NA LICU MJESTA

Dan sjećanja na genocid u Goraždu: U Drinu bačene ruže

Podsjetnik na stradanja kojima su u kontinuitetu izloženi Bošnjaci Podrinja

Piše: A. Bajramović

26.1.2021

S današnjeg obilježavanja - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+2

U Goraždu je obilježena godišnjica prvog oslobođenja Goražda u Drugom svjetskom ratu i Dan sjećanja na genocid tokom kojeg je u Gornjem Podrinju ubijeno više od 8.000 osoba.  

Na mostu Alije Izetbegovića u centru grada organiziran je prigodan program, a u Drinu su bačene ruže u znak sjećanja na žrtve četničkih zločina iz decembra 1941. i januara 1942. godine, kada su partizanske jedinice oslobodile grad.

Drina tekla krvava

- Goražde je tada bilo krvavo. Drina je tekla krvava i nosila naše sugrađane samo zato što su imali prezime i ime drugačije od onih koji su to činili. Drina je na ovim prostorima, od Foče do Goražda, historičari tvrde, pronijela oko 8.000 nevinih građana – kazao je Uzeir Živojević, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Goražde. 

U kontinuitetu smo na ovim prostorima doživljavali agresiju, genocid, ubijanje, i Bošnjaka i svih naroda koji pokazali da se vrijedi boriti za svaki pedalj ove teritorije, istakao je gradonačelnik Goražda Ernest Imamović. - Dolaze generacije koje su inspirisane ovakvim poduhvatima, ovakvom odbranom i na kraju slobodom. Nijedna fašistička formacija koje je htjela ovaj prostor okupirati i uništiti nije uspjela – poručio je Imamović.

Ovo je tužni podsjetnik na stradanja, kojima su u kontinuitetu izloženi Bošnjaci gornjeg Podrinja i cijele istočne Bosne, kaže Ermin Kuka, viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA. On podsjeća da se radilo o periodu monstruoznih zločina zbog ideologije, politike i prakse stvaranja etničkih čistih srpskih teritorija. - Konačan cilj takvih nastojanja bio je stvaranje etnički čiste srpske države, tzv. velike Srbije. Monstruoznost, užas i bestijalnost takve zlotvorne ideologije najviše su osjetili Bošnjaci u BiH. Teritorij BiH je targetiran kao neizostavan teritorij etnički čiste srpske države. Poseban fokus velikosrpskih ideologa je bio i ostao prostor Podrinja, kao prostor koji je od velikosrpskih ideologa označen kao najvažniji prostor buduće “Velike Srbije“, a Drina mitologizirana i proglašena “kičmom srpskog naroda“, “aortom srpstva“ – kaže Kuka.


Masovni zločini

Četnici Draže Mihailovića su, u skladu sa takvom ideologijom, programom, a posebno sa instrukcijom Mihailovića, izvršili genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.   

- Četnički zločini genocida u Bosni i Hercegovini odvijali su se u kontinuitetu od juna 1941. do 1945. godine. Masovni zločini nad Bošnjacima bili su najbrojniji u gornjem Podrinju. Najveći broj ubijenih Bošnjaka je, uz očajni krik, plač, molbe i povike za pomoć, koji su se, naročito noću, stravično širili ulicama Foče, Goražda i Višegrada, zaklan na pet mostova od Foče do Višegrada tokom decembra 1941. i januara 1942. godine i bačen u rijeku Drinu – dodaje Kuka.

Čolaković o prizorima s mosta

Ermin Kuka podsjeća i na zapis književnika Rodoljuba Čolakovića, jednog od svjedoka užasnih scena na mostu u centru Goražda iz februara 1942. godine. 

- Tu, na taj most, izvodili su pijani ljudi, po zapovijesti svojih pijanih komandanata, muslimane i klali ih tupim noževima i često nedoklane bacali s mosta u Drinu ili ih vješali na željeznu konstrukciju mosta. Tu bi oni visili danima, dok ih nečija ruka ne bi strmoglavila u rijeku. Svaku noć odjekivalo je u jezovitoj tišini varošice zapomaganje žrtava, ali pomoći nije bilo ni od kuda ... I dizao se vapaj nesrećnika, i čulo se potmulo krkljanje, i šibala je po snijegu topla, ljepljiva ljudska krv. Na snijegu i po ogradi mosta ostajali su rumeni tragovi nečovještva i sramote. Svaka kaplja te nevino prolivene krvi ljaga je na velikoj zastavi slobode, koju izrodi srpski hoće da osramote – zapisao je Čolaković.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.