INTERVJU Ambasadorica Rumunije u Sarajevu

Dana Konstantinesku: BiH je dalje u vrhu agende EU

Očekivanja koja BiH ima od EU su direktno povezana s onim što Brisel očekuje od BiH vlasti

Sead NUMANOVIĆ
24.02.2019 22:06

Konstantinesku: Pohvale Makedoniji i Crnoj Gori

Foto: Arhiv

Od 1. januara ove godine Rumunija predsjedava Evropskom unijom. Ovo je prvi puta da ta zemlja ima tu ulogu. Njena ambasadorica u Bosni i Hercegovini Dana Konstantinesku (Constantinescu) u opširnom intervjuu za "Dnevni avaz" iznosi poglede na situaciju na zapadnom Balkanu te BiH.

Otkriva nam i da će u narednom periodu u Sarajevu biti održano nekoliko manifestacija koje se odvijaju upravo unutar rumunskog predsjedavanja Unijom.

Jača Evropa

U odnosu na zapadni Balkan, koliko je važno predsjedavanje Rumunije Vijećem EU?

- Prvo predsjedavanje Rumunije Vijećem Evropske unije pod motom “Kohezija, zajednička evropska vrijednost” će se fokusirati na promoviranje principa evropske kohezije na svim poljima: političkom, ekonomskom, društvenom, kao i na identificiranje rješenja koja odražavaju kako interes zemalja članica, tako i viziju evropskih institucija.  

Djelovat će u duhu jače i ujedinjenije Evrope.

Cilj je imati predsjedavanje sposobno da održava solidarnost EU, kao i da nastavi tekuće projekte interkonektivnosti i kohezije. Stoga će Rumunija posebnu pažnju posvetiti podržavanju evropske perspektive zapadnog Balkana, s ciljem novog zamaha procesa proširenja, kao osnove za osiguravanje stabilnosti i prosperiteta u toj regiji.

Zapadni Balkan je područje od strateškog interesa za EU te je stoga ta regija jedan od ključnih prioriteta Rumunije tokom njenog mandata predsjedavajuće Vijećem EU.  

U tom smislu, osim postizanja stalnog napretka u procesu proširenja EU unutar dogovorenih parametara, u skladu s pojedinačnim zaslugama i zabilježenim napretkom, posebna pažnja će se posvetiti podršci reformama, demokratizaciji i naporima za pomirenje na zapadnom Balkanu.

Pokušat ćemo dodatno unaprijediti proces proširenja, kao instrument kojim je uspješno proširena stabilnost i sigurnost širom evropskog kontinenta te ćemo posebnu pažnju posvetiti državama kandidatima i potencijalnim kandidatima.  

Tokom predsjedavanja Rumunija će djelovati kao iskreni posrednik u provođenju principa, kriterija i instrumenata procesa proširenja, čije su odredbe obuhvaćene Sporazumima o stabilizaciji i proširenju, odlukama Vijeća Europske unije i inicijativama Europske komisije, uključenim u dokument „Kredibilna perspektiva proširenja za pojačani angažman EU na zapadnom Balkanu”.       

Kakve aktivnosti, sastanci i događaju su planirani u odnosu na Balkan tokom rumunskog predsjedavanja? (Hrvatska je već najavila da će tokom njenog predsjedavanja biti održan samit lidera EU i Balkana). Da li će sličan događaj biti održan tokom rumunskog predsjedavanja?

- Mogu potvrditi da su aktivnosti u okviru rumunskog predsjedavanja, a u odnosu na zapadni Balkan, već počele te da je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, zajedno sa svojim kolegama sa zapadnog Balkana i iz Turske posjetio Bukurešt 1. februara, kako bi se pridružio ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU, koji su u Rumuniji prisustvovali neformalnom sastanku.  

Skupom, čiji je domaćin bio rumunski ministar vanjskih poslova Teodor Melešcanu, predsjedavala je visoka predstavnica EU Federika Mogerini (Federica Mogherini), a istom je prisustvao i komesar Johanes Han (Johannes Hahn).

Razgovor je ohrabrio razmjenu mišljenja o regionalnim događajima, s naglaskom na evropsku perspektivu zapadnog Balkana i na način na koji bi se značajniji rezultati mogli postići, uključujući podršku u održavanju zapadnog Balkana visoko na listi prioriteta EU tokom predsjedavanja Rumunije Vijećem EU.  

Važnost konkretnih rezultata i individualnog napretka u skladu s očekivanjima javnosti su, također, naglašeni.

Još jedan skoriji primjer ovoga jeste da je početkom februara u Briselu održan okrugli sto pod nazivom „Kako osnažiti podršku javnosti za evropsku perspektivu zapadnog Balkana”.

Osim pridruživanja EU, posebna pažnja se mora posvetiti stvarnostima u regiji i mladoj generaciji koja ima ključnu ulogu u izgradnji regionalne kulture dijaloga i pomirenja.

U tom smislu će se krajem maja 2019. Bukurešt organizirati konferenciju pod nazivom „Kako odgovoriti na evropske aspiracije mladih zapadnog Balkana”, s ciljem da pomogne identificiranju prilika za mlade generacije u regiji, promovira poduzetništvo i smanji fenomen odliva mozgova.

Kroz konferenciju „Odgovaranje na hibridne prijetnje putem održivog otpora i strateške komunikacije”, koja će se održati u periodu od 28. februara do 1. marta, planiramo ugraditi unutrašnjo-vanjsku poveznicu između našeg pristupa i ovih pitanja.  Pošto su države članice, zajedno s državama kandidatima i potencijalnim kandidatima ranjive na antievropske narative, istražit ćemo prilike stvorene na osnovu nedavno usvojenog Akcionog plana za borbu protiv dezinformiranja, radi otkrivanja lažnih vijesti, na način kojim će se potpomoći naporima na državnom nivou, olakšavajući pristup pouzdanim informacijama, promoviranja medijske pismenosti i podržavanja slobode medija.

Nadalje, 14. i 15. maja Rumunija će organizirati konferenciju o stanju demokratije i građanske participacije, tri decenije nakon pada komunizma u centralnoj i istočnoj Evropi, s posebnim naglaskom na zapadni Balkan.  

Ovaj događaj odgovara na naše zajedničke interese u procesu tranzicije i pomirenja u ovoj regiji te će analizirati utjecaj strateške komunikacije na stepen angažmana zemalja s EU.

Predsjedništvo Rumunije je, također, pripremilo, pojedinačno ili u saradnji s EU, nekoliko tehničkih događaja koji će se održati u Sarajevu, ali su oni u završnoj fazi pripreme, o čemu ćete više saznati u nadolazećem periodu.  

Ovi događaji će se baviti pitanjem evropskog puta BiH, kao i regionalne saradnje, što je, također, veoma bitno za razvoj zapadnog Balkana.

Rumunija je pozdravila organiziranje samita EU i zapadnog Balkana u Sofiji za vrijeme predsjedavanja Bugarske Vijećem EU, koji je organiziran 15 godina nakon samita u Solunu.  

S obzirom na to da od samita u Sofiji nije prošlo puno vremena, vjerujemo da će takav važan događaj dati značajne i konkretne rezultate, te u tom smislu Rumunija podržava inicijativu Hrvatske za organiziranjem novog samita EU - zapadni Balkan 2020. godine. To je zajednički cilj preuzet kroz naš program tročlanog predsjedavanja (Rumunija-Finska-Hrvatska).

Makedonija i Crna Gora

U odnosu na zapadni Balkan, šta je bitno za Rumuniju i EU? Dijalog Kosova i Srbije? Makedonsko pitanje? Bosna i Hercegovina?

- Tokom našeg predsjedavanja naš pristup će se temeljiti na ciljevima određenim u zaključcima Vijeća za opće poslove iz juna 2018., kojima je ponovo potvrđena opredijeljenost EU za proces proširenja.

Promatrajući zapadni Balkan kao cjelinu, Evropska unija je zajednički cilj, pa iz tog razloga i EU i Rumunija, kao direktan susjed regije, u potpunosti su posvećeni osiguravanju stabilnosti i prosperiteta regije, kao i podržavanju napora naših partnera na njihovom putu ka evropskim integracijama. Stoga je napredak u svim otvorenim pitanjima od ključne važnosti da bi se postigao značajan pomak u postizanju ovih ciljeva.

Naravno, svjesni smo da je svaki slučaj drugačiji te da neki zahtijevaju više pažnje.

Priča o uspjehu regije je svakako Sporazum iz Prespe koji su Skoplje i Atina potpisali, a koji može predstavljati model rješavanja bilateralnih pitanja na evropski način.

Njegova uspješna ratifikacija, kao i amandmani na Ustav koje je Skoplje usvojilo, rezultirali su potpisivanjem protokola o pristupanju NATO-u od Republike Sjeverne Makedonije.  

Zajedno s uspjehom u reformskom procesu, bi to trebalo rezultirati odlukom o pokretanju pregovora o pridruživanju te države EU.

Tirana bi trebala iskoristiti tu istu, povoljnu priliku stvorenu kroz zaključke Vijeća u junu 2018. te ubrzati proces reformi, s mogućnošću otvaranja pregovora o pridruživanju ove godine.

BiH i dalje ostaje u vrhu agende, kako EU tako i rumunskog predsjedavanja, a brzina formiranja nove vlasti će biti ključna za dobivanje partnera iz Sarajeva za predvidljivi dijalog, te za ubrzavanje sarajevskog EU puta.

Nadamo se da će nove vlasti raditi zajedno na provođenju neophodnih reformi te na taj način ponuditi bolju perspektivu kako samoj državi tako i njenim građanima. Ovi elementi su ključni u smislu predstojećeg mišljenja Evropske komisije o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH.

Crna Gora vodi u procesu EU integracija, otvorivši sve osim jednog poglavlja pregovora, a kao predsjedavajuća Vijećem EU, Rumunija je voljna da radi s Podgoricom da bi potakla reformski proces s ciljem ispunjavanja neophodnih mjerila radi zatvaranja što je više poglavlja moguće. Organizirano pristupanje Crna Gore EU može poslužiti kao primjer koji drugi regionalni partneri trebaju slijediti.

Srbija ima potencijal da napreduje na svom evropskom putu tokom predsjedavanja Rumunije Vijećem EU otvaranjem novih poglavlja u svojim pristupnim pregovorima. Razvoj evropskog puta Srbije je u rukama Beograda, na srbijanskim vlastima je ostvarivanje strateškog cilja pristupanja, kao i brzina i kvalitet napora usklađivanja sa standardima EU.  

Dijalog Beograda i Prištine je proces koji su obje strane započele, uz duboku svjesnost o njegovom značenju za evropsku perspektivu svih njihovih građana. On se mora nastaviti da bi imao značajan završetak, a glavni akteri trebaju pokazati političku volju, mudrost i zrelost. EU je tu samo posrednik - može pomoći da se naši zajednički ciljevi smatraju pozitivnima.

Odgovorno djelovanje

Da li Rumunija priprema bilo kakvu novu inicijativu u odnosu na Balkan i put ka EU? Naprimjer – ubrzavanje pregovora? Upućivanje poziva nekim državama da se pridruže EU prije 2025. ?

- Kao predsjedavajuća Vijećem EU, promovirati ćemo politiku proširenja kao strateški prioritet EU. U tom smislu bismo željeli da 2019. bude godina obnovljenih prilika za države kandidate i one koje teže tome.

Okvirni vremenski rok koji je evropska komisija navela u svom dokumentu od 6. februara 2018. za uspješno pridruživanje Srbije (i Crne Gore) evropskoj uniji (do 2025.), bitan je kao pozitivna politička poruka.  

To je, također, i napomena za ubrzavanje reformi. Ovaj okvirni vremenski rok je veoma ambiciozan te bi trebao pomoći u poticanju motivacije i reformi.

Rumunija će djelovati odgovorno i kao partner prema državama zapadnog Balkana, naročito kao direktan susjed ove regije, kako bi se pobrinula da se uvjeti ispune radi napretka u procesu proširenja u dogovorenim rokovima.

Naš glavni stav jeste i ostaje da svaka država kandidat i potencijalni kandidat treba biti ocijenjena pojedinačno, na osnovu svojih zasluga, uzimajući u obzir postojeće i dogovorene kriterije.

Zainteresirane institucije mogu iskoristiti priliku koju nudi Fond za mobilnost finansiran iz našeg budžeta za razvojnu saradnju i koji provodi Rumunska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (RoAid), napravljen kako bi olakšao brži prijenos ekspertize Rumunije. Fond za mobilnost može finansirati troškove povezane sa međunarodnim prijevozom na dnevnoj bazi i smještaj za privremene misije poput radnih sjednica, konferencija, radnih sastanaka, aktivnosti profesionalne obuke, kao i osigurati iskustvo savjetovanja i razmjene. Uglavnom se odnosi na osobe iz javnih institucija, ali po potrebi može uključivati i pravna lica i NVO.

Kao predsjedavajući Vijećem, koncentriramo se na oba ova polja – fokusiramo se na održavanje politike proširenja visoko na agenda EU i na njegovanje dalje motivacije zapadnog Balkana da se angažira nepovratno prema postizanju cilja evropske integracije.

Kako odgovarate na primjedbe određenih EU zvaničnika, kao i nekih rumunskih političara koji kažu da Vaša država nije spremna da predsjedava EU?

- Vlada Rumunije je ulagala i nastavlja ulagati kontinuirane napore radi ispunjavanja mandata rumunskog predsjedavanja Vijećem EU pod najboljim mogućim uslovima, te vodi predsjedavanje u internoj saradnji sa svim državnim institucijama. Osnovni ciljevi u tom smislu su trenutni proces analiziranja budućnosti Unije, proces izlaska Britanije iz evropske unije te razjašnjavanje budućih odnosa između evropske unije i tog partnera, kraj mandata evropskog parlamenta i evropske komisije, kao i prijelaz u novi zakonodavni i institucionalni ciklus kao rezultat evropskih izbora, pregovora o budućnosti Finansijskog okvira Unije do 2020. Za vrijeme svog šestomjesečnog mandata, svojim radom i aktivnostima, Rumunija namjerava da doprinese razvoju evropskog procesa, temeljenog na konsolidaciji evropske kohezije i jedinstva.

Šta BiH može očekivati od rumunskog predsjedavanja Vijećem EU? Podršku u dobivanju kandidatskog statusa? Povećanje IPA fondova? Vremenski okvir za provođenje reformi potrebnih za pristup EU…?

- Moja država ostaje snažan zagovarač euroatlantske perspektive regije, znajući iz vlastitog iskustva da je proces pristupnih pregovora, u kojem provođenje reformi ima ključnu ulogu, nije lagan.

Rumunija će nastaviti ulagati napore, koji su pokrenuti za vrijeme prethodnih predsjedavanja Bugarske i Austrije, kako bi se osigurao kontinuitet i dosljednost EU agende te se nada pozitivnim i konkretnim rezultatima na putu BiH ka EU.

Međutim, željela bih spomenuti da je partnerski odnos zasnovan na obavezama i očekivanjima koja obje strane imaju, dakle očekivanja koja BiH ima od EU su direktno povezana sa onim što Brisel očekuje od BiH vlasti. U tom smislu, mogu garantirati da će, ako postoji značajan i opipljiv napredak na evropskom putu, EU biti izuzetno zadovoljna i posvećena nagrađivanju napora BiH vlasti.

Nedavni, pozitivni pomaci zapadnog Balkana su pokazali da se izvanredni rezultati mogu postići, čak i u veoma kompliciranim uvjetima, onda kada postoji želja za pronalaženjem političkih rješenja za političke probleme. Iz tog razloga bih željela vidjeti proširenje nedavnih, pozitivnih rezultata, postignutih na osnovu volje za kompromisom, na ostale države i političare u regiji.

Kao što već znate, Evropska komisija radi na nacrtu mišljenja i preporukama, ali će se ovo formalno razmatrati tek kada BiH vlasti dostave odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika evropske komisije. Dakle, bit će veoma važno da odgovori koji, ako sam dobro razumjela visoke zvaničnike, budu finalizirani, te poslani u Brisel u kratkom roku, kako bi se došlo do pozitivnih rezultata za vrijeme rumunskog predsjedavanja Vijećem EU.

Razgovara se o organiziranju EU-SAD konferencije na Balkanu. Koje je Vaše mišljenje o tome? Da li Zapad to treba da uradi i zašto?

- EU i SAD dijele zajednički interes u jačanju stabilnosti i promoviranju reformi na zapadnom Balkanu, uključujući stav za dalji napredak regije ka evropskoj perspektivi.

Kontinuirana saradnja između EU i SAD i uključenost SAD na zapadnom Balkanu su od ključne važnosti za objedinjavanje zajedničkih ulaganja koja su već napravljena u stabilnoj i ujedinjenoj Evropi.

Komentari

NA VRH