Od nedjelje do srijede predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) posjetit će šest zemalja zapadnog Balkana koje bi trebale ući u Evropsku uniju.

Time on želi, kako kaže, "ohrabriti" Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Sve to poslije objavljivanja najnovije strategije EU u kojoj je prvi put navedena i konkretna godina za mogući prijem novih članica - 2025., piše Deutsche Welle.

Albanija i Makedonija mogle bi pregovarati

No, to je "samo datum za ohrabrenje", kako je Junker rekao pred polazak na put. Od šest vlada na Balkanu tražit će se da provedu reforme, suzbiju korupciju, pobrinu se za poštivanje načela pravne države, slobode medija, da ožive ekonomiju i riješe međusobne konflikte. 

Samo ako toga bude u dovoljnoj mjeri i ako budu ispunjeni konkretni kriteriji, moći će biti novih primanja u EU, rekli su službenici iz Junkerovog okruženja u Komisiji. Dodali su i da EU ima volju primiti nove članice, te da te zemlje imaju realnu perspektivu. 

Prije polaska Junkera na put, povjerenik EU za proširenje Johanes Han (Johannes Hahn) Makedoniji i Albaniji kao neku vrstu poklona dao je obećanje da će i s njima početi pristupni pregovori. Na ljeto će, kako je rekao, biti govora i o konkretnom datumu za to. Do sad se formalno pregovaralo sa Srbijom i Crnom Gorom, pri čemu je mala Crna Gora, koja je već članica NATO-a, ostvarila najveći napredak. 

Junker će se na svom putovanju suočiti s nizom neriješenih problema između tih država. Najteži problemi se javljaju u vezi s Kosovom. To područje se poslije ratnih sukoba odcijepilo od Srbije, ali ga kao državu ne priznaju sve članice EU, a naravno ni Srbija. Prije nego što Srbija i Kosovo jednog dana postanu članice EU, taj problem će morati riješiti.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava pripremiti svoje sunarodnjake na to da će Kosovo na kraju morati biti priznato. EU već četiri godine pokušava pomiriti Beograd i Prištinu – do sad bez uspjeha. Junker će na svojoj turneji također pokušati posredovati u ovome, kažu diplomati EU u Briselu.

Junker će se morati pozabaviti ne samo posljedicama rata na Kosovu, nego i drugih ratova na području bivše Jugoslavije. Hrvatska, koja je već članica EU, i Srbija, imaju još otvorenih računa iz rata. Bosna i Hercegovina je i dalje podijeljena država koja ne funkcionira. Hrvatski premijer Andrej Plenković prilikom jednog posjeta Briselu rekao je da Hrvatska i Srbija imaju „zajednički interes" kada je riječ o političkoj i ekonomskoj saradnji u Evropskoj uniji, ali i da po pitanju ratne odštete i posljedica rata ima još mnogo otvorenih pitanja.

Junker traži strpljenje

- Moramo objašnjavati i dati im do znanja da problemi moraju biti riješeni, inače ćemo nepotrebno gubiti vrijeme - rekao je Junker nekoliko dana prije svog putovanja. Osim toga, dodao je, u Evropi je potrebno više strpljenja. "Dogovaranje oko otklanjanja posljedica rata između Njemačke i Luksemburga trajalo je 45 godina", rekao je Junker, inače bivši premijer Luksemburga.

Na ljeto i u ranu jesen Komisija će objaviti konkretne planove o pristupu za svih šest zemalja, planove u kojima se uzimaju u obzir njihove posebnosti.