnu mogućnost novog vala migracija, BiH mora ojačati tehničke i kadrovske kapacitete Granične policije, fragmentiranog sigurnosnog sistema, analitičko-obavještajnog sistema, kao i prihvatne i humanitarne kapacitete, navodi profesor Korajlić.Ministarstvo sigurnosti BiH i Služba za upravljanje migracijama nisu odgovorili na pitanja „Avaza“ da komentarišu aktuelno stanje u oblasti migracija i pripreme domaćih institucija za očekivane izmjene u narednom periodu.Prema podacima evropske granične agencije FRONTEX, ova godina mogla bi biti ključna za upravljanje granicama, jer će primjena Pakta EU polovinom godine donijeti strožije propise o migracijama i azilu, uključujući i punu digitalizaciju podataka o ulasku, izlasku i putovanju u EU, (EES i ETIAS sistemi).<h2>Opao broj migranata</h2>Međunarodna organizacija za migracije (IOM) navodi da je prošle godine u BiH registrovano 13.987 neregularnih migranata, ili 44 posto manje nego 2024. godine. Uglavnom dolaze iz Afganistana, Egipta, Maroka, Turske i Sirijske Arapske Republike, a raste i broj državljana Sudana, koji su ove godine postali treća najzastupljenija nacionalnost.Iz IOM-a navode da sukobi generalno prisiljavaju ljude da bježe iz svojih domova, što je već primijećeno širom Bliskog istoka, ali još nema direktnih reperkusija na migracione tokove duž zapadnobalkanske rute, koja je i dalje druga najprometnija, nakon centralnomediteranske rute.

Novi Europolov centar važan korak ka jačanju operativne i obavještajne koordinacije

Interpol pokrenuo centar u Evropi: Slijedi novi talas migracija s Bliskog istoka

Milorad Dodik već godinama Bošnjacima imputira vjerski radikalizam i terorizam. Njegova huškačka retorika je debelo u zoni krivičnog djela - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.I dok ga Tužilaštvo BiH ignoriše, on nesmetano plete narativ o Bosni i Hercegovini kao evropskom leglu terorizma i ekstremizma. Istovremeno, BiH se ne spominje ni kao žarište niti kao operativni prioritet posljednje velike akcija EUROPOL-a na suzbijanju online radikalizacije.<h2>Novi alat radikala</h2>EUROPOL je 18. marta objavio da je masovna operacija rezultirala prijavljivanjem skoro 17.300 internet-adresa i uklanjanjem više od 1.100 sati audio materijala, koji su na internetu dijelile radikalne grupe raznih profila - od džihadista do neonacista i drugih desničarskih grupa.Među 13 zemalja obuhvaćenih akcijom su Belgija, Njemačka, Slovenija, Švedska i susjedna Srbija, dok su fokus akcije bili govori terorističkih vođa i pjesme koje veličaju nasilje, u audio formi.Audio je novi alat online radikala, ističe EUROPOL. Agencije teže detektuju tu formu nego video, jer to zahtijeva dublje poznavanje jezika i konteksta. Stoga audio materijali ostaju duže neotkriveni i dostupni osobama podložnim radikalizaciji.Ekstremističke grupe stoga sve češće koriste muziku, govore i druge audio forme kao psihološko oružje za izazivanje bijesa, slavljenje žrtvovanja i jačanje podjela – mi protiv njih.Ako je BiH zaista onakva kakvom je Dodik opisuje, zašto EUROPOL u najopsežnijoj potrazi za online radikalizmom nije smatrao za shodno da se fokusira i na Sarajevo ili Banju Luku? Ovakav ishod akcije direktno demantuje pokušaje demonizacije Bošnjaka u BiH.<h2>Politički narativi</h2>Radikalizacija na internetu je prisutna širom svijeta, pa i u BiH, i to ne smijemo negirati, kaže za „Dnevni avaz“ sigurnosni ekspert, profesor Sandi Dizdarević. Najbitnije je, dodaje, da se tim procesom bave stručnjaci i nauka a ne domaći političari, koji nerijetko jačaju problem radikalizacije svojim dnevno-političkim narativima.To što je EUROPOL zaobišao BiH u ovoj širokoj međunarodnoj akciji, Dizdarević vidi kao jasan znak da je BiH u posljednjih dvadeset godina uradila puno više nego bilo koja država u regionu ili EU, na suzbijanju radikalizma, ekstremizma i terorizma, koji su pod kontrolom nadležnih organa i službi.Osim kriminalizacije ovih aktivnosti, nadležne institucije BiH su provele čitav set multidisciplinarnih mjera u proteklih 30 godina koje su urodile plodom. To ne znači da radikalizma i ekstremizma više nema u BiH, već da je on smanjen i doveden u nivo koji nadležne institucije uspješno kontrolišu, zaključuje Dizdarević.Među 13 zemalja obuhvaćenih akcijom su Belgija, Njemačka, Slovenija, Švedska i susjedna Srbija, dok su fokus akcije bili govori terorističkih vođa i pjesme koje veličaju nasilje, u audio formiMasovna operacija rezultirala uklanjanjem više od 1.100 sati audio materijala, koji su na internetu dijelile radikalne grupe raznih profila - od džihadista do neonacista i drugih desničarskih grupa

Gdje je leglo terorizma o kojem godinama govori lider SNSD-a?

Među zemljama online radikalizacije nema BiH: EUROPOL ignoriše Dodikove ’bombe’

Pouzdan simptom da su građani Bosne i Hercegovine nadomak još jednih izbora je porast međunacionalnih sukoba i napada na povratnike i bogomolje. U nedostatku planova za ekonomski oporavak ili tehnološki napredak, pred izbore nam nude prežvakani repertoar huškačke retorike i podjele na naše i njihove.Sukob muralima i pesnicama u Stocu, praćen etno-navijačkim sukobom palicama i bakljama u Mostaru, najavljuju izbore pouzdano kao što zlaćani jaglac i laste najavljuju proljeće. Nadam se da se varam, i da nećemo uskoro slušati o napadima na povratnike, ali nisam optimista.Nije to subjektivni osjećaj. Porast mržnjom motivisanog nasilja u predizbornim periodima godinama dokumentuju organizacije, poput OSCE-a, OHR-a ili Vijeća Evrope. Situacija u BiH se često opisuje kao stabilna, što je statistički potpuno tačno. Građanin BiH ima statistički manje šanse da postane žrtva ubistva, oružane pljačke ili nasumičnog nasilja, nego stanovnik EU. Međutim, EU prosjek je nama nedostižan kada posmatramo institucionalnu zaštitu žrtava, te rizik od eskalacije nasilja usljed političkih tenzija.Analize ukazuju na jasnu vezu između agresivne političke retorike i porasta incidenata na terenu u BiH. Oni su ogledalo neodgovornosti lidera, poput Milorada Dodika, koji nekažnjeno demoniziraju Bošnjake i etiketiraju ih kao radikale i teroriste. Nije on jedini, ali je najradikalniji. Političari brižljivo njeguju ekosistem u kojem zapaljiva izjava s govornice brzo postaje kamen bačen na tuđi prozor, ili uvredljivi grafit na džamiji i crkvi.Nakon nasilja, nastavlja da boli izostanak zakonske i moralne kazne za sijanje mržnje. Patriotsku maglu prodaju zaštićeni političkim imunitetom, lošim pravosuđem i milionima u stranim bankama. Žrtve nisu samo povratnici, već i radikalizovani mladići skriveni fantomkama i naoružani palicama.&nbsp;

Nekažnjeno huškanje i sijanje mržnje

Predizborna kampanja fantomkama i palicama

U Brčko distriktu se nalazi jedina međunarodna luka BiH. Taj potencijal je već godinama nedovoljno iskorišten, iako je lokalna vlast proteklih godina uložila desetine miliona KM u kranove i infrastrukturu ove luke. Naime, BiH nije uložila ni marku u održavanje dubine korita rijeke Save, kako bi povećala njenu plovnost. Takav projekt, uz značajna ulaganja, zahtijeva i međudržavnu saradnju.<h2>Potencijal Luke</h2>Riječni saobraćaj je ključni faktor energetske stabilnosti brojnih podunavskih zemalja, poput Srbije, Mađarske, Austrije i Rumunije. Jedan standardni konvoj od četiri riječne barže (teretni brod) mijenja gotovo 500 kamionskih cisterni.

- Nakon godina nezainteresovanosti, BiH bi mogla biti prisiljena da se više okrene riječnom transportu, zbog aktuelnih poremećaja u međunarodnom cestovnom saobraćaju – navodi za „Dnevni avaz“ direktor „Luke“ Perica Josić.Dodaje da se i zbog gašenja „Koksare“ Lukavac očekuje rast potražnje za koksom.Tečna goriva trenutno stižu u BiH samo iz Hrvatske. Otvaranjem plovnog puta, BiH bi mogla uvoziti tečna goriva i iz mađarskih i rumunskih rafinerija. Time bi izbjegla cestovne blokade, granične gužve, te značajno snizila transportne troškove, a povećala sigurnost snabdijevanja.<h2>Novca ima ali..</h2>Najveći uspjeh BD-a je što gotovo 82.000 njegovih stanovnika svih vjera i nacija živi složno i bez fizičkih ili administrativnih podjela, navodi za „Dnevni avaz“ Igor Babić, predsjednik Sindikata Brčko distrikta. Dobro je i to što novac nije problem, dodaje on, jer se budžet približava cifri od pola milijarde.

Ali iza te fasade se krije glomazan i trom administrativni aparat, opterećen korupcijom, kao i u ostatku BiH, ističe Babić. Dodaje da ni pravosuđe ne funkcioniše bolje nego u ostatku države, dok radnici u realnom sektoru jedini u državi nemaju kolektivni ugovor, a dio plaće dobijaju u kovertama.Babić dodaje da je izdašan budžet najvidljiviji u visokim plaćama u javnom sektoru, dok realni sektor klizi ispod standarda u Sarajevu i Banjoj Luci. Ključni projekti poput gradskog stadiona ili bazena čekaju decenijama, dodaje on. Smatra da je višak novca ulijenio administraciju, ali i građane, otupivši im ambicije i motivaciju.<h2>Status Brčkog</h2>Tokom Dejtonskih pregovora entiteti se nisu mogli dogovoriti o statusu ovog grada. Federacija BiH je tražila izlaz na Savu, a Republika Srpska kontrolu nad gradom koji dijeli ovaj entitet na dva dijela.Odlučio je Arbitražni tribunal za Brčko, pa je 8. marta 2000. godine Brčko postao neutralni, samoupravni distrikt pod suverenitetom BiH, i s američkim supervizorom. Godinama je BD imao imidž grada natprosječnih plaća i višeg životnog standarda. Taj imidž je dosta izblijedio nakon 26 godina.

Otvaranjem plovnog puta, BiH bi mogla uvoziti tečna goriva i iz mađarskih i rumunskih rafinerija

„Luka Brčko“, u koju država nije uložila ni jednu marku

Budžet se približava cifri od pola milijarde: 'Luka Brčko' kao spas za naftu

Artco Group se neće žaliti na izbor kompanije Smartmatic, ako utvrdi da je zaista ponudila tehnologiju koja je zatvorila sve rupe i mogućnosti za buduće manipulacije na biračkim mjestima, kategoričan je Anis Škamo, direktor i vlasnik Artco Group. Ova kompanija je biometrijsku tehnologiju ponudila za oko 79.8 miliona KM, čime je bila 5,3 miliona skuplja od izabrane kompanije. Uz to, ponuđeni rok za isporuku tehnologije od 170 dana je za 31 dan duži od roka koji je ponudio izabrani ponuđač. Škamo za "Avaz" objašnjava da će provjeriti ključne tehničke stvari u ponudi izabrane kompanije, poput izvornog koda, QR koda biračkog mjesta na listićima, opcije štampanja potvrde pri registraciji svakog birača, kao i unakrsnog poređenje podataka. Te stvari su bitne, kako se ne bi moglo desiti da jedna osoba glasa više puta ili u tuđe ime, ili da je više listića nego glasača na biralištima, objašnjava Škamo. - Ako bude sve uredu mi se nećemo žaliti, jer nam je kao građanima bitnije da imamo neprobojnu tehnologiju na narednim izborima, nego da to ne valja odgađamo žalbom kako bi se nadmetali za posao - ističe Škamo.

Ako bude sve uredu mi se nećemo žaliti, jer nam je kao građanima bitnije da imamo neprobojnu tehnlogiju na narednim izborima, rekao je

Škamo za "Avaz": Nećemo se žaliti na Smartmatic ako se utvrdi da su ponudili tehnologiju koja spriječava sve manipulacije

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke, koja je imala za 17 miliona KM nižu ponudu za nabavku izbornih tehnologija od firme koju je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izabrala, najavila je žalbu na odluku, za "Avaz" je potvrdio vlasnik firme Vedran jarić.CIK BiH je na današnjoj sjednici donio Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku nabavke opreme sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje listića na biračkim mjestima. Ugovor, vrijedan 64 miliona KM, dobit će firma "Smartmatic".Jedan od ponuđača je bio i konzorcij na čijem je čelu "Planet Soft" iz Banje Luke. Oni su dali ponudu koja je niža za 17 miliona KM od one koju je dao "Smartmatic", no takva ponuda je CIK-u bila neprirodno niska.O svemu se oglasio "Planet Soft", koji smatra da je odluka CIK-a nezakonita.- Planet Soft Banja Luka, kao nosilac konzorcijuma najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke, smatra današnju Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku nabavke opreme sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine skandaloznom, neosnovanom i nezakonitom - kazali su.Oni tvrde da je "Planet Soft" ispunio sve uslove koji su predviđeni zahtjevima iz postupka javne nabavke, ali da je njihova ponuda ipak odbijena.- Ne postoji osnovan i zakonit razlog za odbacivanje naše ponude, kao što pogotovo ne postoji nikakav osnov za prihvatanje ponude sljedećeg ponuđača, koji je pomenutom Odlukom izabran kao najpovoljniji - kazali su.Ističu da "Planet Soft" još nije dobio pisanu Odluku CIK BiH s obrazloženjem, ali da će iskoristiti sva pravna sredstva za utvrđivanje činjenica i istine u ovom postupku, uključujući pravo žalbe, ali i informisati javnost o, kako tvrde, nezakonitom postupanju CIK BiH."Planet Soft" ima rok od 10 dana da se žali na odluku CIK-a o najpovoljnijem ponuđaču nakon čega će to razmatrati Ured za žalbe. Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je ranije danas izrazila zabrinutost da možda neće sve biti spremno na vrijeme za izbore ukoliko se ne uspije efikasno riješiti proces po žalbi.

Ugovor, vrijedan 64 miliona KM, dobit će firma "Smartmatic"

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke najavila žalbu na odluku CIK-a o izbornim tehnologijama: Njihova ponuda bila niža za 17 miliona KM

U jami Raspotočje je pet rudara stradalo u septembru 2014. godine. Godinama su upozoravali na lošu upravu i nedostatak sigurnosne opreme u tom rudniku. Smrt je čak i najavljena početkom te godine, kada su desetine rudara povrijeđene u dvije uzastopne nesreće u istoj jami.Uzrok tragedije je viša sila i splet nesretnih okolnosti na koje se nije moglo uticati, zaključili su tužilaštvo i vještaci. Istraga je obustavljena a sistem ostao nekažnjen i nepromjenjen. Jama Raspotočje je zatvorena tek deset godina kasnije, kada je kopanje postalo finansijski neisplativo. Ovaj slučaj nije nas naučio ništa, i dalje nekažnjeno završavaju stradanja ljudi zbog grešaka sistema.<h2>Donja Jablanica</h2>Kamena lavina iz ilegalnog kamenoloma ubila je 19 stanovnika Donje Jablanice početkom oktobra 2024. godine. Stotine tona kamena se sručilo na selo iz kamenoloma koji je godinama ilegalno minirao iznad sela, uz prešutnu saglasnost općinskih, kantonalnih i federalnih funkcionera.

Niko od njh nije osumnjičen, a istraga je godinu i po fokusirana samo na vlasnika kamenoloma. Nedavno je predmet s Kantonalnog tužilaštva prebačen u novoosnovani odjel Federalnog tužilaštva POSKOK. Sistem je ostao nepromijenjen, pa ni danas nemamo listu ilegalnih kamenoloma.<h2>Dom za stare Tuzla</h2>Osim na garež, Dom penzionera u Tuzli je zaudarao na nemar i političke veze, nakon požara koji je početkom oktobra prošle godine odnio 15 života. Dragana Gagro Berberović, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzle, mjesecima prije tragedije upozoravala je na loše stanje u ovoj ustanovi.

Izvještaj ove javne ustanove je vijeće ipak usvojilo, prije nego što je vatra ogolila obim institucionalne nebrige i zloupotreba. Istraga Tužilaštva je u toku, optužnice nema. Sistem je tek okrznut jednom ostavkom dugogodišnjeg direktora, a domovi za stare su i danas u istom mraku.<h2>Tramvaj smrti</h2>Škripa i jurnjava najvjerovatnije neispravnog tramvaja je okončala jedan mladi život, a umalo i drugi. Sumnjiv je lanac kupovine dijelova i održavanja tramvaja koje voze i drogirani vozači bez vozačkih dozvola. Poslovanje preduzeća GRAS je godinama skriveno i od kantonalne skupštine i od građana.Fiktivne ostavke i obećanja o temeljitoj istrazi, data tokom protesta, ustupaju mjestu tihoj koroziji vremena. Dok krivična istraga traje, isti ljudi rukovode GRAS-om i kantonalnom vladom.Kada truli sistem ubija građane BiH, pravda se ne traži u sudnicama, već se zataškava u lavirintima nadležnosti i krije iza kolektivne neodgovornosti. Pravosuđe u pravilu ne odgovara na pozive na intervju, a saopćenja su kratka – istraga je u toku.

Pravda se ne traži u sudnicama, već se zataškava u lavirintima nadležnosti i krije iza kolektivne neodgovornosti

Raspotočje je zatvoreno 10 godina nakon nesreće

Od Raspotočja do Donje Jablanice, Tuzle i Sarajeva: Desetine žrtava sistema, nijedna presuda

Centralna izborna komisija (CIK) će uskoro izabrati kompaniju, čija biometrijska tehnologija bi trebala zaustaviti izborne krađe u Bosni i Hercegovini. Istovremeno stižu optužbe za nezakoniti rad Komisije, koja za članove CIK-a rangira ponude od najbolje do najmanje dobre.Komisija nije od prvorangiranog ponuđača tražila da obrazloži neprirodno nisku cijenu, što je po zakonu morala. Ovo stoji u Izvještaju koji je CIK-u 10. marta uputio profesor Nermin Lapandić, stručnjak za javne nabavke. Angažovan je kao spoljni saradnik, jer CIK nema stručnjake za ovako krupan projekt.<h2>Rang-lista</h2>Istovremeno, IT stručnjaci ističu da je ključno pitanje da li će CIK postati vlasnik izvornog koda za sistem koji kupi, jer jedino tako država zadržava suverenitet nad izbornim procesom. Vlasnik koda ima mogućnost da manipuliše sistemom, što je sigurnosno i političko pitanje zaštite podataka građana i brojanja glasova. Ne može se garantovati zakonitost i uspjeh postupka, jer Komisija nije izvršila dubinsku analizu ponuđenih tehnologija, već se oslonila na obećanja ponuđača, naveo je u Izvještaju prof. Lapandić. Predsjednica Komisije je polovinom februara onemogućila spoljne savjetnike da učestvuju u radu komisije, naveo je Lapandić, koji je odbio govoriti o Izvještaju za „Dnevni avaz“. Komisija je kao prvorangiranog utvrdila konzorcij kompanija „Planet Soft“ iz Banje Luke, „Katarina“ iz Mostara i „Core“ iz Sarajeva, koje nude tehnologiju južnokorejske kompanije „Miru Systems“. Mediji i organizacije koje prate tendere godinama ističu bliske veze kompanija sa SNSD-om i još nekim strankama.Drugorangirana je američko-britanska kompanija „Smartmatic“, koja je uvodila izbornu tehnologiju u SAD, Brazilu i zemljama širom svijeta. Trećerangirana je sarajevska kompanija „Artco Group“, koja nudi tehnologiju pet renomiranih kompanija, četiri američke i jedne njemačke. Predstavnici sva tri ponuđača su odbili govoriti za „Dnevni avaz“ o detaljima ponuda dok traje tender. Ipak, „Dnevni avaz“ je uspio doći do pojedinih informacija o njihovim tehnologijama i ponudama. <h2>IT izborne afere </h2>Optužbe zbog krupnih izbornih problema s tehnologijom firme „Miru Systems“ u Iraku i Kongu, dovele su do javnog saslušanja čelništva ove kompanije u Seulu. Oni su za probleme okrivili infrastrukturu država domaćina. Nezvanično saznajemo da CIK-u nije ponuđen izvorni kod ove tehnologije. Drugorangiranu kompaniju „Smartmatic“ i njene bivše direktore je Ministarstvo pravosuđa SAD je u oktobru 2025. godine optužilo za pranje novca i podmićivanje zvaničnika tokom izbora na Filipinima. Kompanija tvrdi da je riječ o odmazdi, jer je ranije za klevetu tužila niz Trampovih saveznika, koji su „Smartmatic“ okrivili za namještanje američkih izbora 2020. godine. Nezvanični podaci govore da je ova kompanija ponudila CIK-u vlasništvo nad izvornim kodom.I trećerangirani „Artco Group“ nudi izvorni kod tehnologije svojih pet partnera, čije sisteme koriste desetine američkih saveznih država, kao i bankarske i sigurnosne agencije širom svijeta. Nema podataka o izbornim aferama ovih kompanija u zemljama kojima su prodale tehnologiju.<h2>Šta kaže CIK?</h2>- Koga god da izaberemo bit će kritičara i nezadovoljnih - kaže za „Avaz“ Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a. Dodaje da je Izvještaj profesora Nermina Lapandića samo radni dokument, nakon kojeg je CIK zatražio zakonom propisano izjašnjenje o neprirodno niskoj cijeni i otklonio ostale primjedbe. Trenutno se ocjenjuje obrazloženje te firme, navodi Kalaba, i dodaje da je riječ o kompleksnoj nabavci, za koju je CIK nema stručnjake, ali je angažovao spoljne saradnike. Nije precizirao kada će CIK izabrati najboljeg ponuđača, ali je dodao da je bolje s uvođenjem biometrije sačekati naredne izbore, nego potrošiti silni novac na tehnologiju koja ne odgovara i ne smanjuje izborne krađe. Tender je bio prilagođen prvorangiranom ponuđaču kojeg je Komisija favorizovala, tolerišući mu krupne tehničke nedostatke.

Stranačke veze prijete otpornosti biometrijskog sistema na izborne krađe

Izgled tehnologije za skeniranje listića

Zbog čega se sumnja u odabir biometrije: Ključan je izborni kod o kojem se šuti

"Avaz" je u posjedu snimka koji nam je poslao jedan vozač tramvaja, a koji pokazuje kako funkcionira sigurnosna kočnica, odnosno kočnica za nuždu u starim tramvajima.Snimak je nastao u avgustu 2024. godine, tramvaj je bio prazan jer išao u garažu zbog loših kočnica.

Brzina tramvaja bila je oko 40 kilometara na sat, a ovo najbolje pokazuje koliko je teško zaustaviti tramvaj.- Ne dirajte vozača i ne okrivljujte ga kad pojma nemate. Ne znate s čime su se oni sve susretali, a i oni sami ne znaju šta ih može snaći dok se to ne desi. Teorija je jedno, a praksa je nešto sasvim drugo. Vozač zna i svjestan je odgovornosti i rizika. On je uvijek jednom nogom u zatvoru. On je taj koji je prvi na udaru od putnika, pa onda svih ostalih. Ne moraju pametovati oni koji ni šaraf ne znaju zavrnuti i koji bi trebali da prave pitu - naveo je taj vozač za "Avaz".Kazao je da je ovo samo jedan primjer kakvi su ti stari tramvaji i kakve su kvarove imali.

Vozač je kazao da je ovo samo jedan primjer kakvi su ti stari tramvaji i kakve su kvarove imali.

Pogledajte kako izgleda zaustavljanje tzv. "sigurnosnom kočnicom" u starim tramvajima: Nemoguća misija

Po Ustavu, vanjsku politiku Bosne i Hercegovine bi trebalo voditi Predsjedništvo BiH, koristeći Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatsku mrežu kao glavne alate. U stvarnosti se te ustavne odredbe ne poštuju.Milorad Dodik do podne vuče ka Sjedinjenim Američkim Državama, a popodne ka Rusiji. Tročlano Predsjedništvo BiH se ne može dogovoriti ni o jelovniku. Ministarstvo vanjskih poslova, koje je po Ustavu tek izvođač radova, demonstrira da se vanjska politika može krojiti i bez Predsjedništva BiH.Uz to, jedina smo država u Evropi koja nema Zakon o vanjskim poslovima. Nakon duže od dvije decenije, zapeo je na usaglašavanju u Parlamentu, pred entitetskim vetom i strahom Republike Srpske od prenosa nadležnosti na državni nivo.Bez pravila o napredovanju, edukaciji i disciplinskoj odgovornosti diplomata, političke stranke lakše trguju, i u diplomatska predstavništva imenuju osobe bez diplomatskog iskustva i obrazovanja. Nerijetko i one pod istragama i sa sumnjivim diplomama, koje padaju na sigurnosnim provjerama zemlje domaćina.Nižu se skandali na štetu države, poput izdavanja viza Sirijcima i Iračanima, bez neophodnih sigurnosnih provjera, ili one kad je sin ambasadora slupao službeno auto i pobjegao. Nestajale su i desetine hiljada KM iz naših ambasada, kroz nezakonite transakcije.Stoga ne čudi da je vanjska politika BiH puna hijerarhijskih rupa, u kojima su stranački apetiti jaki, a državni interesi nebitni. Naša diplomatija nam često donosi više štete nego koristi, svedena na nivo poligona za političku trgovinu i prepucavanja.Političari svih profila na međunarodnoj sceni iznose lične, a ne usaglašene stavove institucija, a međunarodni rejting BiH jedva da i postoji. Bez zakona da spriječi anarhiju i soliranje funkcionera na međunarodnoj sceni, ostat ćemo na svjetskoj pozornici tek nebitni posmatrač koji najviše šteti sebi.&nbsp;

Zakon o vanjskim poslovima kao žrtva entitetskog veta

BiH diplomatija

Amila Pilav-Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, analizirala je za „Dnevni avaz“ globalne ekonomske izazove koje donosi opšti rat na Bliskom istoku, te posljedice po Evropu, Bosnu i Hercegovinu, ali i na globalne ekonomske tokove.Rast cijene barela nafte do 200 US dolara po barelu, kao što je najavio režim Irana, ne bi automatski zaustavio globalni ekonomski rast, ali bi vrlo vjerovatno doveo do sporijeg rasta, više inflacije, skupljeg finansiranja i pritiska na dohotke, navodi Pilav-Velić. <h2>Monetarna kriza</h2>Ovo nije samo energetska nego i monetarna kriza, jer kada energija poskupi, centralne banke sporije spuštaju kamate, što direktno pogađa investicije, nekretnine i zadužene države. Evropska tržišta ponovo strahuju od inflacijskog udara koji može odgoditi monetarno popuštanje. Uz cijenu barela, prava opasnost je i sekundarni cjenovni val plina, đubriva, hrane, plastike, brodarstva i industrijskih inputa. Zato rat u Hormuzu mnogo brže postaje problem životnog standarda nego što javnost u početku misli. Evropa i male ekonomije poput BiH moraju iz ovoga izvući staru, ali zanemarenu pouku: energetska sigurnost nije samo pitanje količine, nego i pitanje rute, osiguranja, skladištenja i finansiranja. U 2022. godini naučili smo šta znači zavisnost od jednog dobavljača, dok ove godine učimo šta znači zavisnost od jednog pomorskog čepa, što je možda najvažnija lekcija ove krize.<h2>Naftni efekt</h2>Pilav-Velić objašnjava da kroz blokirani Hormuški tjesnac inače prolazi gotovo petina svjetske potrošnje tečnih goriva, ali da blokada ima mnogo širi efekt i pogađa transport, hemijsku industriju, gnojiva, aviosaobraćaj, logistiku i cijenu kapitala. Evropske ekonomije su energetski izloženije Zaljevu nego što se misli, naročito nakon smanjenog oslanjanja na ruske energente. Evropi je ova kriza još jedan signal da mora ozbiljnije graditi vlastitu ekonomsku i sigurnosnu autonomiju. <h2>Efekti na BiH</h2>Male ekonomije poput BiH ne uvoze samo robu nego i cijenu rizika te robe. Ratni osiguravateljski trošak za plovidbu kroz Hormuz je narastao šestostruko, uz istovremeni rast vozarina. Zato raste i konačna cijena transporta roba, što se prelijeva na uvoznike, distributere i na kraju na potrošača. BiH je tipičan primjer male, ranjive, otvorene i uvozno zavisne ekonomije, koja uvozi inflaciju preko evropskog tržišta kroz čitav evropski cjenovni lanac svih proizvoda s velikim udjelom energije u cijeni. To će značiti skuplju potrošačku korpu, logistiku i radni kapital.<h2>Iran i Kina</h2>Takav šok nije besplatan ni za Teheran, jer Iran može kratkoročno profitirati politički zatvaranjem Hormuza i globalnim dizanjem cijene konflikta, navodi ona. Ali dugoročno Iran rizikuje da smanji vlastiti izvoz, oteža naplatu, poveća osiguravajuće i transportne troškove i dodatno optereti svoje glavne kupce, od kojih je ključni Kina. Ona nije samo najveći korisnik zaljevske nafte nego i zemlja koja bi najviše osjetila produženi poremećaj, objašnjava Pilav-Velić. Vjeruje se da Azija kupuje gotovo dvije trećine svoje nafte iz Zaljeva, dok oko polovine kineske nabavke dolazi iz tog regiona. To bi bio udar na kinesku industrijsku konkurentnost, a time i na najvažniji iranski ekonomski ventil.

„Planet Soft“ se žalio, donosimo detalje: Rokovi će ipak srušiti biometriju?

Kraj sna o jeftinijem životu na Balkanu

Nekad „zlatna koka“ Bjelašnice, danas leglo glodara: Maršal’ uništen, radnici ostali bez marke

Interpol pokrenuo centar u Evropi: Slijedi novi talas migracija s Bliskog istoka

Među zemljama online radikalizacije nema BiH: EUROPOL ignoriše Dodikove ’bombe’

Predizborna kampanja fantomkama i palicama

Budžet se približava cifri od pola milijarde: 'Luka Brčko' kao spas za naftu

Škamo za "Avaz": Nećemo se žaliti na Smartmatic ako se utvrdi da su ponudili tehnologiju koja spriječava sve manipulacije

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke najavila žalbu na odluku CIK-a o izbornim tehnologijama: Njihova ponuda bila niža za 17 miliona KM

Od Raspotočja do Donje Jablanice, Tuzle i Sarajeva: Desetine žrtava sistema, nijedna presuda

Zbog čega se sumnja u odabir biometrije: Ključan je izborni kod o kojem se šuti

Pogledajte kako izgleda zaustavljanje tzv. "sigurnosnom kočnicom" u starim tramvajima: Nemoguća misija

BiH diplomatija

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta

„Planet Soft“ se žalio, donosimo detalje: Rokovi će ipak srušiti biometriju?

Kraj sna o jeftinijem životu na Balkanu

Nekad „zlatna koka“ Bjelašnice, danas leglo glodara: Maršal’ uništen, radnici ostali bez marke

Interpol pokrenuo centar u Evropi: Slijedi novi talas migracija s Bliskog istoka

Među zemljama online radikalizacije nema BiH: EUROPOL ignoriše Dodikove ’bombe’

Predizborna kampanja fantomkama i palicama

Budžet se približava cifri od pola milijarde: 'Luka Brčko' kao spas za naftu

Škamo za "Avaz": Nećemo se žaliti na Smartmatic ako se utvrdi da su ponudili tehnologiju koja spriječava sve manipulacije

Kompanija "Planet Soft" iz Banje Luke najavila žalbu na odluku CIK-a o izbornim tehnologijama: Njihova ponuda bila niža za 17 miliona KM

Od Raspotočja do Donje Jablanice, Tuzle i Sarajeva: Desetine žrtava sistema, nijedna presuda

Zbog čega se sumnja u odabir biometrije: Ključan je izborni kod o kojem se šuti

Pogledajte kako izgleda zaustavljanje tzv. "sigurnosnom kočnicom" u starim tramvajima: Nemoguća misija

BiH diplomatija

Profesorica ekonomije Amila Pilav-Velić za "Avaz": Najveći poremećaj ponude u historiji naftnog tržišta