U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj preparata koji se koriste kao dodatak ishrani, a u sastavu sadrže vitamine i minerale, beta glukane, aktivne sastojke biljaka koji u tim kombinacijama djeluju tako da nadopunjuju jedni druge, sinergistički.- Za vrijeme Covida 19 vidjeli smo koliko su ljudi pokušavali da se upravo tim preparatima zaštite od virusa. Primijetili smo da su pacijenti koji su koristili suplementaciju prolazili bez simptoma ili sa lakšom kliničkom slikom. Nakon pandemije, upotreba je opala, ali se u velikoj mjeri promijenila svijest ljudi o značaju upotrebe suplemenata - kazala je Feni magistar farmacije Adisa Džananović.Prema njenim riječima, suplemente najčešće kupuje radno sposobno stanovništvo ali i stariji koji su 'rizična', osjetljiva populacija.- Najčešće se kupuje vitamin D, cink, vitamin B12, B-complex (skup svih vitamina B grupe), vitamin C, selen, folna kiselina, željezo, magnezij, kalcij ali i glukozamini, kondroitini. Važno je napomenuti da se suplementacija ne bi trebala uzimati 'na svoju ruku'. Važno je da se prije upotrebe posavjetujemo sa svojim farmaceutom ili ljekarom - naglasila je.Kako je kazala, veliki broj lijekova koje pacijenti koriste dovodi do smanjenja vitamina i minerala u organizmu i na taj način dovode do promjena u nutritivnom sastavu. Najčešći lijekovi koji utječu na status vitamina i minerala u našem organizmu su antiepileptici, metformin, diuretici, kortikosteroidi, antacidi, statini, beta blokatori.- Naprimjer kortikosteroidi, antiepileptici i antacidi mogu negativno utjecati na metabolizam vitamina D i kalcijuma. Kod dugotrajne upotrebe metformina, nivo vitamina B12 može opasti. Kod dugotrajne upotrebe oralnih kontraceptiva može se smanjiti nivo selena, cinka i željeza. Statini i beta blokatori su povezani sa smanjenjem nivoa koenzima Q10 - podsjetila je.Džananović kaže da upotreba suplemenata ovisi od organizma, svaki djeluje drugačije. Potreba za suplementacijom ovise od godina, načina života i eventualne terapije.- Suplemente treba uzimati pravilno. Tako se naprimjer magnezij pije u popodnevnim satima ili pred spavanje, radi opuštanja mišića. Omega 3 masne kiseline uz večeru ili obrok bogat mastima. Uz ručak pijemo cink, multivitamine, koenzim Q10. Uvođenje novih suplemenata uvijek treba biti u konsultaciji sa farmaceutom ili ljekarom - upozorila je predsjednica UO Komore magistara farmacije FBiH prim. mr.ph. Adisa Džananović.

Potreba za suplementacijom ovise od godina, načina života i eventualne terapije

Džananović: Suplemente uzimati pravilno, u konsultaciji sa farmaceutom ili ljekarom



Dolazak proljeća često donosi potrebu za promjenama u svakodnevnom životu. Nakon zimskog perioda, koji je obično obilježen težom hranom, manjkom kretanja i sporijim tempom, mnogi primjećuju umor, tromost i pad energije. Upravo tada sve više ljudi razmišlja o uvođenju zdravijih navika, ali naglasak je na postepenim i održivim promjenama.Jedan od ključnih faktora u tom procesu je crijevna flora – složen sistem mikroorganizama koji ima važnu ulogu u probavi i iskorištavanju hranjivih tvari. Na njen balans utiču brojni faktori, poput načina ishrane, fizičke aktivnosti i životnog stila, zbog čega je važno dugoročno raditi na kvaliteti prehrambenih navika.<h2>Raznovrsna ishrana i vlakna</h2>Namirnice biljnog porijekla, poput voća, povrća, mahunarki i integralnih žitarica, bogate su vlaknima koja su važan dio uravnotežene ishrane. Vlakna imaju značajnu ulogu jer predstavljaju „hranu“ za korisne bakterije u crijevima.Posebno se izdvajaju topiva vlakna, poput pektina, koja doprinose raznovrsnosti ishrane. Redovan unos ovih namirnica, uz dovoljan unos tečnosti i ustaljen ritam obroka, može doprinijeti boljoj ravnoteži organizma.Važno je naglasiti da promjene ne moraju biti nagle – male i postepene prilagodbe često daju najbolje rezultate na duže staze.<h2>Dodaci kao podrška ishrani</h2>Pored pravilne ishrane i zdravog načina života, neki se odlučuju i za dodatke prehrani kao podršku svakodnevnoj rutini. Oni se ne smatraju zamjenom za kvalitetnu ishranu, već dopunom, posebno u situacijama kada nije lako osigurati raznovrstan jelovnik.U savremenom pristupu sve se više koriste kombinacije korisnih bakterijskih sojeva i vlakana, koje zajedno doprinose ravnoteži crijevne flore. Takvi proizvodi osmišljeni su da podrže prirodne procese u organizmu i olakšaju održavanje zdravih navika.Na kraju, ključ dobrog osjećaja nije u brzim rješenjima, već u dugoročnom pristupu – uravnoteženoj ishrani, redovnim obrocima i brizi o vlastitom tijelu iznutra.

Raznovrsna ishrana, unos vlakana i briga o crijevnoj flori postaju ključ dugoročne ravnoteže organizma i boljeg svakodnevnog osjećaja

Osjećaj lakoće počinje iznutra: Proljeće kao idealno vrijeme za promjenu prehrambenih navika

Povratak na posao nakon pauze može biti izazovan, posebno ako se poslije ručka osjećate pospano i nemate energije. Uz pravi izbor hrane, popodnevni pad koncentracije može se izbjeći, a produktivnost održati na visokom nivou. Donosimo pet namirnica koje vam pomažu da ostanete fokusirani i puni energije do kraja radnog dana.<h2>Svježe voće i povrće</h2>Voće i povrće bogato vlaknima, vitaminima i mineralima pomaže u održavanju energije, smanjuje umor i poboljšava opće zdravlje. Ciljajte na pet porcija dnevno.&nbsp;Primjeri kombinacija za ručak:- Salata od špinata s jagodama- Jogurt parfait s borovnicama- Sendvič s pilećom salatom i rajčicama- Smoothie od kelja i voća- Narezane paprike i mrkve s humusom<h2>Složeni ugljikohidrati</h2>Složeni ugljikohidrati sporije se probavljaju i daju dugotrajnu energiju, za razliku od bijelog kruha, tjestenine i slatkiša koji izazivaju nagli pad energije.Primjeri:- Zobena kaša s bananama i bobičastim voćem- Integralna tjestenina sa svježim povrćem- Kvinoja s piletinom i povrćem- Salata od batata i špinata<h2>Nemasni proteini</h2>Proteini pomažu održati mišićnu masu i stabilnu energiju. Ciljajte na 46 g dnevno za žene i 56 g za muškarce.Primjeri:- Salata s kuhanim jajima- Pileća salata na rikoli- Sendvič s pečenom puretinom- Tuna salata s integralnim krekerima- Vegetarijanski čili s mahunarkama<h2>Orašasti plodovi i sjemenke</h2>Oni su bogati proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima, a magnezij pomaže smanjiti umor.Primjeri:- Mješavina badema, indijskih oraščića i sjemenki suncokreta- Jogurt parfait s orasima i chia sjemenkama- Smoothie s bademovim maslacem i lanom- Salata od kelja s pečenim sjemenkama bundeve<h2>Voda s dodanim voćem</h2>Hidratacija je ključna za energiju i koncentraciju. Umor je često znak dehidracije, stoga pijte dovoljno vode.Popularne kombinacije:- Limun i limeta- Jagode i bosiljak- Limun i đumbir- Krastavac i metvica- Naranča i brusnica<h2>Hrana koju je najbolje izbjegavati</h2>Da bi energija ostala stabilna, izbjegavajte visokomasnu i visokokaloričnu hranu koja otežava probavu.Primjeri:- Brza hrana: pomfrit, hamburgeri, nuggets- Jako prerađena hrana: smrznuta pizza, krekeri- Slatkiši i gazirani napiciPravilan izbor namirnica za ručak može značajno poboljšati fokus, koncentraciju i ukupnu energiju za ostatak radnog dana.

Kako odabrati namirnice za ručak koje će vas napuniti energijom, poboljšati koncentraciju i spriječiti popodnevni pad energije

Energija i fokus: Ručak koji vas drži produktivnim

Kurkuma je mnogo više od začina koji jelu daje intenzivnu žutu boju. Njeni aktivni spojevi, posebno kurkumin, sve više privlače pažnju stručnjaka zbog potencijala da podrže mršavljenje, smanje upalu i poboljšaju metabolizam. Pravilna upotreba kurkume može biti snažan saveznik u vašoj borbi s viškom kilograma.<h2>Kurkuma i mršavljenje</h2>Kurkumin, glavni aktivni sastojak kurkume, djeluje antioksidativno i protuupalno, a istraživanja pokazuju da može pomoći u smanjenju tjelesne masti, opsega struka i indeksa tjelesne mase (BMI) za 2 do 10 posto. Njegovo dejstvo najbolje se očituje kada se konzumira uz promjene životnog stila, uključujući uravnoteženu prehranu i redovnu tjelesnu aktivnost.Glavni načini na koje kurkuma pomaže mršavljenju:Pojačava metabolizam i sagorijevanje kalorija u masnom tkivuSmanjuje upalu povezanu s pretilošćuSmanjuje stvaranje novih masnih stanicaPomaže u regulaciji hormona koji utječu na glad i metabolizamPotiče tijelo da energiju koristi umjesto da je skladišti kao masnoćuDjeluje kao blagi prebiotik koji podržava zdravlje crijeva<h2>Kako koristiti kurkumu za najbolje rezultate</h2>Hrana i pićeKurkumu možete dodati u kuhana jela ili pića, ali važno je znati da tijelo ne apsorbuje kurkumin efikasno iz same hrane. Sadržaj kurkumina u prahu je mali (3–8%), pa ove količine često nisu dovoljne za vidljive efekte mršavljenja.Da biste povećali apsorpciju:Kombinirajte kurkumu s crnim biberom (piperinom)Dodajte masnoće poput kokosovog ulja ili avokadaDodaci prehraniDodaci kurkumina nude koncentriranu dozu, obično između 500 i 2.000 mg dnevno, što je istraživanjima pokazano kao efikasno za mršavljenje. Potražite proizvode koji sadrže:Piperin za bolju apsorpcijuNanočestice ili fosfolipideAntioksidanse koji pojačavaju djelovanje kurkuminaDostupni su u obliku kapsula, gumiranih bombona ili tinktura. Ovi oblici omogućavaju da tijelo maksimalno iskoristi prednosti kurkume.Uz pravilnu upotrebu, kurkuma može postati vaš prirodni saveznik u mršavljenju, poboljšanju metabolizma i općem zdravlju, bez potrebe za skupim suplementima ili složenim dijetama.

Prirodni saveznik za sagorijevanje masti i bolji metabolizam

TRI ZAČINA koja se često nalaze u kuhinjama, cimet, kurkuma i đumbir, mogu oslabiti djelovanje nekih lijekova i tako ugroziti zdravlje

Mršavljenje uz kurkumu: Kako popularni začin prirodno topi masnoće

Jagode su stigle na pijace i već na prvi pogled osvajaju bojom, mirisom i okusom. Osim što su ukusne, predstavljaju pravu riznicu vitamina i antioksidanasa koji pozitivno djeluju na cijeli organizam.Iako mnogi za jačanje imuniteta biraju Narandža, jagode zapravo sadrže više vitamina C. Već nekoliko plodova dnevno može zadovoljiti preporučeni unos i pomoći organizmu u borbi protiv infekcija.Redovna konzumacija jagoda povezuje se sa zdravljem srca, jer pomažu u snižavanju lošeg holesterola i regulaciji krvnog pritiska. Antioksidansi iz jagoda mogu imati pozitivan utjecaj i na mozak, usporavajući pad kognitivnih funkcija.Ovo voće ima nizak glikemijski indeks, pa je pogodno i za osobe koje paze na nivo šećera u krvi. Također, vlakna iz jagoda doprinose boljoj probavi.Ipak, osobe sklone alergijama trebaju biti oprezne, jer jagode kod nekih mogu izazvati reakcije. Za većinu ljudi, umjerena svakodnevna konzumacija donosi brojne zdravstvene koristi.

Omiljeno proljetno voće jača imunitet, štiti srce i može usporiti starenje organizma

Male, a moćne: Jagode su jače od narandže i čuvaju srce, mozak i imunitet

Biljna prehrana često izaziva mitove i predrasude. Mnogi vjeruju da je uvijek zdrava, da vodi automatski do mršavljenja ili da bez mesa nije moguće graditi mišiće. Istina je drugačija: kvaliteta prehrane određuje zdravlje, a proteini, kalcij i B12 mogu se unositi iz biljnih izvora.Najčešći mitoviUvijek zdrava: Nisu sve vegetarijanske i veganske dijete zdrave; zavisi šta se jede.Mršavljenje: Biljna prehrana može pomoći, ali ključ je uravnotežena ishrana i aktivnost.Nedostatak proteina: Proteina ima u tofu-u, leći, grahu, kvinoji, sjemenkama i orašastim plodovima.Mišići: Protein je važan, a dovoljan unos se može postići i bez mesa.Mlijeko i kosti: Kalcij je bitan, ali ne i samo mlijeko; izvori: sojini proizvodi, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće.Vitamin B12: Vegani mogu uzimati dodatke, vegetarijanci ga dobijaju iz jaja i mliječnih proizvoda.Soja i rak dojke: Nema dokaza da soja povećava rizik kod ljudi.Trudnice: Biljna prehrana može biti sigurna uz pažljivo planiranje i dodatke B12.Dobro planirane vegetarijanske i veganske dijete pružaju sve potrebne nutrijente, ali zahtijevaju pažljivo praćenje i balans.

Istine o proteinima, vitaminu B12 i utjecaju na zdravlje

Vegetarijanstvo i veganstvo: Razbijamo mitove

S obzirom na brojne funkcije proteina u tijelu, uključujući stvaranje hormona, jačanje imunog sistema i izgradnju mišića, od ključne je važnosti da organizmu osigurate dovoljnu količinu. Nacionalne akademije medicine preporučuju da se od 10 do 35 posto ukupnih dnevnih kalorija dobija iz proteina. To je prilično širok raspon, a tačna količina grama (g) koja vam je potrebna dnevno zavisi od mnogih faktora.Preporučeni dnevni unos proteina iznosi oko 0,8 g po kilogramu (kg) tjelesne težine. Međutim, ta količina nije ista za sve, jer brojni faktori utiču na to koliko proteina vam je potrebno, uključujući starost, veličinu tijela, mišićnu masu i nivo fizičke aktivnosti.Također, postoje određena zdravstvena stanja i grupe ljudi koje mogu imati drugačije potrebe za proteinima. Starijim osobama može biti potrebno do 1,2 g proteina po kilogramu tjelesne težine kako bi se spriječio gubitak mišićne mase povezan sa starenjem (sarkopenija).Osobama koje su bolesne ili se oporavljaju od operacije također je potrebno više proteina, i to do 1,5 g po kilogramu tjelesne težine dnevno, jer tijelo u takvim situacijama koristi veće količine ove hranljive materije kako bi funkcionisalo pod stresom.Zbog toga bi 0,8 g po kilogramu tjelesne težine trebalo posmatrati kao početnu osnovu, piše Everyday Health.Koliko proteina je potrebno ženama dnevno?Generalno, ne postoji razlika u potrebama za proteinima na osnovu pola. Faktori poput tjelesne težine, starosti i nivoa fizičke aktivnosti imaju mnogo veći značaj.Istraživanja pokazuju da muškarci i žene sličnog zdravstvenog stanja i indeksa tjelesne mase (BMI) obnavljaju proteine u organizmu približno istom brzinom.

Međutim, ta količina nije ista za sve, jer brojni faktori utiču na to koliko proteina vam je potrebno, uključujući starost, veličinu tijela

Koliko nam je proteina potrebno dnevno?

Europska unija pokrenula je novi digitalni alat temeljen na umjetnoj inteligenciji koji značajno poboljšava sigurnost hrane na europskom tržištu. Platforma TraceMap analizira podatke iz cijelog prehrambenog lanca i pomaže vlastima da brže otkriju kontaminirane proizvode, prijevare i potencijalne zdravstvene rizike.<h2>Kako AI pomaže u kontroli hrane</h2>Današnji prehrambeni lanci složeniji su nego ikada. Hrana često prolazi kroz više država, distributera i logističkih centara prije nego što stigne do trgovina.Novi digitalni alat koristi umjetnu inteligenciju za analizu velikih količina podataka, prepoznaje sumnjive obrasce i povezuje informacije iz različitih baza podataka. Na taj način inspekcije mogu reagovati mnogo brže nego kroz tradicionalne metode kontrole.<h2>Brže otkrivanje kontaminirane hrane</h2>AI alat može rano prepoznati kontaminirane proizvode analizom podataka o proizvodnji, transportu i distribuciji. To omogućuje:Brže povlačenje opasnih proizvoda s tržištaPreciznije lociranje izvora kontaminacijeBolju koordinaciju između zemalja članica EUU praksi, potencijalne epidemije bolesti uzrokovanih hranom mogu se zaustaviti prije nego što zahvate veći broj ljudi.Borba protiv prehrambenih prijevaraAlat također pomaže u otkrivanju prijevara, uključujući:Krivo označavanje proizvodaZamjenu sastojaka jeftinijim alternativamaLažno prikazivanje podrijetla hraneOve prijevare ne samo da obmanjuju potrošače, već mogu predstavljati i ozbiljan zdravstveni rizik.<h2>Prednosti za potrošače</h2>Uvođenje AI u nadzor hrane povećava sigurnost proizvoda, omogućuje bržu reakciju institucija, bolju kontrolu tržišta i transparentniji lanac opskrbe. Potrošači tako mogu imati više povjerenja u kvalitet i sigurnost hrane na europskom tržištu.<h2>(Ne)Sigurnost hrane u Europi</h2>Sigurnost hrane i dalje predstavlja veliki javnozdravstveni izazov. Alat RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed) zabilježio je 5.250 prijava u 2024., što je porast od 12% u odnosu na prethodnu godinu. Oko trećine prijava odnosilo se na odbijanje pošiljki zbog ostataka pesticida, najčešće iz Turske, Egipta i Indije.Europske zemlje su prijavile 6.558 epidemija bolesti uzrokovanih hranom, što je 14,5% više nego godinu ranije. Najčešće bolesti su kampilobakterioza, salmoneloza, STEC infekcija bakterijom E. coli i listerioza. Listerija je prošle godine bila najopasnija, uzrokujući najveći broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva.<h2>Digitalna budućnost sigurnosti hrane</h2>Uvođenje umjetne inteligencije dio je strategije EU za modernizaciju javnog zdravstva i regulatornih procedura. Kako globalni lanci opskrbe postaju složeniji, digitalni alati poput TraceMap mogu postati ključni za prevenciju zdravstvenih rizika i zaštitu potrošača.Stručnjaci vjeruju da ovakvi alati u budućnosti mogu igrati ključnu ulogu u sprječavanju prehrambenih kriza i podizanju standarda sigurnosti hrane na globalnom novou.

Digitalni alat TraceMap omogućava brže otkrivanje kontaminacije i prehrambenih prevara širom Europske unije

EU uvodi umjetnu inteligenciju za nadzor hrane: Novi AI sustav mogao bi spriječiti trovanja prije nego što hrana stigne na vaš stol

Jaja spadaju među najhranjivije namirnice i odličan su izvor proteina i zdravih masti. Osim toga, sadrže važne vitamine i minerale poput vitamina A, vitamina B12, selena i kolina.Posebno su hranjiva jaja od kokoši uzgojenih na pašnjacima, jer sadrže veće količine omega-3 masnih kiselina, vitamina A i vitamina E.<h2>Holesterol u jajima i njegov utjecaj</h2>Iako jaja sadrže relativno visok nivo holesterola, to ne znači nužno da će negativno utjecati na holesterol u krvi. Važno je razlikovati holesterol koji unosimo hranom i onaj koji naše tijelo prirodno proizvodi.Jetra proizvodi dvije vrste holesterola: HDL, poznat kao „dobri“ holesterol, i LDL, takozvani „loši“ holesterol. Ove supstance imaju važnu ulogu u organizmu, uključujući proizvodnju hormona i probavu masti.Međutim, previsok nivo holesterola u krvi može se s vremenom taložiti u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.<h2>Kako jaja utiču na organizam</h2>Masti i holesterol iz jaja mogu blago povećati i LDL i HDL holesterol, ali se ti efekti razlikuju od osobe do osobe. Zbog toga stručnjaci danas više naglašavaju ograničavanje zasićenih i trans masti nego samog holesterola iz hrane.<h2>Koliko jaja je preporučljivo</h2>Većina zdravih ljudi može jesti jedno do dva jaja dnevno kao dio uravnotežene ishrane.Osobe s povišenim holesterolom ne moraju potpuno izbaciti jaja iz jelovnika, ali se preporučuje umjerenost – otprilike četiri do pet jaja sedmično.Osobe s genetskom predispozicijom za visok holesterol trebale bi se posavjetovati s ljekarom. Ako žele smanjiti unos holesterola, mogu se odlučiti za konzumiranje samo bjelanjaka, jer se najveći dio holesterola nalazi u žumanjku.

Stručnjaci objašnjavaju koliko jaja je sigurno konzumirati i kako ona zapravo utječu na nivo holesterola u krvi

Koliko jaja je sigurno jesti ako imate povišen holesterol

U idealnom slučaju, sve bismo potrebne nutrijente dobijali iz hrane, bez potrebe za dodacima ishrani.&nbsp;U praksi to često nije tako pa mnogi ljudi uzimaju barem jedan dodatak dnevno. Ipak, ljekari upozoravaju da potrebe za suplementima zavise od svake osobe i da je prije uzimanja važno savjetovati se s ljekarom, posebno ako se uzimaju lijekovi.Također ističu da je uravnotežena ishrana i dalje temelj dobrog zdravlja.Dr. Part Bhavsar, ljekar opće medicine, kaže da lično uzima samo dva dodatka ishrani: vitamin D i vitamin B12.- Mnogi ljudi imaju manjak vitamina D, posebno ako većinu vremena provode u zatvorenom prostoru - kaže za Parade.Vitamin D važan je za zdravlje kostiju i imunološki sistem, što potvrđuje i doktorica porodične i sportske medicine dr. Keti Ngajen.- Vitamin D ima važnu ulogu u zdravlju kostiju, ali i u funkciji imunološkog sistema - kaže Ngajen.Dr Bhavsar objašnjava da uzima i vitamin B12 jer je vegetarijanac.- Brojna istraživanja pokazala su da osobe koje ne jedu proizvode životinjskog porijekla mogu razviti manjak vitamina B12 - kaže Bhavsar.Dodaci ishrani nisu nužni za sveDr. Ngajen, osim vitamina D, uzima i kreatin, kolagen i magnezijum.- Obožavam kreatin. Pomaže kod sportske povrede, ali ima ulogu i u zdravlju mozga, kostiju, zglobova te oporavku mišića - kaže Ngajen.Dodaje da kolagen može pomoći ljudima koji su fizički aktivni jer podržava zdravlje tkiva poput zglobova, tetiva, ligamenata i kože. Magnezijum pak uzima kako bi pomogao oporavku mišića i kvalitetu sna.Ipak, oba ljekara naglašavaju da dodaci ishrani nisu nužni za sve.- Osoba bi trebala razmisliti o uzimanju dodatka samo ako postoji dokazan manjak, medicinska potreba ili životna faza u kojoj postoji dokaz o koristi - kaže dr. Bhavsar.Dr. Ngajen dodaje:- Na dodatke treba gledati kao na nadogradnju nakon što su osnovne navike zdravog života poput sna, ishrane, hidracije i fizičke aktivnosti već uspostavljene".Stručnjaci zato upozoravaju da dodaci ishrani ne mogu zamijeniti zdrav način života, prenosi Alo.

Pomaže kod sportske povrede, ali ima ulogu i u zdravlju mozga, kostiju, zglobova te oporavku mišića, kaže Ngajen

Doktor otkriva: Uzimam dva vitamina i imunitet mi je jak kao stijena

Šeri (Cherry) paradajz je kompaktna i sočna sorta koja brzo daje slatke plodove. Zahvalna je za uzgoj u baštama, plastenicima, ali i u saksijama na balkonima i prozorima, što je čini savršenim izborom za početnike i urbane baštovane.<h2>Zašto odabrati šeri paradajz</h2>Ovi sitni plodovi ne samo da su ukusni, već su i bogati vitaminima A i C, vlaknima i antioksidantima poput likopena i beta-karotena, koji doprinose zdravlju srca, očiju i kože. Brzi ciklus rasta i otpornost na stres čine ovu biljku jednostavnom za njegu, čak i za početnike.<h2>Sadnja i uzgoj</h2>Najbolje je sijati sjemenke nekoliko sedmica prije posljednjih mrazeva u zatvorenom prostoru, a presaditi biljke kada se tlo zagrije. Šeri paradajz voli sunčana mjesta s minimalno šest sati direktnog sunca dnevno. Posude trebaju dobru drenažu kako bi korijen mogao “disati” i spriječilo se truljenje.<h2>Njega biljaka</h2>Redovno zalijevanje, plodno i blago kiselo tlo, kolci ili mreže za potporu i malčiranje tla pomažu biljci da raste zdravo. Uklanjanje slabih izdanaka i nižih listova poboljšava protok zraka i smanjuje rizik od bolesti.<h2>Plodovi i berba</h2>Većina sorti dozrijeva za 50–70 dana. Plodovi postaju puni boje i lako se beru kada su spremni. Uz pravilnu njegu, biljke mogu davati plodove kontinuirano tokom cijelog ljeta, bilo u vrtu ili saksiji.

Brzo raste, jednostavan za njegu i idealan za početnike

Šeri paradajz savršen za male prostore

Novo istraživanje pokazalo je da često dodavanje soli u hranu može biti povezano s većim rizikom od depresije. Naučnici upozoravaju da prekomjeran unos soli može imati šire posljedice po zdravlje nego što se ranije mislilo.Kineski istraživači pratili su prehrambene navike više od 15.000 odraslih osoba i utvrdili da oni koji često dodatno sole hranu imaju oko 26 posto veći rizik od razvoja depresije u odnosu na osobe koje to rade rijetko.Stručnjaci pretpostavljaju da veći unos soli može stimulirati biološki sistem koji reguliše reakciju tijela na stres, što dovodi do povećane proizvodnje hormona stresa. Također, previše soli može izazvati upalne procese u organizmu koji utiču na dijelove mozga odgovorne za regulaciju raspoloženja.Istraživanje je objavljeno u časopisu Nutritional Neuroscience, a naučnici ističu da bi smanjenje količine soli u svakodnevnoj prehrani moglo pomoći u smanjenju rizika od depresije.Preporuke zdravstvenih institucija navode da odrasle osobe ne bi trebale unositi više od šest grama soli dnevno, iako prosječan unos u mnogim zemljama znatno prelazi tu količinu.

Istraživanje pokazalo da osobe koje redovno dodaju sol u obroke imaju znatno veći rizik od razvoja depresivnih simptoma

Često dosoljavanje hrane može povećati rizik od depresije

Iako mnogi ne vole njihov okus, Broccoli spadaju među najzdravije povrće i preporučuje se da se češće nađu na jelovniku. Ova namirnica bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima koji doprinose zdravlju organizma.Prema riječima dijetetičarke Nichola Ludlam-Raine, brokule su odličan izvor vlakana koja podržavaju zdravlje crijeva i pomažu u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Standardna porcija od oko 80 grama sadrži približno dva do tri grama vlakana.Brokule imaju i vrlo nizak udio masti, dok većina kalorija dolazi iz zdravih vlakana. Zbog toga su dobar izbor za osobe koje žele kontrolisati tjelesnu težinu ili smanjiti unos ugljikohidrata.Osim toga, ovo povrće sadrži brojne važne nutrijente, uključujući vitamin C, vitamin K, folate i kalij. Posebno su zanimljivi biljni spojevi poput glukozinolata i sulforafana koji se povezuju s očuvanjem zdravlja ćelija.Stručnjaci naglašavaju da su i stabljike brokule bogate nerastvorljivim vlaknima koja pomažu probavi i doprinose redovnom radu crijeva. Zato se preporučuje da se u ishrani koristi cijela biljka, a ne samo cvjetovi.

Bogate su vlaknima, vitaminima i korisnim biljnim spojevima koji mogu pomoći zdravlju crijeva, srca i cijelog organizma

Prava vitaminska bomba: Stručnjaci otkrivaju zašto biste ih trebali češće jesti

S dolaskom proljeća na pijacama i u marketima sve češće se može pronaći mladi luk, jedna od prvih svježih namirnica nove sezone. Ova zelena biljka prepoznatljivog okusa često se smatra pravim vjesnikom proljetnih obroka i nezaobilaznim dodatkom mnogim jelima.Osim što jelima daje svježinu i aromu, stručnjaci za ishranu ističu da je mladi luk i vrlo hranjiva namirnica koju bi trebalo redovno uključivati u svakodnevnu ishranu.<h2>Bogat izvor vitamina i minerala</h2>Mladi luk sadrži brojne važne nutrijente koji doprinose pravilnom funkcionisanju organizma. Posebno se izdvajaju vitamini A, C i K, kao i minerali poput kalija i kalcija.Istovremeno, riječ je o niskokaloričnoj namirnici, zbog čega se lako uklapa u uravnoteženu i zdravu ishranu.<h2>Biljni spojevi koji štite organizam</h2>Mladi luk pripada porodici Allium, u koju spadaju i bijeli luk i praziluk. Biljke iz ove porodice poznate su po bioaktivnim spojevima poput alicina i flavonoida.Prema navodima nutricionističkih portala, upravo ovi spojevi imaju antioksidativno i antiupalno djelovanje, što može pomoći u zaštiti organizma od različitih hroničnih bolesti.<h2>Pozitivan utjecaj na zdravlje srca</h2>Redovna konzumacija mladog luka može imati povoljan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Određeni biljni spojevi mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola i regulisanju krvnog pritiska.Na taj način doprinosi se smanjenju rizika od srčanih i krvnih oboljenja.<h2>Podrška probavi i zdravlju crijeva</h2>Još jedna važna prednost mladog luka je njegov utjecaj na probavni sistem. Bogat je vlaknima i prebioticima koji pomažu razvoju korisnih bakterija u crijevima.Zdrava crijevna mikroflora doprinosi boljem varenju hrane, a dovoljan unos vlakana može pomoći i u prevenciji probavnih tegoba poput zatvora.<h2>Jača imunitet</h2>Zbog sadržaja vitamina C i antioksidansa, mladi luk može doprinijeti jačanju imunološkog sistema. Redovna konzumacija može pomoći organizmu u borbi protiv infekcija i smanjenju upalnih procesa.Zbog toga se često preporučuje kao dio ishrane u prelaznim sezonama, kada je imunitet osjetljiviji.<h2>Jednostavan i praktičan u kuhinji</h2>Osim zdravstvenih prednosti, mladi luk je i vrlo praktičan za pripremu različitih jela. Može se jesti svjež u salatama, dodati u omlete, sendviče ili koristiti kao završni dodatak toplim jelima.Upravo zbog kombinacije svježeg okusa, dostupnosti i brojnih zdravstvenih koristi, mladi luk je jednostavan način da proljetni jelovnik učinimo ukusnijim i zdravijim.

Proljetna namirnica bogata vitaminima, antioksidansima i vlaknima donosi brojne koristi za zdravlje

Počela sezona mladog luka: Razlozi zbog kojih ga treba češće jesti

Brašno je jedna od najčešće korištenih namirnica u domaćinstvima i često se u ostavi čuva mjesecima. Iako ima prilično dug rok trajanja, može se pokvariti, posebno ako je izloženo vlazi, toplini ili zraku.Stručnjakinje za hranu Džesika Randava (Jessica Randhawa) i Džesi- Siera Rous (Jessie-Sierra Ross) upozoravaju da postoji nekoliko jasnih znakova koji pokazuju da brašno više nije sigurno za upotrebu.<h2>Neugodan miris</h2>Svježe brašno gotovo da nema miris ili ima blagu, orašastu aromu. Ako primijetite kiseli, užegli ili pljesnivi miris, to je jasan znak da se brašno pokvarilo. Takav miris nastaje kada se prirodne masnoće u brašnu pokvare ili se razvije plijesan.<h2>Promjena boje i grudvice</h2>Brašno bi trebalo biti svijetlo i rastresito. Pojava tamnih tačkica, žućkaste boje ili grudvica može ukazivati na to da je došlo u kontakt s vlagom ili da se u njemu razvija plijesan.<h2>Prisustvo insekata</h2>U brašnu se ponekad mogu pojaviti sitni insekti poput žižaka ili moljaca iz ostave. Ako primijetite bube, jaja ili tanke niti nalik paučini, brašno treba odmah baciti.<h2>Oštećena ambalaža</h2>Ako je pakovanje brašna poderano ili probušeno, postoji mogućnost da su u njega ušli vlaga ili štetočine. U takvim slučajevima potrebno je pažljivo provjeriti njegov izgled i miris prije korištenja.<h2>Neobičan ukus</h2>Čak i ako brašno izgleda normalno, dugotrajno stajanje može promijeniti njegov ukus. Ako ima gorak ili metalni okus, to je znak da više nije pogodno za pripremu hrane.Stručnjaci savjetuju da se brašno čuva u dobro zatvorenoj posudi, na suhom i hladnom mjestu. Na taj način može ostati upotrebljivo i do godinu dana, dok integralne vrste brašna zbog većeg sadržaja masnoća obično imaju kraći rok trajanja.

Stručnjaci savjetuju da se brašno čuva u dobro zatvorenoj posudi, na suhom i hladnom mjestu

Znakovi koji ukazuju da brašno nije sigurno za konzumaciju

Pet znakova da se brašno pokvarilo i da ga ne biste trebali koristiti

Uspjeh u kontroli tjelesne težine i zdravlju često zavisi od svakodnevnih navika koje razvijamo. Male promjene u rutini mogu dovesti do velikih rezultata.Ovdje su neke jednostavne navike koje mogu pomoći u održavanju stabilne tjelesne težine, a koje ne zahtijevaju drastične promjene u životu.<h2>Počastite se s mjerom, ali unaprijed planirajte</h2>Ponekad nije problem uživati u omiljenoj hrani, bilo da je riječ o kolaču ili burgeru. Međutim, ključ je u planiranju. Ako znate da ćete biti van kuće, ponijeti zdrav obrok ili užinu može vam pomoći da izbjegnete nezdrave, kalorične opcije koje su često dostupne u žurbi.<h2>Redovno kretanje – ključ zdravog života</h2>Fizička aktivnost je neizostavan dio svakodnevnog života. Bilo da birate šetnje, vožnju bicikla, vježbanje ili jednostavno svakodnevno kretanje, važno je održati aktivnost tokom sedmice.&nbsp;Redovno kretanje ne samo da pomaže u održavanju tjelesne težine, već ima i pozitivan utjecaj na vaše emocionalno zdravlje i raspoloženje.<h2>Dobar san = kontrola apetita</h2>San nije samo odmor za tijelo, već i ključni faktor u održavanju ravnoteže u organizmu. Nedostatak sna može povećati želju za nezdravom hranom, osobito onom bogatom mastima i ugljikohidratima.&nbsp;Osigurajte dovoljno sna svake noći kako bi vaše tijelo bilo spremno za naredni dan i izbjegli pretjeranu glad.<h2>Vlakna za dugotrajan osjećaj sitosti</h2>Namirnice bogate vlaknima, poput voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica, ne samo da pružaju energiju, već i pomažu u kontroli apetita.&nbsp;Vlakna čine da se osjećate siti duže, što može spriječiti prejedanje i olakšati održavanje zdrave tjelesne težine.<h2>Duga i trajna promjena kroz male navike</h2>Ove jednostavne navike mogu dovesti do dugoročnih rezultata kada se redovno primjenjuju. Održavanje zdrave tjelesne težine nije pitanje rigoroznih dijeta, već usvajanja malih, održivih promjena koje poboljšavaju kvalitet života.

Fizička aktivnost je ključ za dugoročnu ravnotežu

Zdrava ishrana i redovna tjelesna aktivnost temelj su svake uspješne dijete

Džananović: Suplemente uzimati pravilno, u konsultaciji sa farmaceutom ili ljekarom

Osjećaj lakoće počinje iznutra: Proljeće kao idealno vrijeme za promjenu prehrambenih navika

Energija i fokus: Ručak koji vas drži produktivnim

Mršavljenje uz kurkumu: Kako popularni začin prirodno topi masnoće

Male, a moćne: Jagode su jače od narandže i čuvaju srce, mozak i imunitet

Vegetarijanstvo i veganstvo: Razbijamo mitove

Koliko nam je proteina potrebno dnevno?

EU uvodi umjetnu inteligenciju za nadzor hrane: Novi AI sustav mogao bi spriječiti trovanja prije nego što hrana stigne na vaš stol

Koliko jaja je sigurno jesti ako imate povišen holesterol

Doktor otkriva: Uzimam dva vitamina i imunitet mi je jak kao stijena

Šeri paradajz savršen za male prostore

Često dosoljavanje hrane može povećati rizik od depresije

Prava vitaminska bomba: Stručnjaci otkrivaju zašto biste ih trebali češće jesti

Počela sezona mladog luka: Razlozi zbog kojih ga treba češće jesti

Pet znakova da se brašno pokvarilo i da ga ne biste trebali koristiti

Jednostavne navike za održavanje tjelesne težine bez stresa

Ishrana

Džananović: Suplemente uzimati pravilno, u konsultaciji sa farmaceutom ili ljekarom

Osjećaj lakoće počinje iznutra: Proljeće kao idealno vrijeme za promjenu prehrambenih navika

Energija i fokus: Ručak koji vas drži produktivnim

Mršavljenje uz kurkumu: Kako popularni začin prirodno topi masnoće

Male, a moćne: Jagode su jače od narandže i čuvaju srce, mozak i imunitet

Vegetarijanstvo i veganstvo: Razbijamo mitove

Koliko nam je proteina potrebno dnevno?

EU uvodi umjetnu inteligenciju za nadzor hrane: Novi AI sustav mogao bi spriječiti trovanja prije nego što hrana stigne na vaš stol

Koliko jaja je sigurno jesti ako imate povišen holesterol

Doktor otkriva: Uzimam dva vitamina i imunitet mi je jak kao stijena

Šeri paradajz savršen za male prostore

Često dosoljavanje hrane može povećati rizik od depresije

Prava vitaminska bomba: Stručnjaci otkrivaju zašto biste ih trebali češće jesti

Počela sezona mladog luka: Razlozi zbog kojih ga treba češće jesti

Pet znakova da se brašno pokvarilo i da ga ne biste trebali koristiti

Jednostavne navike za održavanje tjelesne težine bez stresa