Građane Bosne i Hercegovine (BiH) čeka sve prazniji ceker jer će, do polovine ove godine, pasti kupovna moć, a inflacija ubrzati do gotovo četiri posto. Na ovo upozorava Centralna banka BiH, uz napomenu da bi ovaj procent mogao biti i znatno viši, u zavisnosti od globalnih dešavanja.
Rat na Bliskom istoku gura cijene energenata u rekordne visine, dok ekonomski eksperti upozoravaju da građani mogu u narednom periodu očekivati novi rast cijena, novi pad kupovne moći, i staru neaktivnost domaće vlasti.
Šta se moglo?
Pad kupovne moći građana se od benzinskih pumpi preljeva u trgovine, nakon što je dizel poskupio više od 50 posto. Inflacija od četiri posto ne znači rast cijene za taj iznos, pa tako neke namirnice mogu poskupiti i za 30 posto, dok bi, recimo, luksuzni automobili mogli poskupiti i za manje od četiri posto, objašnjava Gavran.
- Ako sve bude kao do sada, građani mogu očekivati više cijene, pad kupovne moći i uobičajenu neaktivnost vlasti - ističe on.
Vlasti su, prije svega, mogle unaprijed učiniti mnogo da ublaže efekte poskupljenja goriva na građane, ističe Gavran. Mogli su koristiti kapacitete naftnih terminala da stvore rezervi goriva, mogli su koristiti robne rezerve da naprave rezerve prehrambenih roba, objašnjava on. Postoje i brojne druge mjere, kao što je suspenzija akciza na gorivo, kaže Gavran, ali navodi da vlasti ni sada ne poduzimaju ništa od tih mjera, iako je već došlo do povećanja cijena.
Vijeće ministara BiH je nedavno odbilo usvojiti prijedlog za smanjenje akciza, bez ikakvog obrazloženja, osim famoznog nedostatka političke volje.
Vještačke cijene
- Kontrola cijena je bila minimalna ili nikakva. Jedino što smo dobili je ona takozvana akcija zaključavanja cijena, koja nije bila sasvim beskorisna, ali nije ni blizu potrebnih mjera - kaže on.
Gavran upozorava na dobro poznati fenomen neopravdanih poskupljenja. Dok troškovi transporta rastu tek periodično, trgovački lanci nastavljaju gomilati milionske dobiti vještačkim održavanjem visokih cijena.
Nefunkcionalnost inspekcija
Tržišna inspekcija i kontrolni mehanizmi vlasti ostaju gotovo nevidljivi, ostavljajući građane na milost i nemilost neregulisanom tržištu gdje se cijene rijetko ili nikada ne vraćaju na staro, ističe Gavran. BiH bi u ostatak godine mogla ući sa drastično siromašnijom ekonomijom, koja gubi korak s Evropom.
