Američki predsjednik Donald Tramp radi na osnivanju "fonda za pobjedu Ukrajine" koji bi se finansirao novim, drastičnim carinama na uvoz iz Kine. Tramp je naložio svom ministru finansija, Skotu Besentu, da predstavi plan evropskim kolegama uoči posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu ovog petka, piše The Telegraph.

Promjena stava

Ovaj potez označava promjenu u Trampovom stavu, koji je ranije sumnjao u mogućnost vojne pobjede Ukrajine, a sada, čini se, gubi strpljenje s Vladimirom Putinom. Sličan ton imao je i američki ministar odbrane Pit Hegset, koji je na sastanku NATO-a poručio da su SAD spremne podržati Kijev "na načine koje samo Sjedinjene Države mogu" ako Rusija nastavi izbjegavati mirovne pregovore.

Strategija predviđa uvođenje nameta od čak 500 posto na uvoz iz Kine, a prikupljeni novac koristio bi se za naoružavanje ukrajinske vojske. Plan je osmišljen kako bi se izvršio maksimalan ekonomski pritisak na Putina, čiji se ratni stroj uvelike oslanja na kinesku podršku, te ga prisililo da sjedne za pregovarački stol s Trampom i Zelenskim.

- Predsjednik Tramp naložio je ambasadoru i meni da kažemo našim evropskim saveznicima da bismo podržali, bilo da to nazovete "carinom na rusku naftu" na Kinu ili "carinom za ukrajinsku pobjedu' na Kinu", izjavio je Besent novinarima. 

- Ali naši ukrajinski ili evropski saveznici moraju biti spremni slijediti. Odgovorit ćemo ako nam se pridruže naši evropski partneri - dodao je.

Diplomatski izvori navode kako je ideja o sankcioniranju Kine zbog kupovine ruske nafte ranije nailazila na otpor evropskih vlada. Iako su članice NATO-a označile Peking kao "odlučujućeg omogućitelja" ruskog rata, mnoge države, uključujući Veliku Britaniju, odbile su ga proglasiti neprijateljem.

Potrebe Kijeva

Ukrajinski ministar odbrane Denis Šmihal rekao je saveznicima u srijedu da će Ukrajini 2026. godine trebati 120 milijardi dolara za finansiranje još jedne godine otpora. Rasprave u sjedištu NATO-a fokusirale su se na način prikupljanja polovice tog iznosa od kijevskih pristaša.

Drugo "važno pitanje" bile su donacije "dalekometnih projektila, koje naši partneri imaju. Ime tih projektila, svi znaju, apsolutno, široko je poznato", dodao je Šmihal, aludirajući na projektile Tomahawk. Njihova isporuka očekuje se kao glavna tema sastanka Zelenskog i Trampa.

"Mir kroz snagu"

Evropski izvori iz NATO-a podržavaju potez, koji bi Ukrajini dao sposobnost gađanja ciljeva duboko iza ruskih linija, no priznaju da je odluka u rukama američkog predsjednika. Ako Tramp pristane, evropske zemlje vjerovatno će morati snositi troškove projektila i obuke putem NATO programa.

Ne imenujući oružje, ministar odbrane Hegset signalizirao je da je Vašington spreman isporučiti "vatrenu moć" potrebnu Ukrajini za postizanje "mira kroz snagu".

- Ako smo išta naučili pod predsjednikom Trampom, to je aktivna primjena mira kroz snagu. Mir dobivate kada ste jaki, a ne kada koristite jake riječi ili mašete prstom. Dobivate ga kada imate snažne i stvarne sposobnosti koje protivnici poštuju - rekao je Hegset.

On je dodao: "Ako ovaj rat ne završi, ako u kratkom roku nema puta do mira, Sjedinjene Države, zajedno s našim saveznicima, poduzet će potrebne korake kako bi nametnule troškove Rusiji zbog njene kontinuirane agresije."

U međuvremenu, i britanska vlada pojačala je pritisak sankcioniranjem dviju najvećih ruskih naftnih kompanija, Lukoila i Rosnefta, te 51 tankera iz takozvane "flote u sjeni".