Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je zabrinutost zbog mogućnosti uvođenja sankcija Miloradu Dodiku.

- Imam ozbiljan strah zbog sankcija, iako neće biti sankcija protiv nas, ali kao da su jednim dijelom protiv nas, jer je onda cijeli region u problemu. Koji investitor dolazi u region, gdje su problemi? Koji investitor će doći u BiH ako su sankcije protiv Dodika - izjavio je Vučić povodom dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Sankcije spremne

Ovo nije prvi put da predsjednik Srbije zabrinuto najavljuje mogućnost ozbiljnih sankcija prema lideru SNSD-a, što pokazuje da, u najmanju ruku, Vučić ima saznanja da je takvo nešto spremno i da neće biti bezazleno.

Najave mogućih sankcija prati intenzivna diplomatska inicijativa Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Bosne i Hercegovine. U manje od mjesec našu zemlju posjetili su Metju Palmer (Matthew), zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni izaslanik Stejt departmenta za Balkan, Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD, te Derek Chollet, viši politički savjetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony).

Iako još nikakve mjere nisu donesene, Blinken je direktno poručio da će udari na institucije BiH rezultirati konkretnim mjerama SAD.

No, osim najave mogućnosti novih sankcija, u fokusu posjeta i Palmera i Cholleta bili su razgovori s bošnjačkim i hrvatskim političkim predstavnicima u vezi s reformom Izbornog zakona. U kojem su odnosu eventualne sankcije Dodiku i postizanje dogovora oko Izbornog zakona?

Čini se da SAD primjenjuju sličnu taktiku koju su primijenile za okončanje rata u BiH. Kao što su tada najprije spriječile sukob Bošnjaka i Hrvata stvaranjem Federacije BiH, kao neophodan korak ka slabljenju do tada dominantne srpske pozicije u BiH i na kraju postizanja mirovnog sporazuma, čini se da je sada isti plan posrijedi za popravljanje odnosa u Bosni i Hercegovini.

Izborni zakon

Frustracije Hrvata izazvane izborima Komšića u Predsjedništvo bošnjačkim glasovima vodile su ka čvrstom savezu Dodika i Čovića. Da bi se stvari promijenile, potrebno je, kao i 1994., najprije okončati politički konflikt između bošnjačkih i hrvatskih stranaka te deblokirati Federaciju, za šta je preduvjet rješavanje Izbornog zakona. Otklanjanjem te tenzije, Dodik bi izgubio hrvatsku stranu kao važan adut te politike, što svakako uključuje i Republiku Hrvatsku, te bi njegov manevarski prostor s te strane bio dodatno smanjen.

„Zakopavanje sjekira“ između Bošnjaka i Hrvata, uz sankcije prema Miloradu Dodiku, koji nasuprot sebe ima i kompletnu opoziciju u RS, lidera SNSD-a stjerali bi u kut u kome je pitanje da li bi politički uspio opstati, ali bi, u najboljem slučaju, morao povući ručnu po pitanju svog političkog avanturizma, a njegove pompezne najave bi se srušile kao kule od karata.

Čini se da bi stari recept ponovo mogao smiriti ključali bosanski lonac.

Inicijativa u EU

Dodikovi udari na državu alarmirali su i zvaničnike Evropske unije. Šefovi evropskih diplomatija na nedavnom sastanku otvoreno su razgovarali o mogućim sankcijama Dodiku, što Njemačka sada i zagovara, a veći angažman EU po pitanju BiH i konkretne mjere sada zagovaraju i grupe zelenih, liberala i socijaldemokrata u Evropskom parlamentu, kao i pojedinačno političari iz drugih stranačkih grupa.

Sve to jasno ukazuje na to da se polako steže zapadni obruč oko Milorada Dodika.