Hrvatski USKOK privodi kraju istražni postupak u aferi SMS, u kojoj je bivši policajac Franjo Varga okrivljen da je za Zdravka Mamića izradio lažnu SMS prepisku između bivšeg glavnog državnog tužioca Dinka Cvitana i sudija osječkog Županijskog suda.

Potresa Vladu 

Mediji u Hrvatskoj javljaju da je zbog ove afere prije nekoliko dana u BiH i ispitan Mamić. On se već osam mjeseci nalazi u Međugorju, i to nakon što je napustio Zagreb dan prije izricanja presude u Osijeku, gdje nepravomoćno osuđen na šest i po godina zatvora.

Ova afera već mjesecima potresa i Vladu Hrvatske, ali i hrvatsko pravosuđe i policiju, jer je razotkrila kako se uz određene uređaje, koji služe za prisluškivanje i praćenje, mogu mijenjati i sadržaji SMS poruka, a sve radi kompromitacije određenih osoba i političkih oponenata.

Zanimljivo je da takvi uređaji postoje i u BiH, odnosno imaju ih policijske agencije, prije svega Državna agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Federalna uprave policije (FUP). Riječ je o uređaju „Kečer“ (IMSI Catcher), koji je SIPA prije nekoliko godina platila 1,2 miliona KM.

Ovaj uređaj naziva se i policijski simulator bazne stanice, a u krugu od stotinjak metara ima mogućnost da nepogrešivo registrira ne samo mobitel prijestupnika nego i sve ostale, čak i slučajne prolaznike, te time omogući i praćenje njihovih poziva i poruka. Zanimljivo je da „Kečer“ ima mogućnost i da mijenja sadržaj SMS poruka, a o tome zna samo uski broj ljudi prvenstveno u obavještajnim strukturama.

To znači da ovaj uređaj bez stroge kontrole može biti iskorišten za različite montaže. Odnosno, korisnik „Kečera“, naprimjer, može u ime praćene osobe poslati poruku nekome, a da ta osoba ne zna da je to učinjeno, jer SMS poruka ne ostaje u telefonu.

Prema informacijama „Avaza“, direktor SIPA-e Perica Stanić stavio je pod apsolutnu kontrolu ovaj uređaj, prvenstveno opcije koje se tiču mogućih zloupotreba poput korigiranja SMS poruka. Pitanje je, međutim, šta se dešava u FUP-u, u kojem mjesecima vlada haos, odnosno je li „Kečer“ uopće pod kontrolom, posebno ako se zna da je Dragan Lukač, donedavni direktor, izuzetno blizak strukturama SDA.

Upravo je Lukač, kako su izvještavali mediji, što su javno iznosili i pojedini funkcioneri, ranije koristio uređaje za prisluškivanje kako bi se obračunao s političkim oponentima SDA. U FUP-u se, ustvari, ne zna ni ko ni kako kontrolira takve radnje i jesu li rađene zloupotrebe, prvenstveno upotrebom „Kečera“.

Zbog toga je pitanje šta će uraditi novoizabrani zamjenik direktora FUP-a Ensad Korman. Njega je nedavno Vlada imenovala da upravlja FUP-om do izbora novog direktora.

 Komisija za sigurnost

Pitanjem mogućih zloupotreba „Kečera“ uskoro bi se trebao pozabaviti i Nezavisni odbor Parlamenta FBiH, koji je nadležan za rad i zakonitost policijskih agencija, a o tome bi, također, trebala raspravljati i Komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH za sigurnost. Komisija je zakazala konstituirajuću sjednicu za 14. februar, a njen predsjednik je Damir Mašić, poslanika SDP-a u Parlamentu FBiH.

Šta sve može uređaj i koje su mu karakteristike

„Kečer“ je uređaj kojim se signal mobilnog telefona „kupi“ te se on tako može locirati, ali i prisluškivati razgovori te pratiti SMS poruke.

Uređaj radi tako što simulira signal koji šalje stanica mobilnog operatare. Mobiteli funkcioniraju tako što se povezuju s najbližom stanicom, a kada je u blizinu „Kečer“, mobilni uređaj ga prepoznaje te se povezuje s njim.

Tako „Kečer“ uspostavlja vezu s mobitelom te prikuplja sve podatke. Ovaj uređaj tako može obrađivati sve mobitele u radijusu od nekoliko stotina metara, u ovisnosti o njegovoj jačini. Uređaj koriste policijske i obavještajne agencije i vojske, ali je zbog kontroverzi, prije svega kršenja ljudskih prava, sve manje u upotrebi.

Njemačko iskustvo

Ministri pravosuđa njemačkih saveznih pokrajina još su 2000. godine zahtijevali da se zakonski regulira upotreba „Kečera“. Upozoravano je da je takav uređaj novina koja se bitno razlikuje od dotadašnjih uobičajenih metoda prisluškivanja telefonskih razgovora, te zbog toga iziskuje potpuno novu zakonsku podlogu.

Kako su navodili mediji, posljednjih godina u Njemačkoj nije bilo spektakularnih slučajeva prisluškivanja novinara ili političara, ali je prisluškivanje sve omiljenije njemačkoj policiji i tajnim službama.