Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von Leyen) obratila se u Evropskom parlamentu, gdje je obećala da će Bosni i Hercegovini dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, što je dočekano gromoglasnim aplauzom.Fon der Lajen lično se enormno založila da se pomogne našoj državi da uhvati evropski voz i dobije zeleno svjetlo za početak pregovora te da se izvrši pritisak na domaće političare da ozbiljno shvate historijsku priliku koja im se pruža i provedu potrebne uvjete.A za početak pregovora EU je maksimalno snizila kriterije: tražilo se usvajanje svega tri zakona koja su bh. političari, uz mnogo muke i natezanja, u posljednji tren usvojili te tako stvorili preduvjete za dobivanje zelenog svjetla.Naravno, put ka EU ima duboke pozitivne reperkusije po bh. društvo. Osim što od nas traži usvajanje zakona i standarda koji će od Bosne i Hercegovine učiniti daleko pravednije, funkcionalnije i transparentnije društvo, on obećava kreiranje pozitivne atmosfere ujedinjenosti oko evropske budućnosti, jedne od rijetkih stvari oko kojih među bh. građanima postoji konsenzus.Ursula Gertrud fon der Lajen njemačka je političarka koja je od 1. decembra 2019. godine predsjednica Evropske komisije. Članica je Kršćansko-demokratske unije (CDU), kao i Evropske narodne stranke (EPP).

Fon der Lajen lično se enormno založila da se pomogne našoj državi da uhvati evropski voz

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Teško se sjetiti povoda i situacije u kojoj su se Bosna i Hercegovina i impresivni rezultati i napredak mogli naći u istoj rečenici, ali dočekali smo, konačno, i taj historijski dan. Očekivalo se jučer da Evropska komisija zauzme stav o pitanju početka pregovora BiH o članstvu u EU, duboko se vjerovalo, postojale su i naznake da će on biti pozitivan, ali riječi predsjednice EK Ursule fon der Lajen (Von Leyen) odzvanjaju i danas. I odzvanjat će danima.- Otkad je dobila status kandidata, Bosna i Hercegovina je napravila impresivne korake naprijed. Više napretka je postignuto za nešto više od godinu nego za više od jedne decenije - kazala je Fon der Lajen.Predstavnici stranaka u vlasti odmah su se počeli udarati u prsa junačka, naglašavajući da je pozitivna odluka za našu zemlju rezultat politike dijaloga i kompromisa, da kada postoji dobra volja, možemo postići sve, da bolju vijest nismo dobili još od stjecanja nezavisnosti, a neki su konačno shvatili da će unutar EU i svi Srbi moći živjeti u ekonomskoj i političkoj zajednici bez granica. Barem ne ovakvih na kakve smo navikli. Dok se iz stranaka većine, s jakim povodom, čuju pobjedničke trube, opozicija je umuknula i konsolidira vlastite redove.Nakon što reakcije utihnu svakako se trebamo zapitati u kakvom smo to mraku i na kakvom dnu bili, pa da i tih nekoliko zakona i odluka iz Brisela izgleda kao “impresivan korak naprijed”.Jesu li oni mogli biti usvojeni i u godinama koje su pojeli skakavci, potrošenim na beskorisne obračune saopćenjima za javnost, blokade, nerad, javašluk? Gdje smo mogli biti danas da su tadašnji funkcioneri radili svoj posao? Koliko bi naše djece danas bilo s nama umjesto u dalekom svijetu? Zato ova generacija političara, koliko god raznolika bila, priliku ne smije upropastiti, jer službena odluka o početku pregovora bit će samo prvi korak na dugom i teškom putu na kojem će trebati puno više dogovora, kompromisa i rezultata. Do tada će efekte valjda osjetiti i građani BiH.

Nakon što reakcije utihnu svakako se trebamo zapitati u kakvom smo to mraku i na kakvom dnu bili

Historijska odluka

Rijetko se koji trener u Bosni i Hercegovini suočavao s nipodaštavanjem postignutih uspjeha kao Vinko Marinović, šef stručnog štaba banjalučkog Borca. Posebno je to bio slučaj nakon neslavno završene epizode u Sarajevu. Međutim, mnogi zaboravljaju da je Marinović na putu da se okiti titulom prvaka BiH i u trećem klubu. Uspio je to sa Zrinjskim u sezoni 2015./2016. i u Sarajevu u skraćenoj sezoni 2019./2020.Sada je na red došao uspjeh i s Borcem. Može se raspravljati da li su oni tu titulu kupili na autopijaci ili su vlasnici dušu đavolu prodali da bi došli do uspjeha. Za to niko dokaza nema. Ono za šta imamo je kompaktnost u igri i apsolutno razumijevanje svakog igrača šta se od njega traži u datom trenutku.Vrhunac je došao u Mostaru na gostovanju kod Zrinjskog. Banjalučani od nastanka Premijer lige BiH u ovom formatu su samo dva puta prošli neporaženo na stadionu „Pod Bijelim brijegom“, ali i tu su kletvu skinuli.“Doktorska disertacija” Vinka Marinovića o temi spremanja derbija bila je na vidjelu u ovom susretu. Zrinjski je na svom stadionu dobivao i mnogo ozbiljnije protivnike, ali Banjalučani su došli s ciljem – tri boda i ništa drugo. To su i uspjeli učiniti. Ne pamti se ni da je neko toliko izdominirao „Plemiće“ na njihovom terenu. Jednostavno, Vinko je još jednom pokazao zašto pripada samoj kremi bh. stručnjaka, nakon što je u ovoj igri razbio svog protivnika.

Na putu je da osvoji titulu prvaka BiH s trećim različitim klubom

 Marinović: Pripada samoj kremi bh. stručnjaka

Vinko Marinović: "Doktorska disertacija"

U vrijeme Austro-Ugarske, kada se politički i kulturni život u našoj zemlji ubrzano razvijao, svaka bitna stranka svakog naroda, svako veće kulturno udruženje, svaka veća organizacija imala je svoje glavno sjedište u Sarajevu. Tako je ostalo sve do agresije 1992. godine. Slijedili su različite, često potpuno međusobno suprotstavljene ideje koje su se kretale u rasponu od ultranacionalističkih do ultraliberalnih. No, sve su one uspijevale koegzistirati u istom gradu koji su sva tri naroda u zemlji i ljudi različitih opredjeljenja posmatrali kao svoj prirodni centar u BiH. Naravno, srpski i hrvatski nacionalisti su, s ratom, svoja središta i ključne institucije premjestili van Sarajeva.No, iako je (ne svojom krivicom) postalo dominantno bošnjački grad, u Sarajevu je opstala ideja o BiH kao multietničkoj i jedinstvenoj državi, s gradom i dalje dovoljno širokim da oko te ideje okupi i nemali broj nebošnjaka.Ipak, bošnjački nacionalisti procijenili su da je to previše, a da Sarajevo ima da bude bošnjačka replika Banje Luke i Širokog Brijega i isključivo bošnjački, a ne bh. politički i kulturni centar.Tri decenije obrazovnog sistema skrojenog po novobošnjačkom narativu, frustracije vlastitim političkim položajem, nasrtaji srpskog i hrvatskog nacionalizma na državu, kao i gnjev bošnjačkih nacionalista zbog gubitka vlasti stvorili su novi omikron bošnjačkog nacionalizma.On ne da dovodi u pitanje patriotizam srpskih i hrvatskih intelektualaca u Sarajevu nego ih sada otvoreno kiti epitetima poput UZP-ovci, četnici, ustaše, a one Bošnjake koji zagovaraju zajedništvo proglašava petom kolonom.Oni su odlučni, i to sve otvorenije pokazuju, Sarajevo očistiti od svega što ne bi bio bošnjački nacionalistički narativ, proglašavajući to „slabljenjem vlastite nacionalne pozicije“.Ako uspiju, a u velikom su zamahu, tu onda i prestaje priča o Bosni i Hercegovini kao državi. Jer, ako Sarajevo poklekne i postane bastion bošnjačkog nacionalizma iz kojeg je protjerano svako drugačije mišljenje, tu nema centripetalne sile koja bi državu držala na okupu.Umjesto toga, imat ćemo trajno tri odvojena etnički čista društva koja jedna druge posmatraju kao neprijateljske teritorije i s mukom preko krhkih institucija održavaju privid države koje u praksi nema.

Bošnjački nacionalisti pokušavaju glavni grad BiH pretvoriti u bošnjačku repliku Banje Luke i Širokog Brijega

Ako padne Sarajevo...

Ramazansko vrijeme je mubarek vrijeme i naši postupci u njemu zadobivaju naročit značaj - uvećavaju se, kako oni dobri tako i oni loši, kazao je u svojoj ramazanskoj poruci reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović, pozivajući da povedemo računa o svojim postupcima, ali i da se u svojim dovama sjetimo nevinih ljudi u svijetu, naročito u Palestini i Ukrajini, koji stradavaju i izloženi su neviđenim patnjama.- Zamolimo svog Gospodara da otkloni od njih zlo, zaštiti ih svojom zaštitom i donese mir u ove zemlje - poručio je reis Kavazović.Svaki ramazan u prošlosti stizao je u periodima različitih iskušenja, ratova, gladi, bolesti, doživjeli smo i onaj u vrijeme pandemije kada su i džamije morale biti zatvorene, ali u svijetu u kojem ljudski život sve manje vrijedi i kojeg ljudska mržnja i bezosjećajnost vode ka kataklizmi dove za mir, čini se, nikada nisu bile potrebnije.Dove, molitve, pa koliko se prime, ali i ljudi koji bi i vlastitim riječima i postupcima iz zemlje koja još pati zbog posljedica zla i mržnje koje je osjetila mogu ovaj dio svijeta učiniti puno boljim, ljepšim i sretnijim.

Sa sumrakom jučerašnjeg dana muslimani u cijelom svijetu zakoračili su u ramazan

Husein ef. Kavazović: Poziv na mir

Sa zalaskom sunca sinoć je nastupio ramazan, sveti mjesec za muslimane širom svijeta. Uoči samog dolaska tog dragocjenog mjeseca bh. ulema je poslala brojne poruke o značaju i važnosti ramazana. Upućene su i brojne čestitke ovdašnjim muslimanima i od onih koji čine vlast u našoj zemlji.U mnogim gradovima širom BiH ovaj odabrani mjesec za muslimane je donio i posebnu atmosferu. Dijelom se osjeti tradicija, ali i ono što ona nije, a što bi se, naprimjer, moglo pripisati kiču i nečemu što nije svojstveno našem podneblju.Nažalost, za neke će najvažniji trenutak biti „okinuti“ selfi za iftar pod blještavilom hiljada upaljenih lampica na nekoj „instagramičnoj“ lokaciji, ili na razne načine i sadržaje zloupotrijebiti dane ramazana za ličnu promociju na društvenim mrežama.Kako god, svako ima pravo provoditi ramazan onako kako misli da treba, tradicionalno ili na neki drugi način, ali ovaj mjesec je prilika za preispitivanje svakog čovjeka koji posti, gdje je i kakav može biti.Ramazan je prilika svakom iskrenom postaču, ali i svakom čovjeku kojem je stalo do dobrote, da pokaže da može biti bolji, drugačiji, odvažniji, da može nadići vlastite slabosti, od egoizma do pohlepe, da postanu svjesni koliko je važno držati na okupu vlastitu porodicu, koja nikad kao do sada nije bila izloženija raznim udarima, ali i zajednicu.Prilika je to za sve vjernike da se upitaju kakvu ulogu imaju u svojoj porodici, zajednici, društvu, koliko su sami odgovorni za neke situacije i pojave. Jesu li iskreni jedni prema drugima, koliko prepoznaju dobro u čovjeku do sebe? Koliko imaju razumijevanja za one koji pate, koji su bolesni, sami, siromašni? Jesu li izgubili osjećaj za vlastiti komšiluk, jesu li se toliko otuđili da se ta izuzetna tradicionalna vrijednost skoro ugasila?Ramazan je sveto vrijeme i prilika da se zastane, pogleda u vlastito lice, ali i lice onog do sebe.

 Ramazan je prilika svakom iskrenom postaču, ali i svakom čovjeku, da pokaže da može biti bolji, drugačiji, odvažniji

Pogled u lice

Sedmicu iza nas obilježio je skandal koji je napravio Nedeljko Elek, direktor „Sarajevo-gasa“ iz Istočnog Sarajeva, nakon ročišta Miloradu Dodiku, predsjedniku RS. Zasmetalo je Eleku što je policajac MUP-a Kantona Sarajevo radio svoj posao - jednostavno upozorio vozača koji je vozio Elekovo budžetsko du*e da ne može parkirati na trotoar, ma ni 10 sekundi!

Kada je to vidio direktor, počeo je galamiti, ponašati se kao uvrijeđena mlada, ibretiti se, kako je moguće da policajac ne zna ko je on, kako je moguće da se tako ponaša prema njemu!? Da njemu, Nedeljku Eleku, ne da da parkira na trotoar! Tobože, značajnoj faci koja nijedno ročište predsjedniku Dodiku ne propušta. Valjda da bude viđen, jer posljednjih mjeseci nema medija ni redakcije koja ne pošalje ekipu pred zgradu Suda Bosne i Hercegovine.Prilika je to da ih narod vidi, ili predsjednikov tim, pa da ujutro na press clipingu kažu: „Evo ga, i on je bio.“ U tom svom rektalnom alpinizmu prednjači Sanja Vulić, kojoj je Dodik bog, koja svakome „je*e mater ko se usudi mrko poprijeko pogledati njenog boga, predsjednika Dodika“.Iz novinarskog iskustva, desetak godina praćenja dolazaka konkretno Milorada Dodika na razne sastanke, pregovore, konferencije za novinare, iako mu se mnogo toga može spočitati, jedno je tačno - nikada se nije bahatio prema policajcima ili službenim osobama koje stoje na vratima, osiguravaju red i provode zakon. Nedavno je spomenuo jednog policajca u sudnici i to je sve.E sad, ako Dodik, koji slovi za supermoćnog političara u BiH, vodi računa o odnosu prema službenim licima, zašto onda podguzna muha u obliku visokog Eleka to radi? Zašto on traži da ga se zove ekselencijo? Ko si, bolan ne bio, ti?On je počasni konzul Bjelorusije u BiH i otud diplomatske tablice na automobilu. E sad, ako je ispred Državnog suda tražio da ga se oslovljava s ekselencijo, znači li to da je u zgradi Suda odnosno u sudnici bio u svojstvu počasnog konzula Bjelorusije? To onda baca skroz drugo svjetlo na cijeli ovaj događaj, jer konzularni odnosi propisuju drugačija pravila o imunitetu i tako dalje.I šta, pobogu, ako je počasni konzul Bjelorusije? Ništa, oprostite, ekselencijo, što smo Vas snimili i pokazali o kakvom se papku radi.Tučnjave, prijetnje, pozivanje na linč, „opustošio OC Jahorina“... samo su neki od natpisa u bh. medijima kada se u Google pretraživač upiše ime Nedeljko Elek. Od prošle sedmice vjerovatno piše i „ekselencijo“.

Dodik se, naprimjer, nikada nije bahatio prema policajcima ili službenim osobama koje stoje na vratima, osiguravaju red i provode zakon

Elek s policajcem ispred Suda: Nije to lijepo, gospodine

Nedeljko Elek: Oprostite, ekselencijo!

Eto, prođe i ovaj 8. mart, Međunarodni dan žena. Svjedočili smo, kao i svake godine, ulicama zakrčenim prodavačima cvijeća, neshvatljivim gužvama kod frizera i salonima za razne vrste uljepšavanja te na koncu dana ponudama za „nezaboravan“ praznični provod u nekom ugostiteljskom objektu. Mnoge žene, sređene od glave do pete, paradirale su ponosno s karanfilom u ruci, sretne zbog te neke svečarske atmosfere.Da li je ovaj praznik uopće zamišljen da se obilježava na ovaj način? Da li je vrijeme za slavlje? Gdje su danas žene u bh. društvu? Koliko je odnos prema njima bolji ili gori nego što je bio ranije...? Šta se to slavilo? Možda to što su muškarci za iste poslove i dalje puno bolje plaćeni od žena? To nije tako samo u našoj zemlji, taj problem seže do bogatog i sjajnog Holivuda. Slavne glumice multimilionerke dižu glas, bune se, a kod nas se šuti.Žene se na istim pozicijama kao muškarci suočavaju s raznim vrstama diskriminacije, ponižavanja, mnogim poslodavcima padne mrak na oči kada ostanu trudne... Koliki je omjer između žena i muškaraca na rukovodećim pozicijama?Šta se to slavi? To što žena dobije šamar kada se usudi upitati za plaću, možda?Šta se slavi u zemlji koju potresaju brutalna ubistva žena? Dan nakon 8. marta ostao je taj uvehli cvijet, možda pravi simbol položaja žene u današnjem bh. društvu. Tog 8. marta svima su usta bila puna žena, a danas je već druga priča. U općoj primitivizaciji društva žena izvlači poprilično deblji kraj.Za početak, nježniji spol bi se trebao podsjetiti kako je zapravo nastao ovaj praznik, kada i zbog čega su žene digle glas. I ništa neće pasti s neba, kao što nije padalo ni ženama koje su dizale glas još na početku 20. stoljeća. A gdje smo mi koje smo duboko zagazile u 21. stoljeće? Odgovor na ovo pitanje bio bi vulgaran i svakako ne za novine.

Nježniji spol bi se trebao podsjetiti kako je zapravo nastao Međunarodni dan žena, kada i zbog čega su žene digle glas

Šta to slave žene

Posljednjih dana mogli smo ispratiti domaće izbore Hrvatske i Srbije za predstavnika za pjesmu Evrovizije. Posebno kontroverzno je prošao onaj kod istočnih susjeda, kada je stručni žiri odlučio da bolja i kvalitetnija pjesma Teya Dora ide na Evroviziju umjesto "volje naroda“, tj. Breskvicinog naricanja o orlovima, gnijezdima, crnim pticama koje će otići (vidjeti pod: albanska zastava), bogtepita.Godine 1999. na obnovljenom festivalu “Vaš šlager sezone”, na kojem se istovremeno birao predstavnik BiH za Evroviziju, učestvovao je sam vrh bh. muzičke estrade. Dino Merlin, Hari Mata Hari, “Plavi orkestar”, Žera, 7Up, Vajta ... bili su samo neki od učesnika. Svi na jednom festivalu. Onda smo ukinuli festivale. Pa smo ubrzo ukinuli i izbore za pjesmu Evrovizije i birali unaprijed jednog izvođača. Pa smo onda prestali i ići na Evroviziju.Zbog nesposobnosti i dugovanja BHRT-a na ovom takmičenju nismo nastupali od 2013. (uz prekid 2016.), a javni servisi su nam pod sankcijama Evropske radiodifuzijske unije (EBU). Niti je zbog toga ko odgovarao niti je iko ikog pozivao na odgovornost niti ko će odgovarati, a pojedinci krivi što BiH nema na Evroviziji i dalje sjede na svojim pozicijama. I nikom ništa.Uglavnom, na najvećoj evropskoj muzičkoj smotri i jednom od rijetkih međunarodnih događaja na kojem je naša zemlja imala zapažene rezultate, pa osvajala i 3. i 6. mjesta, BiH nema.I javni servisi koji upravljaju takmičenjem su u međuvremenu, manje-više, propali. A propala je, manje-više, i muzička produkcija, pa nije jasno ni ko bi se više takmičio na nekom domaćem festivalu. Kao što su propale i još desetine institucija i organizacija koje čine jednu državu, od kulture do sporta. I nikom ništa. Ali zato imamo spomenika i zastava da ih vežemo oko regio glutealisa.

Posljednji put smo na Evroviziji nastupali davne 2016. godine

Bosanske breskvice

Turska košarka u posljednjim godinama nije na nivou na kojem je nekoć bila. Hedo Turkolu (Turkoglu), Mehmet Okur, Ersan Ilijasova (Ilyasova) – redom su zvijezde koje su žarile i palile parketima NBA lige u prošlosti.Međutim, sada se pojavila još veća zvijezda, a ona se zove Alperen Šengun (Sengun). Centar Hjuston Roketsa oduševljava ove sezone i njegova karijera je, sigurno, u uzlaznoj putanji. U timu koji je u proteklim godinama više deprimirao nego oduševljavao svoje navijače na parketima su se pojavili obrisi ozbiljnog igrača. Izbor za Ol-star ekipu mu je izmakao za dlaku, prvenstveno zbog toga što mnogi nisu zainteresirani za ekipu iz Teksasa. Ipak, on vraća popularne „Rakete“ na mapu.U posljednje dvije utakmice prvo se poigravao francuskim 226 centimetara visokim čudom Viktorom Vembanjamom (Victor Wembanyama) te mu spakovao 45 poena uz 13 skokova, da bi onda skupo prodao kožu protiv LA Klipersa, protiv kojih je zabilježio tripl-dabl, upisavši 23 koša, uz 19 uhvaćenih lopti i 14 asistencija.Sjajne partije su američke medije natjerale da naprave poređenje s još jednim vrhunskim Evropljaninom, pa je zaradio nadimak "Baby Jokić“. Može se i pretpostaviti o kome je riječ. Rakete, ukoliko se pouzdaju u Šenguna, sigurno će daleko dogurati. Možda budu, poslije NASA-e, druga organizacija iz Hjustona koja je zakoračila na mjesec.

Čekaj, Hjustone, možda nemamo problem

Alperen Šengun: "Baby Jokić"

Ovih dana je lijepo biti Bosanac i Hercegovac. Naravno, zbog naših uspješnih sportista i sportskih radnika koji na najbolji način predstavljaju našu domovinu u bijelom svijetu.Edin Džeko to radi godinama, a u pomoć su mu pristigli Džanan Musa, Lana Pudar, Elvedina Muzaferija, Lejla Njemčević, sjajni karatisti, tekvondoisti...Tu su i naši genijalci s pištaljkom. Braća Konjičanin, Amar i Dino, sudili su na minulom Evropskom prvenstvu za rukometaše. Arijana Jašarević-Vojić je redovno delegatkinja na velikim rukometnim takmičenjima. Irfan Peljto ispisuje historiju bh. fudbala, a s velikim uspjesima nastavio je i Ademir Zurapović.Našem najboljem košarkaškom sudiji ukazano je veliko povjerenje – dijelit će pravdu na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta. Zurapović ima ogromno internacionalno iskustvo. On je na Igrama u Tokiju 2021. sudio veliko finale između SAD i Francuske.Bio je sudija i finala Eurobasketa 2022., dijelio je pravdu na meču za bronzu Svjetskog prvenstva 2019. godine, kao i na Mundobasketu prošle godine. Karijera Ademira Zurapovića traje već 29 godina, a rođeni Tuzlak FIBA sudija je od 1995. godine.

Rođeni Tuzlak ponovo će suditi na Olimpijskim igrama

Ademir Zurapović: Velika čast

Slika i prilika prototipa današnjeg političara ili, kobajagi, menadžera prikazana je jučer ispred Suda BiH, najvažnije pravosudne institucije u državi, i to nakon ročišta Miloradu Dodiku, predsjedniku RS. Najveći među pristalicama (ali po visini) Nedeljko Elek, uglađen, začešljan, ruku njegovanih narodnim parama, nakon ročišta, svu svoju silu i moć, koju valjda osjeća, istresao je na policajca, pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo. Što?

Zato što se Elekov vozač službenim automobilom popeo na trotoar, a policajac ga ljubazno zamolio da se ne zaustavlja, nego da nastavi vožnju. I to je sve što je službenik uradio. Profesionalno, bez emocija, uljudno, nije galamio. Nije nikoga uvrijedio, osim Elekov ego i sujetu. Vozač je vozilo popeo na trotoar jer mu je Elek tako rekao, iako zna i vidi da će time stvoriti ''čep'' i da će nastati kuršlus u saobraćaju. Nema veze, on je rekao i vozač mora tu stati.„Fino se ponašaj“, „krenut će kad mu ja kažem“, „nemoj se tako ponašati“, „je li ti jasno“, sve kažiprstom mašući prema policajcu, koji je Eleka blijedo gledao i ponavljao „pomjerite vozilo“. Nije se ništa strašno desilo, osim što je vječiti direktor (trenutno je na čelu ''Sarajevogasa'' iz Istočnog Sarajeva), član dobro plaćenog upravnog ili nadzornog odbora, ispao seljak. Nadobudan, bahat, i da se ne troši tinta na nabrajanje.Ovaj jučerašnji primjer je razlog zbog kojeg narod kipi od bijesa kada njihovim naseljem ko furije prođu crne limuzine pod rotacijama. Razlog zbog kojeg im polusvijet u kojem razni eleki drže riječ vedri i oblači. Kreira kako će njihovoj djeci biti sutra, prekosutra, ubuduće.I da, možda je Elek u Lukavici navikao da vozača tjera da se parkira po trotoaru, ali u Sarajevu to nije dozvoljeno ni mnogo većim „mangupima“ od Eleka.

Nije se ništa strašno desilo, osim što je vječiti direktor (trenutno je na čelu “Sarajevogasa” iz Istočnog Sarajeva), ispao seljak

Elekov prst

Kada se zna da je odnos države prema sportu već godinama, najblaže rečeno, maćehinski, onda je svaki uspjeh koji ostvare sportisti ravan čudu. Pogotovo kada je riječ o pojedincima, poput briljantnih Lane Pudar, Elvedine Muzaferije, Mesuda Pezera...Dok cijeli skijaški svijet piše o Muzaferiji kao potpunoj senzaciji, dotle je mlada Visočanka do svojih posljednjih sjajnih rezultata koračala teškim i dugim putem.Baš kao i Pudar, za koju je suvišno govoriti u kakvim je uvjetima trenirala, ili Pezer i ini. Svi oni svoj uspjeh mogu pripisati svom iznimnom talentu, čeličnoj volji i neviđenom trudu.Pod pritiskom uspjeha naših sportista, ali i javnosti daju im se određene beneficije, javljaju se sponzori, ali sistem ne funkcionira na takav način.BiH je mala zemlja, a naši sportski pojedinci svojim uspjesima doprinose izuzetno velikoj promociji države. I, kako to obično biva, kada neko od njih okači medalju o vrat, brže-bolje, s raznih nivoa vlasti zapljušte čestitke, uslijede prijemi, izdvoji se kakva suma novca, pri čemu sebe političari promoviraju i uskoro se na tome cijela priča završi.Naprimjer, iza fenomenalnih rezultata Pudar nije se dogodio nikakav infrastrukturni napredak. Umjesto da se izgradnja olimpijskog bazena u njenom rodnom Mostaru do sada privela kraju, na gradilištu se još ni lopata betona nije prosula. Kada se izgradi, Lani, vjerovatno, taj bazen neće trebati, ali hoće nekim drugim darovitim djevojčicama i dječacima koji žele trenirati plivanje. Kao što ima onih koje će Elvedinin uspjeh motivirati za skijanje ili Mesudov za atletiku, ili bilo čiji za neki sport.Sve dok država sistemski ne stane iza rezultata naših sportista i sportašica i ne preuzme majčinsku ulogu u tom procesu, iz BiH će odlaziti talenti. Jer ne padaju medalje s neba.

Sve dok država sistemski ne stane iza rezultata naših sportista i sportašica, iz BiH će odlaziti talenti

Ne padaju medalje s neba

Snažne i ohrabrujuće poruke još je jednom poslala ministrica vanjskih poslova Njemačke Analena Berbok (Annalena Baerbock), koja je boravila u posjeti Bosni i Hercegovini.Dok su sve oči uprte u vladajuću koaliciju i usvajanje preostala dva zakona koja EU traži od nas kako bismo 21. marta potencijalno dobili zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za članstvo, Berbok je poručila kako je BiH na raskrsnici i kako je ovo šansa koju BiH ne smije propustiti.Još jednom je dala vjetar u leđa ponavljajući da je BiH mjesto u EU, a istaknula je, zajedno s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, sve benefite članstva. Nije samo govorila kako EU treba BiH već i obrnuto, da ova zemlja u srcu Evrope može doprinijeti Uniji.Također, posebno se osvrnula na secesionističke fantazije pojedinih političara kazavši kako će ih jasno imenovati i time otvoreno poručila da od secesionizma nema ništa.

Nije samo govorila kako EU treba BiH već i obrnuto, da ova zemlja u srcu Evrope može doprinijeti Uniji

Berbok: Šansa koju BiH ne smije propustiti

Analena Berbok: Vjetar u leđa

Umorni smo od izgubljenih godina, blokada, ucjena, propalih sastanaka, prijetnji raspadom države i borbe s vremenom da se osigura što bolja pozicija prije konačne odluke o početku pregovora o članstvu u EU, pa je aktuelna vlast nerijetko izložena kritikama i dobronamjernih medija poput ovog.Međutim, kako god završila borba za tako važan korak na evropskom putu – a najave su optimističnije od stanja kakvim ga mi u BiH vidimo – red je konstatirati da ova država danas na diplomatskom planu stoji mnogo bolje nego ranijih godina, a u agendama zapadnoevropskih država i SAD zauzima mnogo važnije mjesto.Potvrđuju to i intenzivne diplomatske aktivnosti, posjete visokih zvaničnika EU, nikada jasnije poruke pomoćnika američkog državnog sekretara Džejmsa Obrajana (James O'Brien), jučerašnje snažne poruke ministara vanjskih poslova Austrije i Italije Aleksandera Šalenberga (Alexander Schallenberg) i Antonija Tajanija, dolazak njemačke ministrice Analene Berbok (Analenna Baerbock)…Novi geopolitički odnosi u svijetu imali su utjecaj i na poziciju BiH, ali drugačiji tretman svakako su inicirale i promjene u vlasti u Sarajevu, politika kompromisa, jasna opredijeljenost za evropske vrijednosti i euroatlantske integracije te strpljenje i trud pokazani proteklih mjeseci.Podsjetimo, prije samo 15 mjeseci bili smo paralizirani beskorisnim svađama i međusobnim prijetnjama na unutrašnjem planu, a na međunarodnom i izolirani, jer je tadašnja ministrica vanjskih poslova, umjesto evropskih, primala kolegu iz Irana, a, umjesto u Brisel ili Vašington – putovala na Maldive. Tadašnji član Predsjedništva se, umjesto susreta sa svjetskim državnicima, otimao za mikrofon pod prozorom OHR-a kako bi nešto poručio visokom predstavniku.Sliku BiH tada i danas možda pred očima imaju i evropski zvaničnici koji poručuju da je situacija u BiH bolja nego ikada ranije te da je u BiH, kada je o evropskom putu riječ, više urađeno u proteklih nekoliko mjeseci nego u proteklih nekoliko godina.&nbsp;

Ova država danas na diplomatskom planu stoji mnogo bolje nego ranijih godina

Bolja slika

Ermedin Demirović, reprezentativac Bosne i Hercegovine, nastavlja briljirati u dresu Augsburga ove sezone. Jedan od naših najboljih napadača potvrdio je sjajnu formu u visokoj pobjedi svoje ekipe nad Darmštatom (0:6), upisavši nova dva gola i asistenciju.Bavarski klub je već u prvom poluvremenu riješio pitanje pobjednika, a tome je najviše kumovao „Zmaj“. Pogađao je u 20. i 29. minuti, a između ta dva pogotka uspio je i asistirati saigraču iz napada.Demirović je s novim golovima došao do brojke od 14 u ovoj sezoni Bundeslige, što ga svrstava na 4. mjesto najbolje liste strijelaca. Uz mnoge pogotke, asistirao je svojim saigračima čak osam puta, što ga također stavlja na četvrto mjesto te liste.Njegovi nastupi ne prolaze nezapaženo, pa su brojni njemački, ali i klubovi iz ostalih „Liga petica“ ozbiljno zagrizli za njegove usluge. Ostaje nada da će dvadesetpetogodišnji napadač uspjeti prenijeti svoju fenomenalnu formu i kada zaigra u dresu reprezentacije BiH, te da će nam pomoći u baražu za odlazak na Evropsko prvenstvo, koji se igra krajem marta.

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Historijska odluka

Vinko Marinović: "Doktorska disertacija"

Ako padne Sarajevo...

Husein ef. Kavazović: Poziv na mir

Pogled u lice

Nedeljko Elek: Oprostite, ekselencijo!

Šta to slave žene

Bosanske breskvice

Alperen Šengun: "Baby Jokić"

Ademir Zurapović: Velika čast

Elekov prst

Ne padaju medalje s neba

Analena Berbok: Vjetar u leđa

Bolja slika

Ermedin Demirović: "Zmaj" briljira

Kolumne

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Historijska odluka

Vinko Marinović: "Doktorska disertacija"

Ako padne Sarajevo...

Husein ef. Kavazović: Poziv na mir

Pogled u lice

Nedeljko Elek: Oprostite, ekselencijo!

Šta to slave žene

Bosanske breskvice

Alperen Šengun: "Baby Jokić"

Ademir Zurapović: Velika čast

Elekov prst

Ne padaju medalje s neba

Analena Berbok: Vjetar u leđa

Bolja slika

Ermedin Demirović: "Zmaj" briljira