<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1" style="">Što duže traje, nervoza među građanima raste, a iz svih dijelova Bosne i Hercegovine</a><a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1"></a> dolaze ista pitanja - kuda sve ovo vodi i vrijedi li rizika u kojem se nalazimo. Trenutnu političku krizu svakodnevno produbljuju i mržnjom i rasizmom obojene izjave neodgovornih politikanata, koji su je ili kreirali, ili o ovakvom scenariju na vrijeme nisu razmišljali.

Već zategnuti konopac na suprotne strane vuku i mediji te armije botova ispod svakog teksta s izjavama lidera. O onome što rade i govore se ne razmišlja, oni se slijepo slijede, na njihove zapaljive poruke sipaju se kanisteri benzina, lična iskustva o stradanjima u prošlosti, istine i laži iz historije, bijes, uvrede i prijetnje prema komšiji i susjedu, s elaboratima koji sežu još do turskog vakta, pa i srednjeg vijeka. Još nismo raspravili ko je započeo prethodni, još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu.

Istina, za sada to rade nedorasli političari, oni koji nas dobru nisu naučili i od kojih se dobru ne možemo nadati, uz pomoć svojih internet-armija, ali zar smo zaboravili da nas uvijek ubije prejaka riječ i da su otrovne riječi prethodile zlu koje nam se i prije 30 godina desilo?

Zato je upravo blagdansko ozračje, praznična atmosfera prilika za dobrotu, oprost i zajedničku radost. Za vakcinu protiv pandemije zla, čiji recept piše u svim svetim knjigama, te zajednički odgovor ogromne većine stanovnika ove zemlje na svako novo iscrtavanje granica i pozive da se one silom crtaju i brane.

Za ponavljanje već naučenih lekcija da se zlo širi brzo poput omikrona, nekada s mitinga, a danas s pres-konferencija, da u svakom ratu “država daje topove, bogati volove, a sirotinja sinove, a nakon rata država traži topove, bogati volove, a sirotinja kosti i grobove”. Dosta je!

Stoljećima su se u ovoj nesretnoj zemlji crtale granice, osvajala njena brda, mijenjale se zastave na jarbolima, ubijalo se i protjerivalo, pa su nam u historiji ostale samo godišnjice masovnih stradanja. Bosanski narod stradavao je na smjene, zavisno od ciljeva onih koji su zlo Bosnom širili.

Krivi su bili okupatori, Turci, Austrougari, Švabe, oni s mitinga iz devedesetih, pa i ovi današnji šovinisti. Ali smo itekako krivi i mi i naša naivnost da im vjerujemo, spremnost da ih slijedimo, da mrzimo i ubijamo, ne ostavljajući mnogo izbora ni našoj djeci, pa ni onoj nerođenoj - ili će da mrze i ratuju, ili će ostaviti i nas, ovakve, i ova brda koja se stalno svojataju, a nikud se pomjerila nisu.

Stoljećima su se u ovoj nesretnoj zemlji crtale granice, osvajala njena brda, mijenjale zastave na jarbolima

Muzičko veče ispred sarajevske katedrale uoči Božića

Još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu

Stara narodna poslovica kaže: „Pas&nbsp;ne laje zbog sela, nego zbog sebe.“ Tako bi se mogle tumačiti i izjave nervoznog <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorada Dodika</a>, lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH, u kojima neosnovano navodi da su istrage Tužilaštva BiH, potezi međunarodne zajednice i SAD usmjerene na rušenje Republike Srpske!
Jer Dodik, koristeći se oprobanim receptom da sve što radi, radi u interesu RS, već je viđen i izlizan fol, u kojem, služeći se navodnom brigom za građane, ustvari, spašava samo sebe. 
Prvo, od sankcija Amerike, ovoga puta i finansijskih, ali i robije za postupke i napade na ustavni poredak ove zemlje koje je započeo prije nekoliko mjeseci.
I očito, Dodik ne planira stati. U svom „ludilu“, u kojem je jedini cilj da zaštiti svoj novac, što je nedavno u intervjuu kazao i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), nastavlja po starom. 
Želi zabraniti rad Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine na teritoriji RS, želi svoj VSTV, svoju vojsku, policiju. Želi obavještajnu službu...
Dodik ustvari želi prebaciti nadležnost na RS svih onih institucija koje će ga štititi od onoga što radi posljednjih deset godina, a to je svjesno urušavanje državnih institucija.
Vrijeme je da se konačno zaustavi. Istraga Tužilaštva BiH stigla je u pravi tren. I zbog toga je Dodik nervozan. Ne štite ga ni imunitet ni Ustav jer zakoni su jasni, koliko god ih on drugačije predstavljao.
Dodiku prijeti samo zatvor. Toga je svjestan. Ma koliko se pokušao spasiti prijenosom nadležnosti. Pa je onda logično pitanje za lidera SNSD-a - kuda dalje, Milorade?
Vrijeme je da se urazumi, dok ne bude kasno!

Ne štite ga ni imunitet ni Ustav jer zakoni su jasni, koliko god ih on drugačije predstavljao

Kuda dalje, Milorade

Dodjelom nagrada najboljima u četvrtak navečer okončano je 5. izdanje Međunarodnog teatarskog festivala „Dani Jurislava Korenića“ u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.

Publika je uživala u devet dana magije festivala koji raste iz godine u godinu i postaje respektabilan i nezaobilazan u cijelom regionu. Iza ovog projekta stoji agilni tim Kamernog, s direktorom <a href="https://avaz.ba/tag/3519/emir-hadzihafizbegovic">Emirom Hadžihafizbegovićem</a> na čelu. Ovaj proslavljeni glumac posljednji atom snage ulaže u svaki segment festivala i rezultati su itekako vidljivi. Bukvalno je preporodio Kamerni i učvrstio ga na mapi nezaobilaznih teatarskih adresa na ovim prostorima.
I festival posvećen osnivaču Kamernog teatra 55 Jurislavu Koreniću najvećim dijelom zasluga je Hadžihafizbegovića, neumornog borca za umjetnost.
Rođen je 20. avgusta 1961. godine u Tuzli, a od studentskih dana njegova adresa je u Sarajevu. Jedan je od najvećih glumaca na Balkanu, koji je za svoje iznimne kreacije nagrađen.
U braku je s Aidom i imaju kćerku Amru i sina Edina.

Festival posvećen Jurislavu Koreniću najvećim dijelom zasluga je Hadžihafizbegovića

Hadžihafizbegović: Neumorni borac za umjetnost

Emir Hadžihafizbegović: Srce i duša Kamernog teatra

Zemlja se trese, <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorad Dodik</a> je ozbiljno udario na državu, polako se ukazuju i njegovi saveznici van granica Bosne i Hercegovine, a prvi čovjek SNSD-a priča o broju skijaša na Jahorini. 
Da nije ovako ozbiljna situacija, neko bi se možda i nasmijao, ali u svemu je jasno da je Mile ostao bez argumenata, ne zna više čime braniti ono što radi, pa je posegnuo za prebrojavanjem onih koji su se spustili niz Jahorinu s jedne te Bjelašnicu i Vlašić s druge strane.
Sjajno je da Jahorina ima toliki broj skijaša, vrlo dobro za BiH, Sarajevo (u koje svi siđu s Jahorine i potroše ponešto) i za RS, ali to nema nikakve veze s tim što je Dodik, po onome što je označeno iz Tužilaštva BiH, organizirao grupu koja je udarila na ustavni poredak ove države.
Je li Mile skijaš ili nije, to možda nije ni bitno, ali, iako je trenutno vrlo stresno za sve one koji vole ovu zemlju, i njemu je jasno da se nalazi na izuzetno skliskoj stazi, s koje vrlo lako može prokliziti i ostati bez tla pod nogama. 
Ovaj Mile odavno liči samo na pokeraša. Onako grub pogled, kameno lice (osim kada zapjeva pod šatorom) i pun sebe. Pokeraš koji nekada igra s dobrim kartama u rukama, a nekada jednostavno blefira. Ide ga, osjeća se snažno... Prolazi i stalno dupla uloge i misli da ga niko ne može pobijediti. 
Međutim, karta je ku***, pa i Mileta, kao i sve druge kockare ovog, kao što je i one ranijih vremena čeka princip „velikih brojki“. Kad-tad izgubit će ruku, a onda će ostati bez svega. A tada kada više ne bude imao šta uložiti, nikome za stolom neće trebati.

U nedostatku argumenata za sve ono što je zakuhao, Dodik se okrenuo priči o broju skijaša na Jahorini

Pokeraš Mile

U cijeloj Evropi, a i šire odjeknuo je intervju koji je bh. rediteljica <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Jasmila Žbanić</a> dala za njemački „Die Welt“.

- Četvrt stoljeća Evropa je vjerovala da je sukob među narodima bivše Jugoslavije završen, okončan. Ovo se sada ispostavilo kao sudbonosna zabluda, u multietničkoj Bosni i Hercegovini ponovo postoji strah od rata koji potpiruju pristaše Srbije - kazala je Žbanić.
Na taj način opet je pokazala da je osoba i rediteljica sa stavom.
U trenucima kada Bosna i Hercegovina proživljava najdublju političku krizu Dejtona, bez imalo kalkulacija, suočila je političare s istinom, a i s njihovom odgovornošću kada je riječ o BiH.
Jasmila Žbanić ne bježi od otvorenih tema i bolnih rana, pa je tako u svojim filmovima progovorila o genocidu u Srebrenici i silovanim ženama. Ne bježi od ratnih tema, na koje uporno podsjeća i upozorava svjetsku javnost.
Rođena je u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade, među kojima je "Zlatni medvjed" na Međunarodnom filmskom festivalu "Berlinale" u Berlinu. Nedavno je proglašena za najbolju evropsku rediteljicu, "Quo vadis, Aida?" za najbolji film, a glavna glumica u ostvarenju o genocidu Jasna Đuričić za najbolju glumicu. 
Žbanić je u braku s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku Zoe.

Političare suočila s njihovom odgovornošću kada je riječ o BiH

Žbanić: Intervju za njemački „Die Welt“ odjeknuo Evropom

Jasmila Žbanić: Rediteljica sa stavom

Evropski pokret u Bosni i Hercegovini dodijelio je ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država u BiH <a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">Eriku Nelsonu (Eric)</a> Orden naroda, građanki i građana BiH.
Ambasadoru Nelsonu dodijeljen je Orden naroda, građanki i građana BiH za “posebne zasluge osnaživanja prijateljstva i saradnje naših naroda, očuvanje mira u BiH, uspješnu realizacije izbornog procesa u Mostaru 2020. godine, te razvoj i poštivanje tolerancije i ljudskih prava”.
Ovo je dodatno priznanje za američkog ambasadora koji od prvog dana svog mandata djeluje kao veliki prijatelj naše države, pruža BiH bezrezervnu podršku u euroatlantskim integracijama, pomažući u obračunu s korupcijom, provođenju evropskih standarda, ali i osujećivanju onih političara i snaga koji otvoreno rade na razgradnji Bosne i Hercegovine te vrše udar na njene ključne institucije.
Ambasador Nelson također je posvećen pružanju pomoći građanima da uzmu učešća u reformama i napretku u Bosni i Hercegovini.
Ambasador Nelson započeo je svoju karijeru u javnoj službi kao dobrovoljac Mirovnog korpusa u Liberiji. U periodu 2013.-2014. bio je saradnik na XXI seminaru Centra za međunarodne studije “Massachusetts Institute of Technology”. Diplomirao je hemijsko inžinjerstvo na Univerzitetu Rice i magistrirao poslovnu administraciju na Sveučilištu Texas u Austinu. Nelson tečno govori italijanski, španski i njemački, te uči bosanski jezik.

Jasna posvećenost unapređenju Bosne i Hercegovine

Erik Nelson: Prijatelj BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1">U BiH se trenutno odvija bitka globalnih političkih ideologija i koncepcija</a>. Bosanske političke kabadahije, koliko god provincijalno i izolirano izgledale, u svom djelovanju na domaćem terenu, htjeli ili ne, zapravo provode agende i ciljeve udaljenih centara moći.
Mađarski premijer Viktor Orban (Victor) najavio je kako će blokirati pokušaj EU da uvede sankcije Dodiku. Logično, jer pripadaju istom bloku desničarskih konzervativnih nacionalista. Preziru liberalizam, globalizaciju, koncept ljudskih prava. Vjeruju u politike krvi i tla, jakog vođu, zatvaranje u nacionalnu državu, kunu se u vjeru i tradiciju, vole teorije zavjere. 
Politička Meka ove desničarske internacionale je u Moskvi. Njihove ideje slijedi i Zoran Milanović, iako se godinama lažno predstavljao kao socijaldemokrata. 
Na drugoj strani su liberalno-demokratske snage. To su socijaldemokrati, zeleni i liberali te umjereni konzervativci. 
To su politike koje vjeruju u građansku državu, otvoreno društvo, jednakost pojedinaca i zajedničke vrijednosti pod vladavinom prava. Bastion ovakvih politika je prije svega u Vašingtonu, potom u Berlinu, Briselu i Londonu. Naravno, u BiH su skloniji podržavati građanske političke snage. Dodik i Čović bi na ovo sasuli optužbu da podržavaju Bošnjake, ali to je banalno tumačenje. Ne mogu podržavati njihove entokratske politike, jer su u svojoj suštini puno bliže Putinu nego zapadnoj liberalnoj demokratiji.
No, da ne bude zabune, nisu sve bošnjačke ili probosanske stranke na fonu tih ideja. SDA se, doduše, povremeno voli lažno predstavljati kao predstavnik građanskih politika, iako je Izetbegović ovu stranku potpuno podredio Erdoanovim (Erdogan) geopolitičkim interesima. Erdoan, nacionalistički konzervativac i populista, u otvorenom je sukobu sa Zapadom, ali i u savezništvu s Putinom. 
A podaništvo Erdoanu i odanost građanskim vrijednostima, to jedno s drugim naprosto ne ide.
I nemojte misliti da to zapadni političari ne shvataju i da im Izetbegović može podvaljivati m*da pod bubrege. Snage liberalne demokratije pobijedile su fašizam, pa potom srušile Berlinski zid i zbrisale komunizam. Sada im valja pobijediti i derivate ovog prvog u vidu populističkog nacionalizma, što će se neminovno i desiti, barem na teritoriji zapadne civilizacije. A na nama je da budemo na pravoj strani historije.

A na nama je da budemo na pravoj strani historije

Orban: Najavio da će blokirati pokušaj EU da sankcioniše Dodika

Svjetski rat u BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">Samo se u Bosni i Hercegovini može dogoditi da vlasti mole po svijetu da im se udijeli pokoja vakcina, a onda stotine hiljada tih vakcina propadnu</a>. Valjda po onoj - što bismo brinuli, nismo ih platili, po ko zna koji put dokazano neodgovorna bh. vlast dozvolila je da doživimo fijasko.

Ruku na srce, malo ko je očekivao da oni koji vode ovu državu bilo šta, pa i proces vakcinacije urade na dobar način i da sve prođe bez problema.
Uostalom, niko nije navikao, pa ni u kriznim periodima da oni brinu za ljude. Respiratori, pokretne bolnice i slične stvari uvijek su bili ispred poslova koji bi zaista trebali pomoći građanima.
Jadni narod, koji ih uzgred drži na vlasti, izbezumljen, ne zna više ni u šta vjeruje ni u šta ne vjeruje kada ih sluša. Vlastodršci su uveliko u pričama o ratu, jer gdje bi ih odvelo kada bi se govorilo o vakcinama, ekonomiji, rastu cijena...?
Po njihovim mozgovima u tim sferama se ne može dokazati patriotizam, što je, naravno, sasvim suprotno. Baš bi jačanjem ekonomije ili dizanjem standarda građana pokazali da su pravi patrioti. Jasno je da je retorika Dodika iz Laktaša, uveliko potpomognuta dodicima iz Sarajeva i još nekih bh. gradova, samo paravan za prikrivanje kriminala u ranije doba, a i ovog u doba pandemije.
Kao na traci su se pojavljivale afere, ali kao gumicom su izbrisane stvaranjem novih kriza, međunacionalnim zaoštravanjem odnosa i navodnom borbom jednih protiv BiH i drugih za BiH. 
Ustvari su na istoj strani, a radi se o čuvanju fotelja, bogatstva i prikrivanju korupcije.
Na kraju krajeva, vakcine za Covid možda ovom narodu i nisu najpotrebnije. Možda bi nam bolje došle neke vakcine protiv ovakve vlasti, ali najsigurnija bi bila amputacija - potpuna amputacija vladajuće garniture iz političkog života.

Možda bi nam bolje došle neke vakcine protiv ovakve vlasti, ali najsigurnija bi bila amputacija

Po ko zna koji put dokazano neodgovorna bh. vlast dozvolila je da doživimo fijasko

Brisanje gumicom

Bosanskohercegovački košarkaški reprezentativac <a href="https://avaz.ba/tag/545/dzanan-musa">Džanan Musa</a> odigrao je svoju najbolju utakmicu od dolaska u Španiju.
Musa je s 33 ubačena poena i 10 skokova vodio Breogan do velike gostujuće pobjede nad Valensijom (97:98) i s razlogom privukao veliku pažnju španske javnosti.
O njegovoj impresivnoj partiji pisali su svi španski mediji, uključujući uglednu „Marcu“.
Musinu dominaciju u Španiji oslikava podatak da je s 18,4 poena u prosjeku trenutno najbolji strijelac Endesa lige.
Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. godine u Bihaću. Prve košarkaške korake napravio je u školi košarke KK Bosna XXL, gdje je pokazao raskošni talent i s 12 godina dobio poziv da karijeru nastavi u sarajevskom Košu. Odatle je 2014. prešao u Cedevitu, koja je bila stepenica ka NBA ligi. Kao 29. pik prve runde drafta 2018. izabran je od Bruklin Netsa, čiji je član bio dvije godine. 
Na zimu 2021. vratio se u Evropu i potpisao za Efes, da bi ovog ljeta postao član Breogana. Da je pred njim velika karijera, pokazao je još na juniorskom EP 2006. godine, gdje je našu selekciju vodio do naslova i ponio titulu MVP-a.

Bh. košarkaš s 33 poena vodio Breogan do velike pobjede nad Valensijom

Džanan Musa: Zaludio Španiju

<a href="https://avaz.ba/tag/27713/zoran-milanovic">Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović</a>&nbsp;izveo je još jedan performans kojim je dodatno zamutio vodu u komšiluku. Najprije je na sva zvona najavio svoj dolazak u BiH i prisustvo obilježavanju godišnjice humanitarnog konvoja, kojim su 1993. godine opkoljenoj Lašvanskoj dolini dopremljeni lijekovi i namirnice, a potom i one koji su ga očekivali i one koji se posjetama ovakvih političara protive ostavio u otrovnoj atmosferi koju svako malo i sam dodatno truje svojim otrovnim jezikom. Sama godišnjica ostala je u drugom planu, a umjesto o hrabrosti humanitarnih radnika, ljekara i novinara iz decembra 1993., u prvom planu sada su Milanovićeva navodno ugrožena sigurnost, kukavičluk, ali i dilema je li uopće i namjeravao putovati ka Novoj Biloj ili je u tuđoj nesreći ponovo pronašao dobar povod da nastavi s jeftinim populizmom i politikantstvom. Baš kao i nedavno, kada je, ničim izazvan, cijeli svijet zgrozio svojim pokušajima gradiranja genocida i izjavama da svi genocidi i sve žrtve nisu isti.
Dok sigurnosne agencije u BiH ističu kako je sve bilo spremno za njegovu posjetu te da nije bilo nikakvih informacija o eventualnim sigurnosnim prijetnjama, Milanović je odustao zbog toga što je na putu ka Lašvi trebao proći i kroz bošnjačka naselja?! 
Ako je nekada i mogao postati političar koji bi doprinio dogovoru, predsjednik Hrvatske, za razliku od predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, danas se sveo na praznu ljušturu državnika u pokušaju, koji se sigurno osjeća tamo gdje nema Bošnjaka i radi čije bi se sigurnosti i bošnjačka naselja trebala izmjestiti s rute kojom se kreće. 
Dok stalno gura prst u oko Bošnjacima, Milanovićev interes nije jednakopravnost Hrvata u BiH. Poput njegovog političkog saveznika u pokušaju podjele države Milorada Dodika, ovaj konvertit iz srčanog SDP-ovca u najradikalnijeg desničara na ovaj način samo pokušava okupiti desno orijentirane glasače.
Izoliran u vlastitoj narcisoidnosti, u društvu desničara iz susjedstva, suprotno svim porukama Vašingtona, Londona i Brisela, nastavlja s politikom koja ne donosi ništa dobro ni Hrvatskoj, a pogotovo BiH. Građani su, ipak, pročitali ovakve politikante, pa i rasprava o njihovim zapaljivim porukama počinje i završava na društvenim mrežama, ali pitanje je šta je sljedeće iz arsenala populiste s Pantovčaka.

Dok stalno gura prst u oko Bošnjacima, Milanovićev interes nije jednakopravnost Hrvata u BiH

Populista s Pantovčaka

<a href="https://avaz.ba/tag/38083/vladan-kovacevic">Golman Rakova Vladan Kovačević (23)</a> ove sezone branio je u top formi, a u posljednjoj ovogodišnjoj utakmici poljske lige protiv Jagieloniju (5:0) 10. put je sačuvao svoj gol. Naš čuvar mreže ponovo je bio na golu svih 90 minuta, što mu je bio 14. ligaški meč, dok je šest puta branio u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu i jednom u Superkupu Poljske.
Zanimljivo je da je Rakov sve golove protiv Jagielonije postigao u drugom poluvremenu. 
Klub našeg Kovačevića prvi dio sezone završio je na trećem mjestu sa 35 bodova, dva manje od drugoplasiranog Pogona.
Vladan Kovačević rođen je 11. aprila 1998. godine u Banjoj Luci, gdje je branio za omladince Željezničara. Kasnije, 10. februara 2016. godine lopta ga je prvo odvela u juniore FK Sarajevo. Na Koševu je stasao i postao prvotimac, uz dvije posudbe u Slobodu iz Mrkonjić-Grada. Od 1. jula ove godine član je Rakova. 
Za našu mladu reprezentaciju branio je sedam utakmica, a još čeka debi u „A“ timu.

Odveo Rakov do treće pozicije na tabeli

Kovačević: Prvu polusezonu u Rakovu odbranio u reprezentativnoj formi

Vladan Kovačević: Deseti put bez primljenog gola

„<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Ugodno mi je u Sarajevu, ali nije to ni blizu onog grada</a>. Eh, to je bio najbolji grad u bivšoj Jugoslaviji. Kakvi su tu samo kafići bili, u mnogim stvarima je Sarajevo prednjačilo. Bilo je milina doći u Sarajevo.“ Ovako mi je, dok smo radili intervju, Svetislav Basara, možda i najveći živući pisac ovih prostora, opisao prijeratno Sarajevo. Gledam na YouTubeu snimke malonogometnog novogodišnjeg turnira iz 1989. koji su organizirale “Večernje novosti”. Piksi, Prosinečki, Sušić, Baždarević, Škoro, Pančev... Elita jugoslavenskog fudbala okupljala se u prepunoj Skenderiji. U našim kafićima i danas suvereno dominiraju pjesme sarajevske pop-rok scene iz osamdesetih. Na ekranima najradije pogledamo neki stari sadržaj poput “Top liste nadrealista”.
Spustim se u grad, u sadašnju realnost. Slijede nam božićni i novogodišnji praznici, ali ko bi to znao po današnjem Sarajevu? Grad je neokićen, nema nikakvih manifestacija, čak više ni onih kičastih novogodišnjih stolova. Nema ni organiziranog dočeka. Gradonačelnica Karić donira novac u dobrotvorne svrhe. Pravda to koronom. Upućeni, pak, tvrde da je bila u pitanju samo nesposobnost da se sve organizira. Sarajlijama, umjesto Božića i Nove godine, čestita „Kalendar“. 
Taman. U Sarajevu odavno više nema poštene utakmice koju bi čovjek mogao pogledati, kvalitetnog koncerta koji bi mogao slušati, da ne spominjemo klubove, zabave, ozbiljna intelektualna okupljališta... Pa, što bi se slavila Nova godina?
Pod vodstvom SDA, grad se 30 godina orijentalizirao i kasablizirao. Takva im je ideologija, a to je, uostalom, i njihov ukus. Sport je ionako šejtanska rabota, kafiće su zamijenile nargilhane, a centralna mjesta u gradu zauzele su šerijatske slastičarnice.
Iako su nam protagonisti trojke obećavali da će Sarajevo ponovo pretvoriti u metropolu, pod njihovim vodstvom, čini se da grad izgleda još gore. I to, da stvari budu tragičnije, ne iz ideoloških razloga, kao u slučaju SDA. 
Pitam se je li jedini izbor u Sarajevu onaj između orijentalizacije i brutalne korupcije s jedne, te potpune nekompetencije s druge strane. Zar ne postoji ništa osim toga, ili barem između?

Izbor između orijentalizacije i potpune nekompetencije

Sarajevo od blata i snijega

Sto puta ponovljena laž počinje zvučati kao istina. Tako je govorio i radio Jozef Gebels (Joseph Goebbels), šef Hitlerove nacističke propagande. Tako, očito, misli i <a href="https://avaz.ba/tag/173/ivica-dacic">Ivica Dačić, nekadašnji prvi saradnik i portparol balkanskog kasapina Slobodana Miloševića</a>. Helem, kaže Dačić, gostujući na RTRS u emisiji “Telering”, da je Srbija “garant sprovođenja Dejtonskog sporazuma” i da neće dopustiti da se, otimanjem nadležnosti entitetu Republika Srpska, srpski narod u Bosni i Hercegovini majorizira.
Sve ordinarna laž do laži, ali aktuelni predsjednik Skupštine Srbije, naravno, nije ni trepnuo dok ih je izgovarao. I nije jedini srpski političar s obje strane Drine koji godinama ponavlja nešto što nije istina, što nije dogovoreno u Dejtonu i što je čist historijski falsifikat. 
Niko ništa, u proteklih 26 godina, nije “oteo” od RS bez saglasnosti njenih političkih predstavnika, niti postoji ustavni i zakonski osnov za preglasavanje i nametanje bilo čega Srbima u BiH. Kao što je kristalno jasno da ni Srbija nije garant Dejtonskog sporazuma. 
Ona je, naime, potakla pobunu bosanskih Srba, predala im je infrastrukturu, oficire i naoružanje bivše JNA i aktivno je, šaljući ljudstvo i tehniku, provodila agresiju na nezavisnu i međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu, brutalno je pomogla etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i, na kraju, kako je navedeno u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, nije spriječila genocid u Srebrenici, koji su počinile vojska i policija RS, s krvnicima i osuđenim ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem na čelu.
Jedini garant Dejtonskog sporazuma su SAD i njihovi zapadni saveznici. Oni su, a ne Srbija ili Hrvatska, zaduženi za tumačenje i provođenje i vojnog i civilnog dijela tog sporazuma. Zato u BiH postoji visoki predstavnik i zato su u BiH od rata do danas stacionirane međunarodne vojne snage i NATO štab.
Zna to i Dačić. I nije on ni neobaviješten ni glup, ali očito računa da će vremenom i oni kojima je dužnost da to spriječe, okrenuti glavu i pustiti da lisica čuva kokošinjac, odnosno da niko neće prepoznati prave namjere zloćudnog beogradskog vuka ogrnutog u plašt “brige” za srpski narod u BiH.

Nije Dačić ni neobaviješten ni glup, on samo računa da će na kraju lisici biti dozvoljeno da čuva kokošinjac

Laži vuka iz Srbije

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke, koje vodi <a href="https://avaz.ba/tag/124463/annalena-baerbock">Analena Berbok (Annalena Baerbock)</a>, kazala je kako EU mora poslati jasan signal protiv Dodikovih pokušaja secesije te da njegova destruktivna politika neće proći bez posljedica. S tim u vezi, njen portparol je kazao kako Njemačka neće sarađivati s entitetom koji aktivno radi na uništenju BiH te su najavili da se i na nivou EU zalažu za drugačiju raspodjelu sredstava koja su namijenjena BiH.
Stranka Zelenih, koja je sada u Njemačkoj vladajuća zajedno s liberalima i SPD-om, poznata je po vrlo oštrom stavu prema ruskom režimu Vladimira Putina te se moglo očekivati da će nova njemačka vlast zauzeti puno oštriji stav i prema secesionističkim i rušilačkim politikama Milorada Dodika, kao isturenog ruskog saveznika.
Nova njemačka ministrica Berbok, čija je stranka vrlo naklonjena Bosni i Hercegovini, od prvog dana jasno daje do znanja da će imati mnogo oštriji odnos prema onima koji pokušavaju narušavati stabilnost u BiH te da će poduzeti konkretne mjere za njihovo sankcioniranje.
Analena Šarlot Alma Berbok (Charlotte) rođena je 15. decembra 1980. godine u Hanoveru. Bila je partijski kandidat za kancelara na saveznim izborima 2021. godine, što ju je učinilo prvim takvim kandidatom za Zelene i, poslije Angele Merkel, tek drugom ženom koju je velika njemačka politička partija nominirala za kancelara.

Njemačka ministrica odmah prešla na konkretna djela

Analena Berbok: Sankcije Dodiku

<a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Građane Bosne i Hercegovine</a> u narednoj godini, kako stvari stoje, ne očekuje ništa dobro. S političke i sigurnosne situacije, odavno škripi sa svih strana, a svaki novi dan nosi i novu neizvjesnost. Niko ne zna šta nas očekuje. Građani su s pravom zabrinuti. Ali, dok Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, prijeti secesijom, međunarodna zajednica traži rješenje za Izborni zakon, iz EU i SAD tvrde da niko ne smije narušiti suverenitet, mnogi, ipak, gledaju kako i od čega da prežive. 
Jer u državi koja je među najsiromašnijima u Evropi i čija su primanja prava mizerija, penzije među najnižima, mnogo su važniji pun stomak i sigurna plaća od Dodikovih najava udara na državu.
Nismo se oporavili ni od pandemije, koja je ionako krhku ekonomiju skoro zakovala za samo dno, već nam prijete novi udari i harači. 
Jedan od udara je, svakako, povećanje cijene električne energije za privrednike, i to drastično. Iako na mala vrata, već je zadalo glavobolju mnogim privrednicima.
Uz povećanje cijene struje za privredu slijede lančana poskupljenja. Kraj godine već je donio mnoga, od poskupljenja brašna, ulja, benzina, skoro svih životnih namirnica. 
Pitanje je samo šta će biti u narednoj, 2022. godini. Ako se nastavi ovakvim tempom, rastom cijena, nestabilnom političkom situacijom, onda ništa dobro. Ovo bi mogla biti jedna od najtežih godina na svakom planu.
Poražavajući je podatak Unije za održivi povratak da je BiH do početka decembra napustilo 170.000 građana. Jer svi kojima je puna kapa nesigurnosti, loše vlasti, korumpiranih političara, zveckanja oružjem, gledaju da je napuste.
Nismo daleko od prognoza da se BiH pretvara u zemlju staraca. Mladi odlaze, a stari šute i trpe.

Nismo se oporavili ni od pandemije, koja je ionako krhku ekonomiju skoro zakovala za samo dno, već nam prijete novi harači

Jer u državi koja je među najsiromašnijima u Evropi mnogo su važniji pun stomak i sigurna plaća od Dodikovih najava udara na državu

Udari sa svih strana

<a href="https://avaz.ba/tag/2910/sergio-aguero">Argentinac Serhio Aguero (Sergio)</a> jučer je na Nou Kampu održao konferenciju za medije i, kako se očekivalo, objavio je kraj igračke karijere. Bio je primoran na ovaj potez zbog problema s tahikardijom. Kroz suze je poručio kako mu je zdravlje na prvom mjestu i da odlazi nakon preporuke ljekara. Usto je dodao da odlazi sretan i uzdignute glave. I nakon svega, mnogi se slažu da je igranje fudbala napustio jedan veliki igrač koji je ovoj igri dao mnogo toga. 
Život ga nije mazio. Živio je u siromaštvu u četvrti u Buenos Ajresu. Nadimak Kun dobio je prema junaku iz crtanog filma.
S devet godina pridružio se omladinskom sustavu Independijenta, a tamo su se brinuli i o njegovom formalnom obrazovanju. Sve kasnije ostaje historija.
Serhio Leonel Aguero del Kastiljo (Sergio Castillo) rođen je 2. juna 1988. godine. Seniorsku karijeru počeo je 2003. u matičnom Independijentu, odakle je otišao u Atletiko Madrid, s kojim je osvojio špansku ligu, Ligu Evrope i UEFA Superkup. Potom je igrao za Mančester siti, bio dio ubojitog tandema s našim Edinom Džekom. Donio je klubu prvi naslov prvaka Engleske nakon 44 godine. Ove godine stigao je u Barcelonu, ali nije igrao.
Za Argentinu je odigrao 101 utakmicu i postigao 41 gol.

Još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu

Kuda dalje, Milorade

Emir Hadžihafizbegović: Srce i duša Kamernog teatra

Pokeraš Mile

Jasmila Žbanić: Rediteljica sa stavom

Erik Nelson: Prijatelj BiH

Svjetski rat u BiH

Brisanje gumicom

Džanan Musa: Zaludio Španiju

Populista s Pantovčaka

Vladan Kovačević: Deseti put bez primljenog gola

Sarajevo od blata i snijega

Laži vuka iz Srbije

Analena Berbok: Sankcije Dodiku

Udari sa svih strana

Serhio Aguero: Kun rekao da je kraj

Kolumne

Još nismo pokopali ni žrtve iz prošlog, a srljamo ka novom ratu

Kuda dalje, Milorade

Emir Hadžihafizbegović: Srce i duša Kamernog teatra

Pokeraš Mile

Jasmila Žbanić: Rediteljica sa stavom

Erik Nelson: Prijatelj BiH

Svjetski rat u BiH

Brisanje gumicom

Džanan Musa: Zaludio Španiju

Populista s Pantovčaka

Vladan Kovačević: Deseti put bez primljenog gola

Sarajevo od blata i snijega

Laži vuka iz Srbije

Analena Berbok: Sankcije Dodiku

Udari sa svih strana

Serhio Aguero: Kun rekao da je kraj