Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u intervjuu za Deutsche Welle možda je nesvjesno potvrdio ono o čemu se mjesecima spekulira u političkim i diplomatskim krugovima - da njegov odlazak nije samo personalna promjena na čelu OHR-a, nego dio mnogo šire promjene američke i zapadne politike prema Bosni i Hercegovini i regionu.<h2>Ozbiljna poruka</h2>A u središtu te promjene nalazi se Milorad Dodik. Šmit je u intervjuu prvi put veoma otvoreno govorio o vlastitom odlasku, priznajući da odluku nije donio preko noći i da više ne osjeća puni međunarodni konsenzus potreban za nastavak mandata.-	Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice”, rekao je Schmidt.U diplomatskom jeziku, to je vrlo ozbiljna poruka.Visoki predstavnik nikada nije svoju moć crpio samo iz Bonskih ovlasti ili formalnog mandata, nego prvenstveno iz političkog jedinstva ključnih zapadnih sila koje stoje iza njega, prvenstveno podrške SAD. Ako tog jedinstva više nema, onda i sama pozicija visokog predstavnika postaje znatno slabija.Upravo zato Šmitov intervju djeluje kao indirektno priznanje da se međunarodni pristup prema BiH tektonski mijenja - i da SAD više nisu spremne za „popravljanje države“ preko visokog predstavnika kao što je to dosad bio slučaj.Najindikativniji dio razgovora bio je onaj u kojem Šhmit direktno govorio o Dodiku. Prema njegovim riječima, predsjednik SNSD-a angažovao je lobističke firme kako bi ostvario tri cilja: omogućavanje secesije Republike Srpske, ukidanje sudskih presuda i sankcija protiv njega te u konačnici njegov odlazak. -	U to je uložio mnogo novca - rekao je Šmit.Takva formulacija zvuči gotovo kao politička optužnica, ali ovako rečeno i kao priznanje da je Dodik u određenoj mjeri uspio utjecati na promijenu odnosu unutar međunarodne zajednice, prije svega po pitanju odnosa SAD. Jer da je međunarodna politika ostala identična kao prije nekoliko godina, teško je zamisliti da bi Šmit danas govorio o “gubitku konsenzusa”, “različitim pristupima” i potrebi da se “otvori put drugima”.Zbog toga se sve više otvara pitanje da li je njegov odlazak dio mnogo šireg političkog aranžmana koji uključuje novu američku administraciju i redefinisanje odnosa prema Republici Srpskoj. Tu teoriju dodatno pojačava novi strateški dokument američke administracije o Zapadnom Balkanu, dostavljen Kongresu SAD-a, u kojem Vađington praktično objavljuje kraj ere “nation-buildinga” i međunarodnog tutorstva nad Balkanom. U tom dokumentu jasno se vidi da su američki prioriteti danas: stabilnost regiona, sigurnosna pitanja, energetski projekti, suzbijanje ruskog i kineskog utjecaja te zaštita američkih ekonomskih interesa. Mnogo manje fokus je na dugoročnom političkom preoblikovanju balkanskih društava ili beskonačnom međunarodnom upravljanju Bosnom i Hercegovinom.Drugim riječima, Vašington danas Balkan posmatra mnogo pragmatičnije nego prije dvadeset godina. I upravo se u tom kontekstu mijenja i odnos prema Dodiku.To ne znači da su SAD odustale od teritorijalnog integriteta BiH. Naprotiv, američki dokument vrlo jasno potvrđuje podršku suverenitetu Bosne i Hercegovine i upozorava na destabilizirajuće poteze. Ali očito je da dio američke administracije sada u Dodiku ne gleda problem koji treba eliminirati, nego nosioca konkretne moći s kojim posao „treba završiti“.<h2>Pragmatičniji model</h2>Umjesto politike stalnih sankcija, političkih obračuna i dramatičnih kriza, novi pristup mogao bi biti zasnovan na pragmatičnijem modelu - spuštanju tenzija, kontroli konflikta i pokušaju stabilizacije odnosa, čak i uz određene ustupke. U takvom okviru Schmidt postaje simbol stare politike snažnog intervencionizma, visokog predstavnika kao centralnog arbitra i pokušaja discipliniranja domaćih političara međunarodnim pritiskom.

Vašington mijenja pristup prema BiH i Zapadnom Balkanu: Era izgradnje država je prošla, fokus je na investicijama SAD

Njegova rečenica da je želio biti “posljednji visoki predstavnik” zato zvuči mnogo više od simbolične izjave. Ona djeluje kao priznanje da se jedan čitav koncept međunarodne politike prema BiH približava kraju. Jer nakon gotovo tri decenije međunarodnog nadzora Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja dubokih političkih blokada, zavisna od stranog arbitra i bez unutrašnjeg konsenzusa o vlastitom uređenju.U Vašingtonu i dijelu evropskih prijestolnica očigledno raste uvjerenje da beskonačno održavanje istog modela više nema političkog smisla. Zato Šmidtov odlazak nije samo obična smjena jednog diplomate.On izgleda kao početak nove faze zapadne politike prema Bosni i Hercegovini - faze u kojoj će geopolitički pragmatizam, stabilnost i interesi velikih sila imati mnogo veću ulogu od ideje međunarodnog tutorstva koja je dominirala nakon Dejtona. A upravo je Dodik postao centralna figura kroz koju se ta promjena danas najjasnije vidi.

Šmitov intervju dodatno je pojačao sumnje da njegov odlazak predstavlja dio šireg zaokreta američke politike prema BiH

Šta je Šmit priznao između redova: Da li je Dodik dobio ono što je tražio?

Iz ljubavi prema sinu Azuru, dječaku s poteškoćama u razvoju, Sabina i Amir Mehmedinović iz Zenice pokrenuli su porodični biznis koji je danas poznat kao CNC Art radionica. Ono što je počelo kao pokušaj da svom djetetu olakšaju učenje i igru, danas je postalo posao koji pomaže i drugim roditeljima širom Bosne i Hercegovine.Radionica se bavi obradom drveta, medijapana i šperploče te izradom edukativnih i personaliziranih proizvoda za djecu i odrasle.<h2>Sve je počelo iz potrebe za sinom Azurom</h2>Sabina kaže da je cijela priča nastala iz ljubavi prema djetetu i potrebe da mu se obezbijede kvalitetni edukativni materijali.- CNC art se rodio iz ljubavi i tada potrebe. Kada smo primijetili da naš stariji sin ima poteškoće u razvoju, pokušali smo nabaviti najbolje i najkvalitetnije igračke za njega. No, to nije uvijek bilo cjenovno prihvatljivo - rekla je Sabina Mehmedinović.U tom trenutku, kako dodaje, odlučili su da rješenje ne traže dalje, nego da ga sami naprave.<h2>Prve igračke nastale za Azura</h2>U početku su, kaže, sve radili samo za svog sina, testirajući šta mu najviše pomaže u razvoju i učenju.- Sve smo počeli praviti za sina. Uz veliku podršku obitelji i prijatelja brzo smo otišli korak dalje. Narudžbe su počele stizati - prisjeća se Mehmedinović.Vrlo brzo su shvatili da njihovi proizvodi mogu pomoći i drugoj djeci, pa je kućna radionica počela prerastati u ozbiljan mali biznis.<h2>Odluka koja je promijenila život</h2>Kako je posao rastao, Sabina je napravila veliki korak i napustila siguran posao kako bi se posvetila porodici i radionici.

- Prije dvije godine učinila sam nešto što je još uvijek rijetkost u našoj zemlji. Napustila sam državnu firmu u kojoj sam radila. Dopustila sam kreativnosti da dođe u prvi plan. Posvetila sam se obitelji i našem malom biznisu. Sve je rizik i avantura, ali ja volim avanture - kazala je Mehmedinović.<h2>Misija olakšati drugim roditeljima</h2>CNC Art danas izrađuje edukativne igračke i unikatne proizvode, ali, kako ističu, njihov cilj nikada nije bio samo biznis.- Želimo da kroz naš rad olakšamo prije svega djeci s poteškoćama, roditeljima i stručnjacima. Uvijek smo tu za podršku. Osim toga želimo da sva naša djeca uče kroz zabavu i igru. To je najzabavniji vid učenja - poručila je Mehmedinović.<h2>Azur – razlog zbog kojeg je sve počelo</h2>I danas, iako CNC Art raste i razvija se, njihova najveća inspiracija ostaje sin Azur.Zbog njega su napravili prve igračke, zbog njega su ušli u svijet proizvodnje i zbog njega su shvatili koliko jedna prilagođena igračka može značiti u razvoju djeteta.Danas, zahvaljujući toj odluci, njihove igračke pomažu i drugoj djeci da lakše uče, razvijaju vještine i napreduju svojim tempom.

Kako je posao rastao, Sabina je napravila veliki korak i napustila siguran posao kako bi se posvetila porodici i radionici

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Administracija Sjedinjenih Američkih Država objavila je novi strateški dokument o politici prema Zapadnom Balkanu u kojem se jasno poručuje da je završena era američkog “nation-buildinga” i dugoročnog međunarodnog tutorstva nad regionom, te da će fokus Vašingtona ubuduće biti na stabilnosti, ekonomskim interesima SAD i suzbijanju ruskog i kineskog utjecaja.U izvještaju dostavljenom Kongresu SAD, pod nazivom “Report to Congress on United States Policy to Promote Regional Stability and Prosperity in the Western Balkans”, navodi se da su Sjedinjene Države tokom prethodnih decenija ostvarile “opipljive rezultate” u svih šest zemalja regiona – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu – ali da je sada vrijeme za drugačiji pristup.“Američka politika na Zapadnom Balkanu više nije pitanje spašavanja ili rekonstrukcije, nego stabilnosti i obostrano korisnih partnerstava”, navodi se u dokumentu.<h2>Poruka BiH: Bez destabilizacije</h2>Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, administracija naglašava da ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu države.Posebno se ističe da je tokom 2025. godine “odlučna američka diplomatija” pomogla okončanju “najakutnije krize u BiH od rata 1992–1995”, uz očuvanje ustavnog poretka i pravnog kontinuiteta države.Vašington poručuje da sada želi konsolidovati postignutu stabilnost te upozorava političke aktere u BiH da izbjegavaju “destabilizirajuće i podjelama vođene poteze” koji mogu ugroziti ekonomski razvoj i saradnju sa SAD-om.Istovremeno, SAD očekuju veća izdvajanja za odbranu i jačanje sigurnosnog sektora u regionu, uključujući i BiH, uz naglasak na NATO standarde i povećanje vojnih budžeta.<h2>Fokus na američki kapital i tržište</h2>Drugi stub nove strategije je ekonomija.Američka administracija otvoreno navodi da želi jačati prisustvo američkih kompanija na Balkanu, posebno u oblastima energetike, infrastrukture, digitalnih mreža i transporta.Region Zapadnog Balkana opisuje se kao prostor sa “18 miliona stanovnika, važnim transportnim koridorima, prirodnim resursima i rastućim tehnološkim sektorom”, ali i sa ozbiljnim problemima poput slabe infrastrukture, korupcije i regulatornih prepreka.Poseban fokus stavljen je na energetske projekte kojima bi se smanjila zavisnost regiona od ruskog gasa. Među prioritetima se navode Južna interkonekcija između Hrvatske i BiH, razvoj hidroenergije u BiH i regionu, te povezivanje energetskih mreža Balkana sa evropskim tržištem.Dokument jasno naglašava da SAD žele otvoriti prostor za američke kompanije u strateškim projektima, uključujući transport, IT sektor i energetiku.<h2> </h2>

<h2>Oštre poruke Rusiji i Kini</h2>Značajan dio izvještaja posvećen je Rusiji i Kini, koje Vašington optužuje da koriste nestabilnost, korupciju i slabe institucije za širenje svog utjecaja u regionu.Za Moskvu se navodi da “podgrijava etničke tenzije, finansira destabilizirajuće aktere i koristi energente za politički pritisak”, dok se Kina optužuje za agresivno širenje utjecaja kroz kredite, korupciju, propagandu i infrastrukturne projekte sa skrivenim troškovima.Amerikanci smatraju da je najbolji odgovor na ruski i kineski utjecaj jačanje ekonomskog razvoja i transparentnih institucija.“Zemlje sa rastućim ekonomijama i transparentnim institucijama mnogo su manje podložne manipulaciji”, navodi se u izvještaju.<h2>Kraj tutorstva, početak interesa</h2>Možda i najvažnija poruka cijelog dokumenta jeste da SAD više ne žele beskonačne međunarodne intervencije i političko upravljanje Balkanom.Administracija eksplicitno poručuje da želi “osnažiti lokalne aktere da sami rješavaju vlastite probleme”, umjesto održavanja stalne zavisnosti od međunarodnog nadzora.Drugim riječima, Vašington sada Balkan posmatra mnogo pragmatičnije – kroz prizmu sigurnosti, ekonomije i geopolitike, a mnogo manje kroz ideju dugotrajnog međunarodnog tutorstva i izgradnje institucija bez jasnog američkog interesa.Kompletan izvještaj pročitajte<a href="chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.state.gov/wp-content/uploads/2026/05/United_States_Policy_to_Promote_Regional_Stability-Accessible-HRC1399683.pdf"> OVDJE</a>.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, administracija naglašava da ostaje privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu

Otpravnik poslova u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Džon Ginkel (John Ginkel) danas je na aerodromu Sarajevo dočekao američke kongresmene&nbsp;Kita Selfa (Keith Self) i&nbsp;Suhas Subramanjam (Subramanyam).Iz Ambasade SAD-a saopćeno je da delegacija boravi u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarala o regionalnoj stabilnosti, sigurnosti i nastavku partnerstva između dvije zemlje.- Dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu. Kongresna delegacija u posjeti je Bosni i Hercegovini kako bi razgovarala o regionalnoj stabilnosti, sigurnosti i našem kontinuiranom partnerstvu sa Bosnom i Hercegovinom - navedeno je u objavi Ambasade SAD-a na platformi X.

<blockquote class="twitter-tweet">Welcome to Bosnia and Herzegovina! Chargé d&#39;Affaires a.i. John Ginkel greeted <a href="https://twitter.com/RepKeithSelf?ref_src=twsrc%5Etfw">@RepKeithSelf</a> and <a href="https://twitter.com/RepSuhas?ref_src=twsrc%5Etfw">@RepSuhas</a> as they arrived in Sarajevo today. The Congressional delegation is visiting Bosnia and Herzegovina to discuss regional stability, security, and our continued partnership with… <a href="https://t.co/KzOEoswL0J">pic.twitter.com/KzOEoswL0J</a>&mdash; US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) <a href="https://twitter.com/USEmbassySJJ/status/2058169186015134035?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tokom boravka u Sarajevu planirano je više sastanaka američkih kongresmena sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine.

Tokom posjete Bosni i Hercegovini planirani sastanci o regionalnoj sigurnosti i bilateralnoj saradnji

Kit Self, Suhas Subramanjam i Džon Ginkel

Američki kongresmeni doputovali u Sarajevo: Dočekao ih Džon Ginkel

&nbsp;Bombardovanje studentskog kampusa je teški ratni zločin i dokaz da je rukovodstvo Ukrajine u svojoj nemoći izgubilo svaki ljudski osjećaj, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.Vesti BiHOn je na društvenoj mreži X naveo da je rat sam po sebi nehuman, tragičan, nosi nesreću, ali i u ratu postoje granice koje ljudi ne prelaze."Neljudi nemaju obzira. Rusija za četiri godine nikada nije bombardovala studentske domove, Ukrajina to čini. Osuđujem takvo necivilizacijsko ponašanje i vjerujem da će oni koji su naredili i izvršili ovaj zločin odgovarati i zasluženo biti kažnjeni", istakao je Dodik.Dodao je da žali za nevinim žrtvama i izražava saosjećanje s njihovim porodicama i cjelokupnim ruskim narodom.

<blockquote class="twitter-tweet">Бомбардовање студентског кампуса је тешки ратни злочин и доказ да је руководство Украјине у својој немоћи изгубило сваки људски осјећај. Рат је сам по себи нехуман, трагичан, носи несрећу, али и у рату постоје границе које људи не прелазе. Нељуди немају обзира. Русија за четири…&mdash; Милорад Додик (@MiloradDodik) <a href="https://twitter.com/MiloradDodik/status/2058142138861343131?ref_src=twsrc%5Etfw">May 23, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

 Rusija za četiri godine nikada nije bombardovala studentske domove, Ukrajina to čini - tvrdi Dodik

Dodik osudio Ukrajinu: Bombardovanje studentskog kampusa je teški ratni zločin

Tri hiljade ruža spušteno je danas u rijeku Drinu sa ćuprije Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, u znak sjećanja na isto toliko ubijenih Bošnjaka u ovom gradu. Molitva i cvijeće znak su da nikada neće biti zaboravljeni, a sa mosta u Višegradu kao jednog od najvećih stratišta, pravosudnim institucijama je poručeno da procesuiraju zločince koji su još uvijek na slobodi.<h2>Upućen apel</h2>I uz 34 godišnjicu stravičnih zločina, upućen je apel da se otkriju mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci ubijenih, kako bi bili dostojno sahranjeni.Hajra Kadrić, sestra ubijenog Halila Ahmetspahića, prisjetila se trenutka kada su njenog brata i njegovog sina odveli iz porodične kuće.- Odveden je iz naše avlije, on i njegov sin i nikada se više nisu vratili - kaže Hajra.Sličnu sudbinu doživio je i Junuz Harbaš, krojač koji je iz Srebrenice doselio u Višegrad zbog posla. Njegova supruga Zehra Harbaš svjedočila je o posljednjem susretu s njim.- Zvali ga u policiju, on otišao i onda su ga pustili kući. Onda je došao, nije bio sat dva, oni opet došli po njega i nikad više - kaže Zehra.<h2>Tu smo da se sjetimo velikog broja ubijenih</h2>Iz Udruženja "Višegrad 92", podsjetili su da još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci blizu 600 ubijenih osoba.Tokom obilježavanja prisutnima se obratio i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović.- Rekao sam i prije nekoliko dana na skupu u Sarajevu koji smo posvetili zločinima u Višegradu da mi ne dolazimo u Višegrad na obilježavanje iz bilo kojeg necivilizacijskog razloga. Tu smo da se sjetimo velikog broja ubijenih. Danas smo ovdje jer zaborav nikada ne smije postati opcija. Jer zaborav i šutnja uvijek idu u prilog izvršiocima zločina, njihovim pomagačima i onima koji nastoje izbrisati, relativizirati ili negirati istinu o onome što je ovdje počinjeno - istakao je on.Dodao je kako vjeruje da mnogi među onima koji danas negiraju presude i činjenice često prihvataju stvari onakvim kakvim im se serviraju iz političkog vrha bh. entiteta Republika Srpska i iz susjedne Srbije, politike koje ni danas ne odustaju od opasnih nacionalističkih ideologija.<h2>Na području Višegrada verifikovano 1.015 nestalih osoba</h2>Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, do sada je na području Višegrada verifikovano 1.015 nestalih osoba. Od toga 256 žena, te 68 djece. Ekshumacije žrtava na području Višegrada izvršene su na preko 130 lokaliteta, unutar kojih su otvorene 23 masovne grobnice.Za zločine počinjene na području Višegrada tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine do sada su pravosnažno osuđene 32 osobe u 35 predmeta, na ukupno 462 godine zatvora, uključujući i jednu presudu na doživotni zatvor.

Pravosudnim institucijama je poručeno da procesuiraju zločince koji su još uvijek na slobodi

Obilježena 34. godišnjica zločina nad Bošnjacima Višegrada, u Drinu spušteno 3000 ruža

Kanjon rijeke Zgošće, smješten u blizini Kaknja, jedan je od skrivenih prirodnih bisera srednje Bosne.

Ovaj kanjon, koji je kroz stoljeća oblikovala rijeka Zgošća, poznat je po strmim liticama, netaknutoj prirodi i bogatom biljnom i životinjskom svijetu.Iako još uvijek nije dovoljno turistički vrjednovan, sve više zaljubljenika u prirodu, planinara i avanturista otkriva njegove ljepote.Reporter "Avaza" snimio je danas dronom ovaj kanjon.Pogledajte snimke.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Kanjon je poznat po strmim liticama, netaknutoj prirodi i bogatom biljnom i životinjskom svijetu

 Snimci kanjona Zgošće ostavljaju bez daha

Video iz zraka / Snimci kanjona Zgošće ostavljaju bez daha


Radi održavanja sportske manifestacije, danas do 19 sati obustavlja se saobraćaj za sva vozila, osim za autobuse, na magistralnoj cesti Jajce-Banja Luka (u mjestima Karanovac i Krupa na Vrbasu). Alternativni pravci su Banja Luka-Čađavica-Mrkonjić Grad i Crna Rijeka-Mrkonjić Grad.Na magistralnim cestama: Dobro Polje-Miljevina, Tuzla-Bijeljina i Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva (u dužini od 3 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste. Na autocesti A-1 dionicama: Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (most Hercegovina), zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.Zbog održavanja auto trke, danas i sutra (23. i 24.05.) od 10 do 17:30 sati doći će do obustave saobraćaja na regionalnoj cesti R-442b-krak, od skretanja prema Bjelašnici sa regionalnog puta koji vodi prema Dejčićima do parkinga neposredno ispred hotela Maršal.Duge su kolone vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu na graničnim prelazima: Izačić, Velika Kladuša, Hadžin Potok, Kostajnica, Gradina, Brod, Orašje i Brčko. Na graničnim prelazima: Gradiška (privremeno otvoreni prelaz), Deleuša i Zupci duge su kolone vozila na izlazu iz naše zemlje. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta. Podsjećamo da je za saobraćaj svih kategorija motornih vozila privremeno otvoren novi granični prelaz Gradiška.Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prelazima. Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

Na graničnim prelazima: Gradiška (privremeno otvoreni prelaz), Deleuša i Zupci duge su kolone vozila na izlazu iz naše zemlje

Kolaps na graničnim prijelazima: Kilometarske kolone zbog EES sistema

Predsjednik SDP-a Unsko-sanskog kantona i zastupnik u Skupštini USK Almin Hopovac imao je jučer šokantne izjave šokantne izjave o hapšenju svojih stranačkih kolega.

- Imao sam partijsku, drugarsku potrebu da danas izrazim bezrezervnu podršku ministrima u Vladi USK, posebno našim Denisu Osmankiću i Adnanu Habibiji, koji se možda danas nalaze u nekim teškim okolnostima, kao i partijskom drugu i predsjedniku SDP-a Velika Kladuša Aladinu Ćerimoviću. Bezrezervna podrška i nikada vas nećemo ostaviti, stajat ćemo rame uz rame zajedno s vama. I oni koji misle da ćemo nešto poklenuti i da ćemo se povući, to se nikada neće desiti - rekao je Hopovac, inače kadar iz Sanskog Mosta.<h2>Nezakonito zapošljavanje</h2>Prvo, simptomatično je da su se u isti kontekst stavljeni uhapšeni Osmankić sa Habibijom, s obzirom da Habibija nije uhapšen, a sudeći prema izjavama iz Tužilaštva USK nema ni status osumnjičene osobe.&nbsp;Da li je riječ o nekoj namjeri u unutarstranačkom preslagivanju, jer nije tajna da je Habibija imao ambicije da postane predsjednik SDP-a USK, pa Hopovac je to svjesno iskoristio ili je riječ o pogrešnim informacijama, koje su se u prvi mah pojavile i u medijima, jer je akcija "Test" provedena zbog primanja kadeta u MUP USK, nije poznato.Ipak, puno skandaloznije od toga je da se pruža puna podrška uhapšenom ministru i funkcioneru SDP-a u Velikoj Kladuši, a riječ je o ljudi za koje se sumnja da su počinili korupciju, odnosno da su nezakonito zapošljavali ljude.Kada samo uporedimo ovo s periodom od prije četiri godine, tada su oni tražili ostavku od Fadila Novalića prije nego je podignuta i optužnica, kao što je to i sada slučaj, a pogotovo nakon podizanja optužnice, a prije izricanja presude.<h2>Pravna država</h2>Ne ulazeći u to da li je neko kriv ili nije, ovakvo fanatično poručiti da se daje puna podrška ljudima, a ni u jednom trenkutku ne pružiti podršku istražnim organima, što je čak uradio i njegov stranački kolega Habibija, Hopovac je prekršio sve granice ponašanja političara.Kakva je ovo poruka o borbi za pravnu državu, a dok stranka Hopovca ima vlast po vertikali od Unsko-sanskog kantona, Federacije BiH do države?

Hopovac ni u jednom trenutku nije pružio podršku istražnim organima

Video / Nekada su kadrovi SDP-a odmah tražili ostavku Novalića, danas pružaju punu podršku svojim uhapšenim kadrovima

Mostar je ovog vikenda domaćin velikog međunarodnog oldtimer skupa, 20. u organizaciji Oldtimer kluba Mostar. Događaj je okupio više od 200 oldtimera koji su u Grad na Neretvi došli iz čitave Evrope.- Ove godine sudionici i gosti nam dolaze iz deset zemalja, došli su i svi predsjednici oldtimer saveza iz regije, kao i predstavnici Svjetske organizacije. Ovo je jedan od najvećih skupova u Europi – izjavio je predsjednik Oldtimer kluba Mostar Zdravko Vidović.U Mostar je tako ovog vikenda stigao broj od 200 oldtimera te više od hiljadu ljudi iz BiH, regije i Evrope.- Skup je krenuo u petak dolaskom prvih gostiju iz čitave Europe, imali smo zabavu i upoznavanje. Danas smo imali otvorenje, a idemo i u Čitluk na promociju novoosnovanog Oldtimer kluba Brotnjo. Poslije toga ćemo se vratiti u Mostar gdje će biti dodjela nagrada. Sutra će sudionici moći obići i turističke atrakcije diljem Hercegovine – nabrojao je predsjednik Oldtimer kluba Mostar.Mostarci i Hercegovci tako su imali priliku vidjeti brojne oldtimere, a jedni od najzanimljivijih su oni iz 40-ih godina prošlog stoljeća. Također, pojedini automobili vrijede više stotina hiljada eura.Jedan od ciljeva i zadaća Oldtimer kluba Mostar je promocija pozitivnih priča, a ovaj klub po mnogočemu je jedinstven u Evropi.- Ovo je jedna priča koja je otišla daleko, priča koja je i pokretač razvoja ovog turizma. Cilj nam je promovisati pozitivne stvari, turizam, vino, Hercegovinu. Oldtimer klub Mostar je jedini koji u Evropi ima svoj muzej, a trenutno imamo ponudu da uđemo na listu svjetskih global muzeja. Jedinstven smo klub, prate nas u više od 100 zemalja, član smo FIVE (Fédération Internationale des Véhicules Anciens) međunarodne organizacije udruga nacionalnih saveza, klubova i ostalih grupacija koja se brine za održavanje i upotrebu starih vozila (oldtimera) na svjetskoj razini. Tu su sve savezi, samo smo mi klub s pravom glasa – naglašava Vidović.Oldtimer klub Mostar osnovan je 2010. godine, a pri osnivanju privukao je veliko zanimanje u BiH, regiji, ali i svijetu.Jedini su klub u Evropi koji ima Oldtimer muzej i u sklopu njega muzej antikviteta i predmeta iz povijesti. Muzej oldtimera posjeduje jako vrijedne eksponate te mnogo zanimljivih automobila, a najviše pažnje privlači onaj najstariji - Ford T iz 1929. godine.

Skup je krenuo u petak dolaskom prvih gostiju iz čitave Evrope

Hercegovci tako su imali priliku vidjeti brojne oldtimere

Više od 200 oldtimera u Mostaru na jednom od najvećih skupova te vrste u Evropi

U Bosanskoj kući u Birmingemu održana je akademska konferencija "Mi smo ovdje: 30 godina od preživljavanja do osnaživanja drugih da napreduju".Organizatori konferencije su Bosnia and Herzegovina UK Network i De Montfort University Leicester, pod pokroviteljstvom Počasnog konzulata Bosne i Hercegovine za Midlands.Osim akademika sa sedam britanskih univerziteta, kako su saopćili organizatori, konferencija je okupila novinare, umjetnike, stručnjake, predstavnike diplomatskog kora i predstavnike zajednice iz cijele Velike Britanije.Svi oni obilježili su 30 godina rada BiH UK Networka i osvrnuli se na put bh. zajednice u Velikoj Britaniji - od preživljavanja rata i genocida do izgradnje snažne, aktivne i solidarne zajednice.Kroz niz, kako su naveli, inspirativnih izlaganja i razgovora govorilo se o iskustvima rata, izbjeglištva, identiteta, kulture sjećanja, mentalnog zdravlja, umjetnosti, pravde i važnosti zajednice u izgradnji inkluzivnijeg društva. Među govornicima bili su:- Nagrađivani novinar i autor Ed Vulliamy;- Profesorica Alison Ribeiro de Menezes sa Univerziteta Warwick;- Profesor Eric Gordy sa University College London;- Dr. Emina Hadžiosmanović sa Univerziteta u Birminghamu;- Forenzički ekspert i umjetnik Robert McNeil MBE;- Direktorica LegalAliens Theatre Lara Parmiani;- Kriminologinja i profesorica na De Montfort University Leicester dr. Kim Sadique;- Počasni konzul Bosne i Hercegovine za Midlands i izvršni direktor BiH UK Networka dr. Anes Cerić;- Federalna ministrica obrazovanja i nauke prof. dr. Jasna Duraković;- Predsjednik BiH UK Networka Zaim Pašić.Konferenciji je prisustvovala i Jasmina Sarajlić iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu.Fokus konferencije bio je na doprinosu bh. zajednice britanskom društvu, kao i ulozi BiH UK Networka u podršci novim zajednicama, pogođenim ratom i prisilnim raseljavanjem, uključujući ukrajinsku, sirijsku i afganistansku zajednicu.U okviru konferencije postavljena je i izložba slika Roberta McNeila, kao i arhivska izložba BiH UK Networka, kojom je prikazan razvoj i djelovanje organizacije od njenog osnivanja 18. maja 1996. do danas.

Kako su saopćili organizatori, poseban emotivan trenutak konferencije bilo je prikazivanje rijetkih arhivskih videomaterijala, uključujući i snimak prve osnivačke skupštine BiH UK Networka, održane 18. maja 1996. Snimak je zabilježio rahmetli Ibrahim Hajrić Dedo.Učesnici su imali priliku pogledati i dva BBC-ova dokumentarna filma o radu i djelovanju BiH UK Networka, emitovana 2018. godine i prošle godine.Govornici su istakli važnost očuvanja kulture sjećanja, borbe za istinu i pravdu, kao i značaj zajedništva i međusobne podrške u vremenima velikih izazova. Ocijenjeno je da iskustvo bh. zajednice danas predstavlja snažan primjer otpornosti, integracije i pozitivnog doprinosa društvu.U završnim obraćanjima istaknuto je da je priča bh. zajednice u Velikoj Britaniji priča o otpornosti, dostojanstvu, zajedništvu i doprinosu društvu, ali i snažan odgovor onima koji su pokušali uništiti jedan narod i njegov identitet.Navedeno je da bosanski duh - duh otpornosti, solidarnosti i humanosti - nastavlja živjeti kroz nove generacije i kroz kontinuirani rad zajednice.Organizatori su se zahvalili svim govornicima, partnerima, volonterima i učesnicima, koji su doprinijeli uspjehu konferencije, uz poruku da "Mi smo ovdje" nije samo tema konferencije, nego i snažna poruka prisustva, opstanka i budućnosti bh. zajednice u Velikoj Britaniji.Ova konferencija je samo jedna od aktivnosti koje BiH UK Network organizuje tokom ove godine, povodom obilježavanja 30 godina uspješnog rada i djelovanja organizacije.

Kroz niz, kako su naveli, inspirativnih izlaganja i razgovora govorilo se o iskustvima rata, izbjeglištva, identiteta...

"Mi smo ovdje": Obilježeno 30 godina organizacije BiH UK Network

Predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio je da bi glavni projekat za izgradnju aerodroma u Trebinju trebalo da bude završen u roku od 90 dana.Nakon sastanka sa premijerom Srbije Đurom Macutom u Trebinju, Minić je naveo da je studija uticaja završena, te da će ekološka dozvola biti izdata u roku od 45 dana, nakon podnošenja zvaničnog zahtjeva.On je dodao da je realizacija projekta ranije bila usporena zbog administrativnih prepreka, ali je istakao da su sada obezbijeđene saglasnosti Hrvatske i Crne Gore.- Mislim da je ovo za Srbiju i RS velika stvar da smo konačno uspjeli proći kroz značajne faze, rekao je Minić.Premijer Srbije Đuro Macut poručio je da se na projektu aerodroma u Trebinju radi ozbiljno i sistematično, te da postoji jasna namjera da se on privede kraju.Macut je istakao da je sa premijerom RS Savom Minićem razgovarao o daljim koracima u realizaciji projekta, naglasivši da je u prethodnom periodu završen značajan dio planske i projektno-tehničke dokumentacije.- To pokazuje da se na ovom projektu radi ozbiljno i sistematično i da postoji jasna namera da se on privede kraju u interesu građana i razvoja čitavog regiona, poručio je Macut, dodajući značaj koji će Trebinje imati u budućnosti.On je naglasio da će Srbija nastaviti da bude pouzdan partner Republici Srpskoj. Potvrđena podrška za gasovod od Batajnice prema RSSavo Minić je nakon sastanka sa Macutom saopštio da je potvrđena podrška za izgradnju gasovoda koji bi išao od Batajnice prema Republici Srpskoj.Inače, ministri pravde RS i Srbije Goran Selak i Nenad Vujić potpisali su izjavu o namjerama koja se odnosi na definiranje koraka ka međusobnom priznavanju pravosudnih ispita i jačanju institucionalne saradnje u oblasti pravosuđa.Selak je ranije naveo da ova inicijativa predstavlja važan korak ka jačanju pravne sigurnosti, institucionalne saradnje i profesionalne mobilnosti diplomiranih pravnika, kao i boljem povezivanju pravosudnih sistema RS i Srbije.On je dodao da je cilj da se kroz konkretne institucionalne mjere unaprijedi povezanost pravne struke i efikasnost pravosudne saradnje u interesu građana sa obje strane Drine.

Poručili da je realizacija projekta ranije bila usporena zbog administrativnih prepreka

Minić i Macut zadovoljni: Hrvatska i Crna Gora dale saglasnost za aerodrom u Trebinju

Svečanim defileom ulicama Kalesije, polaganjem cvijeća na Centralno spomen-obilježje te održavanjem akademije, obilježen je 23. maj – Dan oslobođenja i Dan općine Kalesija.Cvijeće i vijence na Centralno spomen-obilježje položile su delegacije Općine Kalesija predvođene načelnikom Nerminom Mujkanovićem, Općinskog vijeća na čelu s predsjedavajućim Damirom Džafićem, Drugog pješadijskog rendžerskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Vlade Tuzlanskog kantona predvođene premijerom Irfanom Halilagićem, Skupštine TK na čelu s predsjednicom Ivanom Mijatović, predstavnici Općine Sapna, boračkih organizacija, organizacija porodica šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, političkih stranaka, nevladinog sektora, sportskih kolektiva te brojni građani.Nakon odavanja počasti šehidima i poginulim borcima Armije Republike Bosne i Hercegovine, u sali Bosanskog kulturnog centra „Alija Izetbegović“ održana je svečana akademija.Prigodan referat o značaju 23. maja održao je općinski načelnik Nermin Mujkanović, podsjetivši na historijsku važnost ovog datuma za Kalesiju i Bosnu i Hercegovinu.- Danas se prisjećamo historijskih činjenica koje nikada ne smijemo zaboraviti kako bi mlađe generacije znale kakva se borba vodila početkom 1992. godine i koliku su žrtvu podnijeli naši heroji u odbrani ne samo Kalesije, nego i države Bosne i Hercegovine - kazao je načelnik Mujkanović.Istakao je da je 23. maj dan sjećanja na herojski otpor i borbu pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, ali i prilika da se govori o razvoju, projektima i budućnosti Kalesije.Govoreći o realiziranim projektima, Mujkanović je naglasio dobru saradnju s Vladom TK koja je u proteklom periodu kroz različite projekte i budžetska izdvajanja za područje Kalesije osigurala oko 2,5 miliona KM. Također, istakao je podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja je za projekte na području općine izdvojila oko 1,2 miliona KM, kao i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koje je podržalo projekte sa približno 200 hiljada KM.U znak zahvalnosti za podršku razvoju lokalne zajednice, načelnik Mujkanović uručio je premijeru Tuzlanskog kantona Irfanu Halilagiću Posebno priznanje za izuzetan doprinos i podršku razvoju općine Kalesija.Čestitajući građanima Dan oslobođenja i Dan općine, premijer Halilagić je poručio da Vlada TK želi zajedno s lokalnim zajednicama dijeliti obilježavanje najvažnijih historijskih datuma, posebno onih koji podsjećaju na ljude koji su svoje živote ugradili u slobodu Bosne i Hercegovine.- Vlada Tuzlanskog kantona kontinuirano podržava ravnomjeran razvoj svih lokalnih zajednica. U Kalesiji smo značajna sredstva usmjerili u obrazovanje, cestogradnju i vodoprivredu, a takva podrška neće izostati ni u budućnosti - istakao je Halilagić.Predsjednica Skupštine TK Ivana Mijatović naglasila je da je Kalesija kroz svoju historiju pokazala odlučnost, hrabrost i borbenost, podsjetivši da je upravo Kalesija prvi oslobođeni grad u Bosni i Hercegovini tokom agresije.Prisutnima se obratio i predsjedavajući Općinskog vijeća Damir Džafić, koji je istakao značaj saradnje između Općinskog vijeća, općinskog načelnika te javnih ustanova i preduzeća u realizaciji projekata koji doprinose razvoju lokalne zajednice.Tokom akademije brigadir Faruk Ganić, komandant Drugog pješadijskog rendžerskog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uručio je načelniku Nerminu Mujkanoviću priznanje za uspješnu saradnju i podršku radu ovog puka, čestitajući građanima 34. godišnjicu oslobođenja Kalesije.Na osnovu odluke Općinskog vijeća Kalesija, uručena su i općinska priznanja. „Medalja sa zlatnim grbom“ posthumno je dodijeljena Zuhdiji Kariću, a priznanje je preuzeo njegov sin. „Plakete sa zlatnim grbom“ uručene su Mahiru Osmanoviću, Husi Đedoviću i posthumno Alenu Majdančiću, saopćeno je iz Općine Kalesija.

Danas se prisjećamo historijskih činjenica koje nikada ne smijemo zaboraviti kako bi mlađe generacije znale kakva se borba vodila početkom 1992. godine, kazao je načelnik Mujkanović

Obilježen 23. maj – Dan oslobođenja i Dan općine Kalesija

Osoba koja je prije četiri dana nestala kod Konjica pronađena je živa, objavili su iz GSS-a Prenj.Kako su naveli, tu informaciju zaprimili su od Policijske uprave Konjic.- Od Policijske uprave Konjic zaprimili smo informaciju da je tražena osoba za kojom se prethodnih dana intenzivno tragalo na širem području sela Dužani pronađena živa. Zahvaljujemo svim pripadnicima službi, lovcima, mještanima i građanima koji su učestvovali u potrazi, pružili podršku i dali doprinos tokom proteklih dana - objavili su iz GSS-a Prenj.Posebnu zahvalnost uputili su svima koji su nesebično izdvojili svoje vrijeme, trud i resurse kako bi potraga bila što uspješnija.

Zahvaljujemo svim pripadnicima službi, lovcima, mještanima i građanima koji su učestvovali u potrazi, pružili podršku i dali doprinos tokom proteklih dana, objavili su iz GSS-a Prenj

Pronađena osoba koja je nestala prije četiri dana kod Konjica

Bosna i Hercegovina raspolaže izuzetnim riječnim bogatstvom koje istovremeno predstavlja jedan od najvećih prirodnih resursa za razvoj turizma i lokalnih ekonomija. Rijeke poput Une i Neretve godinama se pozicioniraju kao turistički brendovi, ali se paralelno suočavaju s pritiscima infrastrukture, neplanskom gradnjom i nedovoljno efikasnim upravljanjem otpadnim vodama.Bespravna gradnja, otpadne vode i betoniranje obala mijenjaju lice jedne od posljednjih evropskih divljih rijeka, dok turizam opstaje upravo zahvaljujući njenoj netaknutoj prirodi.Podaci do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da se u samom jezgru Nacionalnog parka Una godinama odvija sistematska bespravna gradnja, bez ozbiljne reakcije institucija koje bi taj prostor trebale štititi. U zonama Lohovo i Račić, koje predstavljaju područja izuzetnih prirodnih vrijednosti, na svega kilometar i po riječnog toka izgrađeno je gotovo 50 vikendica i pomoćnih objekata, uz desetine betonskih plaža, podzida i molova.

<h2>Gušenje u betonu</h2>Problem nije nastao preko noći. Prema istraživanju CIN-a, divlja gradnja traje skoro dvije decenije, a za to vrijeme nadležni organi nisu uspjeli ili nisu željeli provesti zakone koji bi zaštitili rijeku i njen ekosistem.- Da je bilo stvarne volje, svaka institucija mogla je izvršiti pritisak na ovu drugu i pronaći rješenje. Umjesto toga, državni aparat je ustuknuo pred građanima koji krše zakon - navodi Milena Mitrović, novinarka CIN-a.Iako je gradska građevinska inspekcija formalno nadležna za rušenje nelegalnih objekata, podaci koje je CIN dobio od Službe za inspekcijske poslove Grada Bihaća pokazuju da od 2010. do sredine 2025. godine gotovo da nije ni pokušano donošenje zaključaka o izvršenju rušenja. Kao razlozi navodili su se proceduralni problemi, nedostatak firmi koje bi rušile objekte, ali i nedostatak policijske podrške. Konkretne posljedice ovakve gradnje na tok Une i cjelokupan ekosistem utječu, prije svega, na biljni i životinjski svijet.- Da bi se izgradio objekat, prvo je potrebno iskrčiti šumu, pa samim tim dolazi do opasnosti od poplava, koje su se već dešavale u ovom kraju, koji je inače plavno područje. Osim toga, s obzirom na to da su parcele uske, pojedini vlasnici su ubacivali kamenje i samim tim sužavali tok rijeke Une što je opet dovodilo do opasnosti od poplava. Zatim, kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena direktno zagađuju vodu. Jedan dio vikendica, navodno, ima i septičke jame, ali je upitno kako su one napravljene. Jedan od sagovornika nam je rekao da je gledao na internetu video kako se to radi pa je tako napravio. Beton u dodiru s vodom također ispušta određene hemikalije, a vidjeli smo koliko ima betonskih plaža i podzida - kazala je Milena Mitrović, novinarka CIN-a za “Dnevni avaz”.S druge strane, policija je donošenjem podzakonskih akata dodatno zakomplikovala pružanje asistencije inspektorima na terenu. Institucije su odgovornost prebacivale jedna na drugu, dok su vikendice uz obalu nastavile nicati. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini bespravni objekti povezani upravo sa zaposlenima u institucijama koje bi trebale štititi Nacionalni park.Posljedice ovakve gradnje više nisu samo estetski problem. One direktno utječu na tok rijeke Une, njene sedrene barijere, biljni i životinjski svijet, ali i sigurnost stanovništva u područjima sklonim poplavama.- Turizam, posebno rafting, oslanja se na netaknutu prirodu i čistu rijeku. Čistoća Une i priroda koja je okružuje najveći su adut. Gosti dolaze da bi uživali u prirodi i miru, a betoniranje obale stvara razočarenje i negativne kritike - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una raftinga.

<h2>Izvor turizma</h2>Da bi se izgradila vikendica uz samu obalu, prethodno se krči šuma. Time se smanjuje prirodna zaštita od bujičnih voda i erozije tla. Kako su parcele uske, pojedini vlasnici su nasipali kamenje i betonirali dijelove obale, čime su sužavali prirodni tok rijeke. Upravo takve intervencije povećavaju opasnost od izlijevanja Une tokom velikih vodostaja.- Sami smo svjedoci da su u posljednje vrijeme sve češće poplave i izrazito visoki vodostaji. Velika količina smeća i betoniranje obale dodatno pogoršavaju stanje - kaže Emir Abdihodžić, organizator Una rafitnga koji najveći dio vremena provodi upravo na rijeci.Kanalizacija iz vikendica, voda iz bazena i improvizovane septičke jame dodatno ugrožavaju kvalitet vode. Sagovornica CIN-a navela je da su pojedini vlasnici septičke jame pravili samostalno, prema uputstvima pronađenim na internetu, bez ikakvog stručnog nadzora. Beton koji je u direktnom kontaktu s vodom s vremenom ispušta hemijske spojeve, a masovno betoniranje obala trajno mijenja prirodni karakter rijeke po kojem je Una prepoznatljiva.- Obala Une treba da bude zelena, a ne siva i puna betona - upozorava Abdihodžić.Paradoks Une je u tome što lokalna ekonomija sve više zavisi upravo od onoga što se istovremeno uništava. Rafting turizam posljednjih godina bilježi rast, a interes stranih i domaćih gostiju za boravak na Uni veći je nego ranije.- Mislim da će sve rafting agencije ove godine zabilježiti povećan broj turista. Interes je posebno velik već od maja, koji je početak sezone - kaže Abdihodžić.Međutim, upravo turisti najbrže primijete promjene na rijeci. Gosti koji dolaze zbog netaknute prirode i smaragdne vode sve češće nailaze na betonirane obale, privatne pontone i vikendice koje narušavaju prirodni ambijent.- Čistoća rijeke Une i priroda koja je okružuje naš su najveći adut. Ljudi dolaze ovdje da pobjegnu od buke i stresa. Betoniranje obale stvara razočarenje i kritike posjetilaca - dodaje Abdihodžić.On upozorava da bi gubitak prirodnog karaktera Une mogao izazvati domino efekt za cijelu lokalnu ekonomiju - manje turista znači manje noćenja, manje gostiju u restoranima i slabije prihode za lokalno stanovništvo.- Ako izgubimo ono što imamo, izgubit ćemo i turističku sezonu koju gradimo godinama - kaže on.

<h2>Bez rezultata</h2>Slični problemi postoje i na drugim rijekama u Bosni i Hercegovini. Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara, upozorava da su neefikasne institucije i nedostatak političke volje zajednički obrazac kada je riječ o zaštiti okoliša. Govoreći o projektu kolektora i prečistača otpadnih voda u Mostaru, vrijednom blizu 130 miliona maraka, Bago tvrdi da ni ogromna ulaganja nisu donijela očekivane rezultate.- Godinama se pričalo da projekt nije završen i da novac nije opravdano potrošen. Na kraju je sve završilo bez konkretne odgovornosti - kaže Bago.Prema njegovim riječima, veliki dio otpadnih voda i dalje završava u Neretvi bez adekvatnog tretmana, dok građani godinama upozoravaju na problem.- Ljudi se žale da kanalizacija ide direktno u rijeku i da se mulj ne tretira kako treba. Međutim, nikoga to ozbiljno ne interesira. Hercegovina ima veoma razgranat sistem podzemnih voda, a građani godinama upozoravaju na veliki broj oboljelih od raka, iako o mogućoj povezanosti tih problema nema dovoljno zvaničnih istraživanja - navodi Bago.On smatra da je ključni problem potpuni izostanak političke volje da se zakoni provode jednako za sve.- U Bosni i Hercegovini već dugo gledamo netransparentno i neefikasno upravljanje. Ne postoji stvarna volja da se radi za opće dobro - kaže on.<h2>Ignorisanje problema</h2>Slučaj Une pokazuje kako se godinama tolerisalo urušavanje zaštićenog područja bez ozbiljne institucionalne reakcije. Iako postoje zakoni, inspekcije, uprave nacionalnih parkova i policijske strukture, sistem nije uspio zaštititi rijeku od pritiska privatnih interesa. Dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu, posljedice ostaju na terenu betonirane obale, sužen riječki tok, zagađena voda i narušen ekosistem. Istovremeno, upravo prirodna i „divlja“ Una predstavlja osnovu razvoja turizma i lokalne ekonomije.- Svi moramo biti svjesni da imamo dragulj Evrope - kaže Abdihodžić i dodaje da promjene moraju početi od nas samih. Smeće treba biti u kanti, a ne u vodi.Za sada, međutim, između zakona i stvarnosti na Uni još stoje godine ignorisanja problema, neprovedenih rješenja i betona koji polako osvaja obale jedne od najvrijednijih rijeka u Bosni i Hercegovini.- Rafting sezona bilježi porast broja turista, ali stabilan razvoj turizma ugrožavaju neadekvatna infrastruktura, odnos institucija prema privatnim kompanijama i ljudski nemar u očuvanju okoliša. Jedan negativan faktor može pokrenuti domino efekt i ugroziti cijelu turističku sezonu - dodaje Abdihodžić.<h2>Institucije bez odgovora</h2>Ključ za očuvanje Une i turističkog potencijala leži u podizanju svijesti, kulturi i ljubavi prema prirodi. Obale treba zadržati zelene, otpad odlagati u kante, a beton i divlje gradnje spriječiti kako bi rijeka ostala dragulj Evrope i resurs lokalnih zajednica za buduće generacije.

Ekološke posljedice i institucionalni izazovi

Una između divlje gradnje i institucionalne neodgovornosti 

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

Dvojica članova Predstavničkog doma američkog Kongresa, Keit Self (Keith) i Suhas Subramanjam (Subramanyam), tokom vikenda će boraviti u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, gdje će održati niz sastanaka sa domaćim zvaničnicima.Keith Self, koji dolazi iz Republikanske stranke, trenutno je na čelu Pododbora za Evropu u Predstavničkom domu američkog Kongresa. U ranijim susretima sa bh. zvaničnicima, održanim tokom njihovih posjeta Sjedinjenim Američkim Državama, isticao je podršku teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Dejtonskom mirovnom sporazumu te evropskim i evroatlantskim integracijama zemlje.S druge strane, Suhas Subramanjam, član Demokratske stranke, do sada se rijetko javno oglašavao po pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu, a nije ni član kongresnih odbora koji se bave vanjskom politikom.

Šta je Šmit priznao između redova: Da li je Dodik dobio ono što je tražio?

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Vašington mijenja pristup prema BiH i Zapadnom Balkanu: Era izgradnje država je prošla, fokus je na investicijama SAD

Američki kongresmeni doputovali u Sarajevo: Dočekao ih Džon Ginkel

Dodik osudio Ukrajinu: Bombardovanje studentskog kampusa je teški ratni zločin

Obilježena 34. godišnjica zločina nad Bošnjacima Višegrada, u Drinu spušteno 3000 ruža

Video iz zraka / Snimci kanjona Zgošće ostavljaju bez daha

Kolaps na graničnim prijelazima: Kilometarske kolone zbog EES sistema

Video / Nekada su kadrovi SDP-a odmah tražili ostavku Novalića, danas pružaju punu podršku svojim uhapšenim kadrovima

Više od 200 oldtimera u Mostaru na jednom od najvećih skupova te vrste u Evropi

"Mi smo ovdje": Obilježeno 30 godina organizacije BiH UK Network

Minić i Macut zadovoljni: Hrvatska i Crna Gora dale saglasnost za aerodrom u Trebinju

Obilježen 23. maj – Dan oslobođenja i Dan općine Kalesija

Pronađena osoba koja je nestala prije četiri dana kod Konjica

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

Američki kongresmeni stižu u BiH: Imat će niz sastanaka u Sarajevu

BiH

Šta je Šmit priznao između redova: Da li je Dodik dobio ono što je tražio?

Sabina i Amir Mehmedinović za "Avaz": Zbog sina Azura počeli smo praviti igračke, danas pomažemo i drugoj djeci

Vašington mijenja pristup prema BiH i Zapadnom Balkanu: Era izgradnje država je prošla, fokus je na investicijama SAD

Američki kongresmeni doputovali u Sarajevo: Dočekao ih Džon Ginkel

Dodik osudio Ukrajinu: Bombardovanje studentskog kampusa je teški ratni zločin

Obilježena 34. godišnjica zločina nad Bošnjacima Višegrada, u Drinu spušteno 3000 ruža

Video iz zraka / Snimci kanjona Zgošće ostavljaju bez daha

Kolaps na graničnim prijelazima: Kilometarske kolone zbog EES sistema

Video / Nekada su kadrovi SDP-a odmah tražili ostavku Novalića, danas pružaju punu podršku svojim uhapšenim kadrovima

Više od 200 oldtimera u Mostaru na jednom od najvećih skupova te vrste u Evropi

"Mi smo ovdje": Obilježeno 30 godina organizacije BiH UK Network

Minić i Macut zadovoljni: Hrvatska i Crna Gora dale saglasnost za aerodrom u Trebinju

Obilježen 23. maj – Dan oslobođenja i Dan općine Kalesija

Pronađena osoba koja je nestala prije četiri dana kod Konjica

Evropski dragulj pod ogromnim pritiskom: Ko je odgovoran za betoniranje Une?

Američki kongresmeni stižu u BiH: Imat će niz sastanaka u Sarajevu