Slanje astronauta na šestomjesečnu misiju u svemiru početak je velikog kineskog plana čiji je cilj da Kina postane vodeća sila u svemiru.
Prošle godine je Kina u orbitu poslala prvi modul svoje Tiangong svemirske stanice, a planira dodati i nove module poput naučnog laboratorija Mangtian do kraja godine. Sljedeće godine će lansirati svemirski teleskop pod nazivom Xuntian, koji će biti blizu svemirske stanice te će se spajati s njom zbog servisiranja i punjenja gorivom.
Tiangong će imati svoje vlastite sisteme napajanja, pogona, održavanja života te kabine za boravak. Kina je tek treća zemlja u historiji koja je poslala svoje astronaute u svemir te u misiju izgradnje svemirske stanice nakon što su to učinili SSSR (sada i Rusija) i SAD.
Kinezi imaju visoke ambicije kada je riječ o stanici Tiangong te se nadaju da će zamijeniti Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) koja prestaje s radom 2031. godine. Kineski astronauti su isključeni iz ISS programa jer američki zakon zabranjuje američkoj svemirskoj agenciji NASA-i da razmjenjuje podatke s Kinom.
Međutim, ambicijama tu nije kraj. Za nekoliko godina Kina želi prikupiti uzorke s asteroida koji su "blizu" Zemlje, a do 2030. namjerava poslati prve astronaute na Mjesec. Također, u planu je slanje sondi na Mars i Jupiter koje će prikupljati uzorke.
NASA planira povratak astronauta na Mjesec te je već transportovala svoju ogromnu raketu SLS u Svemirski centar Kennedy.
Japan, Južna Koreja, Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati također rade na razvoju svojih lunarnih misija. Indija je pokrenula svoju drugu veću misiju na Mjesec te želi imati vlastitu svemirsku stanicu do 2030. godine.
Evropska svemirska agencija (ESA) sarađuje s NASA-om u misijama koje se odnose na Mjesec, a planira i lansiranje mreže lunarnih satelita koji će olakšati komunikaciju astronauta s Mjeseca prema Zemlji.
