Minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je tema žustrih rasprava i najvažniji ekonomsko-socijalni izazov pred krajnji dio godine. Nakon prošlogodišnjeg dramatičnog povećanja sa 620 na 1.000 KM - poteza koji je premijer Nermin Nikšić sam nazvao „šok-terapijom“ - sindikati sada zahtijevaju nastavak rasta minimalca, dok Vlada FBiH i ekonomisti upozoravaju da bi novo naglo povećanje moglo izazvati inflacione i fiskalne potrese.
„Pretjerane prognoze“
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) Samir Kurtović istakao je da je prošlogodišnje povećanje pokazalo da su crne prognoze poslodavaca bile pretjerane. Sada sindikati izlaze s jasnim zahtjevima: minimalna plaća 1.200 KM, odnosno 70 posto prosječne plaće u FBiH, te uvođenje minimalnih platnih razreda po stručnim spremama.
Bez šoka
Premijer FBiH Nermin Nikšić poručio je da Vlada neće odbaciti mogućnost povećanja minimalca, ali odbija ideju novog drastičnog skoka.
- Šok-terapija ne ide svake godine i tu treba biti realan. Novi iznos minimalne plate koji predlažu sindikati nije realan - kazao je Nikšić, dodavši da će se Vlada držati formule koja određuje zakonito usklađivanje.
Ekonomisti podržavaju oprez Vlade. Admir Čavalić upozorava da povećanje minimalne plaće može donijeti kratkoročno poboljšanje standarda nekim radnicima, ali i ubrzati inflaciju.
- Ove godine inflacija je bila približno četiri posto, osjetno viša nego u eurozoni, upravo zbog šok-terapije na početku godine. Vlada sada jasno poručuje da taj rizik nije održiv. Fokus treba biti na rastu prosječne plate, a ne samo minimalne - kaže Čavalić.
Ekonomist Damir Bećirović poručuje da Nikšićeva izjava sama pokazuje ozbiljnost problema:
- Sama činjenica da je premijer potez povećanja minimalca nazvao ‘šok-terapijom’ i kazao da nije ponovo spreman na takve korake predstavlja i svojevrsno priznanje da je to bio nepromišljen potez koji je ostavio negativne posljedice.
Uprkos tome, sindikati su optimistični da će dogovor biti postignut.
- Hoće sigurno. Očekujemo da će Vlada nastaviti finansijski pomagati poslodavce i nakon novog rasta minimalne plate - kaže Kurtović.
Ono što je sigurno jeste da će predstojeći pregovori biti ključni za definiranje smjera ekonomske politike u 2026. godini.
