Kubanska vlada vodi pregovore s američkim dužnosnicima, izjavio je predsjednik te ostrvske države Migel Dijaz-Kanel (Miguel Díaz-Canel). Pregovori se odvijaju u trenutku kada Havana pokušava ublažiti sve ozbiljnije prijetnje iz Vašingtona o mogućoj promjeni režima.
Predstavnici kubanske vlasti poručuju da razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama ne uključuju promjene političkog sistema zemlje. To je u intervjuu za Politico naglasila Lijanis Tores Rivera (Lianys Torres Rivera), šefica kubanske misije u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Direktni razgovori sa Sjedinjenim Državama tiču se pronalaženja rješenja kroz dijalog za razlike koje postoje između dvije zemlje - rekla je.
- Razgovori se ne tiču unutrašnjih poslova Kube – našeg ustavnog sistema, našeg političkog modela, naše društvene i socijalističke ekonomije koju smo mi Kubanci izgradili.
Pritisak iz Vašingtona
Predsjednik Migel Dijaz-Kanel suočava se sa sve snažnijim političkim pritiskom iz Vašingtona. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump), koji je već uključen u rat zajedno s Izraelom protiv Irana te je nedavno pokrenuo vojnu operaciju u Venecueli, više puta je nagovijestio da bi Kuba mogla biti sljedeća meta njegove politike promjene režima.
- Nemaju novca. Nemaju ništa trenutno. Možda ćemo imati prijateljsko preuzimanje Kube - rekao je Tramp u februaru ispred Bijele kuće.
Kubanska ekonomija dodatno je pogođena nakon što je administracija Donalda Trampa u januaru uhapsila venecuelanskog lidera Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) u Karakasu i prebacila ga u Njujork zbog optužbi za narkoterorizam. Nakon toga Sjedinjene Američke Države prekinule su snabdijevanje Kube venecuelanskom naftom, što je bio ključni izvor energije za ekonomiju u Havani.
Posljedice su ozbiljne. Transportni, zdravstveni i obrazovni sistem zemlje sada su pod snažnim pritiskom. Prema riječima Lijanis Tores Rivere, čak 11.000 djece nalazi se na listama čekanja za operacije i medicinske zahvate u zdravstvenim ustanovama.
Donald Tramp je prošle sedmice za Politico izjavio da njegova administracija vodi razgovore s Havanom.
- Treba im pomoć. Razgovaramo s Kubom - rekao je Tramp.
Američki predsjednik pregovore je povjerio državnom sekretaru Marku Rubiju (Marco Rubio), sinu kubanskih imigranata koji je tokom svoje političke karijere često zagovarao promjenu režima u Havani. Jedan od glavnih sagovornika američke strane bio je Raul Rodrigez Kastro (Raúl Rodríguez Castro), unuk bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra (Raúl Castro).
Mlađi Kastro pojavio se u javnosti tokom obraćanja Migela Dijaz-Kanela u petak, iako nema zvaničnu funkciju u kubanskoj vladi.
U međuvremenu, aktivisti na Južnoj Floridi i nekoliko republikanskih kongresmena pozivaju Bijelu kuću da pojača pritisak na Kubu. Na društvenim mrežama pojavio se i slogan "#Cubanext", koji je počeo kružiti nakon zajedničkog napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran u kojem je ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei (Ali Khamenei).
Kuba je prošle sedmice bila i tema rasprave na republikanskom skupu u Domu predstavnika održanom u Trump National Doral, golf klubu Donalda Trampa na Floridi.
Spremnost na suradnju
Kubanska vlada u međuvremenu pokušava pokazati spremnost na saradnju. Kao jedan od poteza najavljeno je oslobađanje 51 zatvorenika, što je, prema navodima kubanskog ministarstva vanjskih poslova, dogovoreno u konsultacijama s Vatikanom.
- U razmjenama koje smo imali, kubanska strana je izrazila spremnost da ovaj proces sprovodi kroz jednakost i poštovanje političkih sistema obje države, suvereniteta i samoodređenja naših vlada - rekao je Migel Dijaz-Kanel.
Zvaničnik Bijele kuće u petak je potvrdio da Vašington i Havana vode razgovore.
"Kao što je predsjednik (SAD Donald Tramp) rekao, razgovaramo s Kubom, čiji lideri bi trebalo da postignu sporazum, za koji on vjeruje da bi mogao vrlo lako da se postigne", rekao je zvaničnik koji nije želio biti imenovan.
Donald Tramp je ranije izjavio da bi Kuba mogla biti izložena "prijateljskom preuzimanju", ali je zatim dodao da "možda i neće biti prijateljsko".
Građani te karipske države već godinama trpe posljedice duboke ekonomske krize. Mnogi veliki dio dana provode bez električne energije, dok su gorivo i lijekovi strogo racionalizirani.
- Kuba je država u rasulu čiji su vladari pretrpjeli veliki udarac gubitkom podrške iz Venecuele i prestankom isporuka nafte iz Meksika - rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće.
