DER STANDARD

Austrijski list o Šmitu, Vijeću ministara i blokadama u FBiH

Volfl navodi da je Kristijan Šmit bio u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta gdje je kritikovan za izmjene Izbornog zakona

Kristijan Šmit. Armin Durgut / PIXSELL

Der Standard

29.1.2023

Austrijski list Der Standard analizirao je novi saziv Vijeća ministara u BiH, a pisali su i o formiranja vlasti u Federaciji BiH nakon što je visoki predstavnik, kako piše ovaj list, „napravio dogovor s nacionalistima“.

Kako dalje navode, BiH je dobila novu državnu vlast, a za nju je glasalo samo 23 od 42 zastupnika.

Ističu i da su koaliciju podržavali američki predstavnici, iako su se Ambasade ogradili da oni nemaju veze s formiranjem vlade.

Ipak, kako piše Der Standard, nova koalicija je na meti brojnih kritika. Kao jedan od razloga navode to što su u Vijeću ministara samo dvije žene, a drugi „nedostatak specijalističkog znanja i ličnosti nekih od ovih ministara”.

Nema međunarodno iskustvo

- Novi ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković nema međunarodno iskustvo, košarkaš koji je studirao sport u Sarajevu. Državnog ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Stašu Košarca, pripadnika etnonacionalističkog SNSD-a, je njegova bivša supruga prijavila zbog nasilja u porodici. Ministar sigurnosti Nenad Nešić, koji će sada imati pristup osjetljivim podacima, bio je predmet brojnih kritika, a i sam je optužen za kontakte sa kriminalnim miljeom, što on, naravno, negira – piše Adelhaid Volfl, novinarka ovog lista te dodaje da je Nešić privukao pažnju pokazivanjem tri prsta ispred Parlamenta i na FTV-u.

- Zanimljivo je da su predstavnici međunarodne zajednice, poput EU, SAD, ali i visoki predstavnik Kristijan Šmit pozdravili formiranje koalicije, pa čak i govorili o „reformskoj vladi“ – piše u tekstu.

Volfl navodi da je Kristijan Šmit bio u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta gdje je kritikovan za izmjene Izbornog zakona, donesene u izbornoj noći, a u „korist nacionalističkog HDZ-a“, a za šta ona tvrdi da je produkt lobiranja Hrvatske.

- Razgovor u Odboru za vanjske poslove EU parlamenta nije bio javan, Šmit je dobio podršku prvenstveno iz redova Evropske narodne partije, čiji je i sam član. S druge strane, drugi europarlamentarci su od njega tražili da povuče svoje izmjene Izbornog zakona i da pojasni u kojoj mjeri je hrvatska vlada bila uključena u to, te da sprovede presude Evropskog suda za ljudska prava – navodi Volfl.

Kritike Grošelja

Dalje navodi i izjavu europarlamentarke Tineke Strik da Šmit ne razumije zašto je kritikovan.

Slovenski europarlamentarac Klemen Grošelj iz kluba zastupnika Renew Europe je kritikovao Schmidta, navodeći da mu nedostaje „jasne političke vizije o političkim ciljevima njegovog rada” ali da se izuzetno fokusira “na neke male pravne detalje koji su u velikoj mjeri irelevantni iz perspektive budućnosti Bosne i Hercegovine”.

- Ne znam u čemu je stvar, da li je u pitanju naivnost, neiskustvo ili neznanje regiona i zemlje, ali BiH zaslužuje bolje - poručio je Grošelj.

Grošelj smatra da Šmitu nedostaje ideja da BiH mora biti zasnovana na evropskim vrijednostima i građanskom uređenju države, a što nije samo slučaj kod Šmita, nego i drugim predstavnicima međunarodne zajednice koji zagovaraju „dogovore sa nacionalistima u Bosni i Hercegovini” i nisu podržavali one snage koje žele evropsku i građansku Bosnu i Hercegovinu.

Nejasno zašto se i dalje provodi neuspješna strategija

- Nejasno je zašto se ova strategija, koja je do sada bila neuspješna, i dalje provodi - piše Volfl.

Ona podsjeća da je Šmit pravdao izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH namjerom za uklanjanje blokada.

- Međutim, nakon njegove odluke je formiranje vlade u Federaciji opet vrlo neizvjesno, s bošnjačkom nacionalističkom SDA i građanski orijentiranom Demokratskom frontom, obzirom da se obje protive Šmitovim promjenama i imaju mogućnost veta - navodi ona.

Pojašnjava da je mogućnost veta proizašla uz pomoć lutrije prilikom glasanja za delegate, a koja je izvedena pomoću „kiner jajeta“.

- SDA sada ima pravo da imenuje predsjednika FBiH. Očigledno, pravni stručnjaci u Uredu visokog predstavnika (OHR) nisu predvidjeli da bi moglo doći do ovakve situacije – piše Volfl.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.