NAVRŠENA GODIŠNJICA SMRTI

Kornelija Kovača pamtimo po jednoj od najljepših pjesama o Sarajevu

To je slika Sarajeva, duha Sarajeva, kulta Sarajeva

Vladimir Živojinović/Pixsell

14.9.2023

Toliko atipična za naše podneblje, a opet toliko čvrsto utkana u sarajevski duh. To bi možda bila najpreciznija karakterizacija pjesme “Četiri mladića idu s Trebvića.” Atipična je zbog činjenice da kod nas sving i bugi-vugi nikad nisu zaživjeli, a ova pjesma odiše upravo tim žanrovskim osobenostima.

Nastala je davne 1963. godine od nota Kornelija Kovača i stihova Žarka Roje. Vokalnim izražajem konačan oblik daje joj Vedo Hamšić. Pjesma se našla na njegovom albumu “Tvoji kaprici” iz 1964. godine, te stekla popularnost i simpatije publike koje ni danas ne blijede.

Uoči pola vijeka svoje muzičke karijere Kovač je pokazao dio korespondencije sa Hamšićem u kojoj je, između ostalog, stajalo:

– Cijeloga me života tvoja pjesma prati u stopu, a valjda će i kasnije neko da se proslavi njom. Poslije nas. A ja se naradio za stolom projektujući i projektujući, pa onda i slikajući… Ipak, i danas me ponegdje prepoznaju: Vidi onog, on je pjevao ”Četiri mladića.” Hvala ti još jednom na pjesmi. Pozdravi gospođu, pa se čujemo! Vozdra! Vedo.

Tako je i bilo! Neko drugi je, poslije njih, ponovo oživio ovu kultnu pjesmu. Mlađim generacijama pjesma “Četiri mladića idu s Trebevića” je poznata u interpretaciji Zlatana Fazlića Fazle. Svoj pečat ovoj pjesmi Fazla daje 2003. godine, kada i snima spot za istu. Kad već nije tipična domaćem muzičkom podneblju, jeste za Fazlu. Ova pjesma je toliko karakteristična za njega, kao da je to njegova autorska pjesma.

Fazlin stvaralački opus je prožet patriotizmom, odnosno lokal-patriotizmom. On je napisao stihove za pjesmu Kemala Montena “Pismo prijatelju,” a rodoljubive elemente nalazimo i u brojnim drugim njegovim ostvarenjima. Pomenimo samo pjesme “Baščaršijska,” “Moj grad,” “Stari,” “Pjesma za Davora,” “Sarajevo će biti.”

Takva je i “Četiri mladića idu s Trebevića,” iako se, možda, ne čini takvom. Pjesma donosi sliku suncem okupanog Sarajeva, zadivljujuće prirode četinarskog Trebevića i osjećaja uzbuđenja jer igra domaći tim. Kad na to dodamo mladalačku energiju, razdraganost i polet, te želju za životom, uz brzi ritam svinga, osjetimo kolika je ljubav prema rodnom gradu.

To je slika Sarajeva, duha Sarajeva, kulta Sarajeva kojeg Fazla voli i o kojem pjeva. Idiličnoj slici sunčanog šehera jedino odgovara brz, veseo ritam i pjevljiva melodija, koju donosi sving. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.