Tragična smrt državljanina Bosne i Hercegovine, koji je u petak, 2. januara, stradao na dubrovačkoj obali nakon pada u Jadransko more tokom fotografisanja na opasnom mjestu, još jednom je upozorila na moguće posljedice prilikom fotografisanja na opasnim područjima.

Slične tragedije ranije su zabilježene i u Mostaru te širom BiH, gdje su građani, posebno mladi, stradavali fotografišući se na izrazito opasnim lokacijama.

Prije nešto više od godinu, u Mostaru je smrtno stradao državljanin Srbije koji se popeo na zidić u Kujundžiluku dok je fotografirao Stari most. U medijskom prostoru BiH zabilježeni su slučajevi fotografisanja, posebno mladih na izuzetno opasnim mjestima, poput strmih krovova, ruševnih objekata i raznih neobičnih i opasnih mjesta.

Sociolog Vladimir Vasić kaže kako je činjenica da se nesreće dešavaju inače i da je to nešto što ne možemo predvidjeti. Međutim, kako naglašava, ako analiziramo društvene mreže i objave na njima, gotovo da se ne mogu pronaći, uslovno rečeno, normalne fotografije.

- Stalno se od nas nešto traži, da budemo posebniji, a čini mi se da ta posebnost postaje i krajnja ludost. Lično sam prilikom planinarenja vidio koliko posebno mladi ljudi idu, recimo, na neke litice i opasna mjesta radi dobre fotografije. Generalno, u ovom društvu koje je samo po sebi stradalno moramo više pažnje obratiti, prije svega, sami na sebe, a onda jedni na druge. Nedostaje nam više pažnje prema samima sebi, ali onda i prema drugom čovjeku – govori Vasić za „Avaz“.

Navodi da su to, zapravo, dublji problemi, negoli sama objava na društvenim mrežama i bilježenje nekog trenutka.

- Mislim da smo u krizi pažnje prema drugom čovjeku i da nas, nažalost, taj senzacionalizam i nesvakidašnjost može koštati skupo. Posebno pozivam mlade ljude koji su nesvjesni posljedica da obrate pažnju sami na sebe, a onda na druge. Tada će nam i društvo biti urednije i sretnije – naglašava Vasić.