Šećer tijelu pruža vitalnu energiju, posebno za funkcionisanje mozga, mišića i vitalnih organa.Ipak, naša evolucijski usađena sklonost prema slatkišima danas rezultira prekomjernom konzumacijom koja sa sobom nosi ozbiljne dugoročne posljedice.Kada unos šećera premaši stvarne potrebe organizma, višak se skladišti kao masno tkivo, drastično povećavajući rizik od niza hroničnih oboljenja.<h2>Preporuke stručnjaka</h2>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izričito savjetuje da se dnevni unos takozvanih "slobodnih šećera" ograniči na manje od 50 grama.&nbsp;To obuhvata sve vrste šećera koje se naknadno dodaju hrani, bilo u industrijskoj proizvodnji ili tokom kuhanja kod kuće. Idealno bi bilo taj unos svesti na manje od pet posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, što pri prosječnoj ishrani od 2.000 kalorija iznosi oko 25 grama dnevno.Međutim, stvarna slika je znatno drugačija. Samo jedna čaša kole sadrži gotovo 27 grama šećera.Kada se tome dodaju skriveni šećeri u voćnim jogurtima, gotovim jelima, kečapu i sličnim proizvodima, prosječna potrošnja drastično premašuje preporuke.Podaci njemačkog Instituta Max Rubner pokazuju da žene u prosjeku konzumiraju oko 61 gram, dok muškarci unose čak 78 grama slobodnog šećera dnevno.Smanjenje ovog unosa predstavlja izazov prvenstveno zbog toga što prehrambena industrija koristi različite derivate, poput saharoze ili glukoznog sirupa, vješto "skrivajući" stvarne količine na deklaracijama.<h2>Početak odvikavanja</h2>Nagli prekid unosa šećera može izazvati privremenu, ali neugodnu apstinencijsku krizu.&nbsp;Simptomi variraju od osobe do osobe i mogu uključivati snažnu žudnju za slatkišima, glavobolje, hronični umor, pad koncentracije, te nagle promjene raspoloženja i razdražljivost.Dok kod nekih ovi simptomi prolaze nezapaženo, kod drugih mogu potrajati i duže od sedmicu dana.Ipak, nakon početne faze, nivo šećera u krvi se stabilizuje, a većina ljudi prijavljuje značajan porast svakodnevne energije. Potpuna adaptacija organizma na ishranu s niskim udjelom šećera traje nekoliko mjeseci.U toj fazi, industrijski slatkiši gube svoju privlačnost, dok senzori za okus postaju osjetljiviji, pa se prirodna slatkoća namirnica doživljava znatno intenzivnije.<h2>Zdravstveni benefiti</h2>Ljudi koji dosljedno smanje unos šećera gotovo po pravilu gube na tjelesnoj težini. Pored jednostavnog izostanka praznih kalorija, ključ leži u inzulinskom odgovoru organizma.Andrea Danitschek iz Bavarskog centra za potrošače objašnjava ovaj mehanizam: "Kada konzumiramo ugljikohidrate u obliku šećera, nivo glukoze u krvi raste izuzetno brzo. Tijelo na to reaguje snažnim lučenjem inzulina, što posljedično dovodi do naglog pada šećera u krvi.Taj strmoglavi pad je ono što izaziva brzi povratak osjećaja gladi i tjera nas da unosimo dodatne kalorije."<h2>Šta radi prekomjerna konzumacija?</h2>Šećer sam po sebi, u umjerenim količinama, nije toksičan, ali prekomjerna konzumacija slobodnih šećera održava nivo inzulina hronično povišenim. Dugoročno, to stanje vodi ka inzulinskoj rezistenciji, što je direktan put ka razvoju dijabetesa tipa 2, gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti.Posebno su opasna zaslađena pića, jer omogućavaju brz unos ogromnih količina šećera bez osjećaja sitosti, a redovan kontakt sa slatkišima predstavlja i stalni udar na zdravlje zuba.<h2>Koji su savjeti?</h2> - Prelazak na ishranu s niskim udjelom šećera zahtijeva planiranje i dosljednost. Stručnjaci preporučuju sljedeće korake:- Izbjegavajte visoko prerađenu hranu i gotova jela.- Glad između obroka rješavajte orašastim plodovima, mrkvom ili voćem sa nižim udjelom fruktoze.- Izbacite zalihe industrijskih slatkiša kako biste izbjegli iskušenja u trenucima slabosti.- Voćni sokovi i gazirana pića su najveći izvori tečnog šećera; zamijenite ih vodom ili nezaslađenim čajem.- Večernje grickanje pred televizorom zamijenite novim ritualima poput šolje toplog čaja, kratke šetnje ili vježbi opuštanja.- Ako prekršite pravilo, jednostavno nastavite sa zdravim navikama sljedećeg dana.

Kada unos šećera premaši stvarne potrebe organizma, višak se skladišti kao masno tkivo, drastično povećavajući rizik od niza hroničnih oboljenja

Šta se dešava sa tijelom kada izbacimo šećer?

Doručak se s razlogom naziva najvažnijim obrokom u toku dana, ali njegov značaj nije vezan samo za energiju i koncentraciju.Sve je više dokaza da jutarnji obrok može imati uticaj i na krvni pritisak. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovno preskaču doručak češće imaju hipertenziju.&nbsp;Ako se borite sa visokim pritiskom, pravilno izabran i na vrijeme pojeden doručak može biti važan saveznik u kontroli vrijednosti.<h2>Kada je najbolje doručkovati?</h2>Stručnjaci savjetuju da se prvi obrok unese relativno brzo nakon buđenja. Iako ne postoji tačno određeno vrijeme koje važi za sve, preporuka je da doručkujete u roku od 30 do 60 minuta nakon ustajanja.Razlog je jednostavan – organizmu je potrebno „gorivo“ kako bi stabilizovao nivo šećera u krvi i smanjio opterećenje na kardiovaskularni sistem. Jutarnji obrok pomaže i u regulaciji kortizola, hormona stresa koji je prirodno povišen u ranim satima. Ako preskočite doručak, kortizol može ostati na višem nivou duže nego što bi trebalo, što nepovoljno utiče na krvni pritisak.Međutim, ako niste navikli da jedete čim otvorite oči, nema potrebe za naglim promjenama. Važno je da doručak postane dio rutine, u vrijeme kada možete mirno da sjednete i pojedete obrok bez žurbe. Svjesno i opušteno jedenje također doprinosi boljoj probavi i stabilnijem pritisku.<h2>Zašto je doručak važan za srce?</h2>Redovan doručak povezuje se sa boljim vrijednostima krvnog pritiska i manjim rizikom od srčanih oboljenja. Iako to ne znači da preskakanje doručka direktno izaziva hipertenziju, postoji jasna veza između jutarnjih navika i zdravlja srca.Osim što utiče na hormone stresa, doručak pruža priliku da unesete hranljive materije koje su ključne za regulaciju pritiska, poput kalijuma, magnezijuma i kalcijuma. Istovremeno, jutro je pravi trenutak da ograničite unos soli, koja je jedan od glavnih faktora rizika za povišen pritisak.<h2>Dobar doručak trebalo bi da sadrži:</h2>voće ili povrćeintegralne žitaricemahunarke ili orašaste plodovenajmanje 20 grama proteinaminimalnu količinu soli.Posebno obratite pažnju na pekarske proizvode i prerađeno meso, poput kobasica i salama, jer često sadrže velike količine skrivene soli.Jutarnji obrok također pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i poboljšava osjetljivost na insulin. Ukoliko se šećer u krvi dugoročno ne kontroliše, može doći do oštećenja krvnih sudova i bubrega, što dodatno doprinosi razvoju hipertenzije.<h2>Šta još možete učiniti za kontrolu pritiska?</h2>Doručak je važan, ali nije jedini korak ka boljoj kontroli krvnog pritiska.&nbsp;Evo još nekoliko navika koje mogu pomoći:Uravnotežena ishrana – birajte namirnice koje pogoduju srcu: voće, povrće, nemasne mliječne proizvode, ribu, piletinu bez kože, orašaste plodove i mahunarke.Smanjenje stresa – tehnike dubokog disanja, meditacija, fizička aktivnost i kvalitetno vrijeme sa bliskim ljudima mogu imati veliki uticaj.Redovno kretanje – preporuka je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedjeljno ili 75 minuta intenzivnijeg vježbanja. Ako vam to djeluje previše, krenite postepeno – svaki korak je važan.Oprez sa alkoholom – iako se često smatra da je čaša vina dobra za srce, pretjerivanje može podići krvni pritisak i povećati rizik od brojnih zdravstvenih problema.Zaključak je jasan – ako imate visok krvni pritisak, ne preskačite doručak. Pojedite ga relativno brzo nakon buđenja, birajte nutritivno bogate namirnice i učinite jutarnji obrok dijelom svoje svakodnevne rutine. Male promjene u navikama mogu donijeti velike koristi za zdravlje srca.

Ako se borite sa visokim pritiskom, pravilno izabran i na vrijeme pojeden doručak može biti važan saveznik u kontroli vrijednosti

Doručak se s razlogom naziva najvažnijim obrokom u toku dana

Ovo je najbolje vrijeme za doručak ukoliko imate visok krvni pritisak

Orašasti plodovi su odličan izvor proteina, vlakana, zdravih masti, vitamina i minerala, a njihova redovna konzumacija može pomoći u održavanju krvnog pritiska na zdravijim nivoima. Stručnjaci navode da određene vrste orašastih plodova posebno povoljno djeluju na srce i cirkulaciju.<h2>Bademi</h2>Bademi su bogati vlaknima i biljnim proteinima, a sadrže i mikronutrijente poput magnezija i vitamina E koji mogu doprinositi zdravijem krvnom pritisku. U 28,3 grama badema nalazi se 76,5 mg magnezija, što zadovoljava 18-25% preporučenog dnevnog unosa. Vitamin E djeluje kao antioksidans i može smanjiti štetu slobodnih radikala, koji su povezani sa srčanim bolestima. Istraživanja pokazuju da konzumacija badema često snižava dijastolički (donji) krvni pritisak.<h2>Orasi</h2>Orasi su bogati proteinima, vlaknima i polinezasićenim mastima, uključujući omega-3 i omega-6 masne kiseline. Omega-3 masti mogu smanjiti nivo triglicerida u krvi i rizik od nepravilnog rada srca, dok omega-6 pomažu u kontroli šećera u krvi. Studije pokazuju da konzumacija oraha može poboljšati sistolički krvni pritisak i ukupnu kontrolu krvnog tlaka, iako rezultati nisu uvijek konzistentni.<h2>Pistacije</h2>Pistacije sadrže proteine, vlakna, zdrave masti, kalij i antioksidanse poput beta-karotena, luteina, zeaksantina i vitamina C. Kalij pomaže opuštanju krvnih žila i izbacivanju viška natrija iz tijela, što može poboljšati krvni pritisak. Neka istraživanja sugerišu da redovna konzumacija pistacija može smanjiti sistolički krvni pritisak, mada su rezultati različiti i potrebna su dalja istraživanja.<h2>Brazilski oraščići</h2>Brazilski oraščići su bogati vlaknima, proteinima, zdravim polinezasićenim mastima i selenom. Samo jedan orah sadrži 68-91 mikrogram selena, važnog za smanjenje upala i podršku zdravlju srca. Prehrana bogata ovim nutrijentima može doprinijeti održavanju zdravog krvnog pritiska i smanjenju rizika od hipertenzije. Preporučuje se ograničiti unos selena na maksimalno 400 mikrograma dnevno.<h2>Zaključak</h2>Dodavanje badema, oraha, pistacija i brazilskih oraščića u svakodnevnu prehranu može biti jednostavan i ukusan način za podršku zdravom krvnom pritisku i zdravlju srca. Ovi orašasti plodovi djeluju kroz kombinaciju vlakana, zdravih masti, minerala i antioksidanata koji pozitivno utiču na krvne žile, srce i cirkulaciju.

Orašasti plodovi su odličan izvor proteina, vlakana, zdravih masti, vitamina i minerala

Orašasti plodovi koji pomažu u snižavanju krvnog pritiska

Vitamin B12 je ključan za normalno funkcionisanje živaca i stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Nedostatak ovog vitamina može uzrokovati niz problema, a simptomi se razvijaju postepeno i često se previdi. Ako primijetite ove znakove, vrijeme je da provjerite nivo vitamina B12.1. Stalan umor i iscrpljenostAko osjećate umor i iscrpljenost koji ne prolazi, iako se odmorite, moguće je da vam nedostaje B12. Ovaj vitamin je važan za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca koja prenose kisik u tijelu.2. Blijeda ili žućkasta kožaNedostatak B12 može uzrokovati blijedost ili žućkastu kožu zbog smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca. Zbog niske proizvodnje crvenih krvnih zrnaca, bilirubin se nakuplja u tijelu, što uzrokuje promjenu boje kože.3. Trnci i utrnulost u udovimaTrnci u rukama ili nogama mogu biti znak manjka vitamina B12, jer on štiti živce. Bez njega, živci slabije prenose signale, što izaziva nelagodu, posebno u ekstremitetima.4. Vrtoglavica i zadihanostAko često osjećate vrtoglavicu i lako se zadihate, to može biti zbog nedostatka kisika, jer B12 pomaže u transportu kisika kroz krv.5. Problemi s pamćenjem i raspoloženjemNizak nivo B12 može uzrokovati zaboravnost, lošu koncentraciju i promjene raspoloženja. U težim slučajevima, može doći do zbunjenosti i simptoma sličnih demenciji.6. Crven i bolan jezikAko vam je jezik crven, bolan i gladak, to može biti posljedica manjka B12 koji utječe na sluznicu u ustima.Kako povećati unos vitamina B12?Vitamin B12 se prirodno nalazi u namirnicama životinjskog porijekla, kao što su meso, riba, mliječni proizvodi i jaja. Vegetarijancima i veganima savjetuje se unos obogaćenih namirnica ili uzimanje dodataka prehrani. Ako sumnjate na manjak, konzultujte se s ljekarom koji može preporučiti dodatke ili promjene u ishrani.

Simptomi manjka vitamina B12 i kako ih prepoznati na vrijeme

Šest znakova manjka vitamina B12 koji mogu ugroziti zdravlje

Proljetno razdoblje donosi povratak rotkvica na tržnice i u kuhinje, a s njima i brojne zdravstvene koristi. Iako često smatrane jednostavnim dodatkom salatama, rotkvice su izuzetno nutritivne i donose brojne prednosti za zdravlje.Rotkvice su bogate vitaminom C, koji jača imunitet i štiti stanice od oksidativnog stresa. Osim toga, sadrže kalij koji je ključan za regulaciju krvnog tlaka, te vitamine B skupine koji su važni za metabolizam energije.Ovo povrće niske kalorijske vrijednosti, bogato vlaknima i vodom, potiče osjećaj sitosti, a istovremeno ne opterećuje tijelo suvišnim kalorijama. Zbog toga je savršeno za one koji žele održati zdravu tjelesnu masu.Rotkvice također pomažu u održavanju zdravlja jetre i potiču izlučivanje žuči, što može biti korisno za lakšu probavu.Jednostavno ih je uključiti u prehranu – jedu se svježe, u salatama, sendvičima, a mogu se koristiti i u juhama ili pestu. Ne zaboravite, čak i njihovi listovi mogu biti jestivi i korisni!

Zdravstvene prednosti rotkvica: Reguliraju krvni tlak i podržavaju jetru

Sezona rotkvica je počela: Snažna pomoć za zdravlje uz malo kalorija

Kalcijum je jedan od ključnih nutrijenata u ishrani, posebno kada se unosi u kombinaciji s vitaminom D, koji omogućava njegovu bolju apsorpciju u organizmu.Nakon tridesete godine života dolazi do postepenog smanjenja koštane mase, što kod žena povećava rizik od razvoja osteoporoze. Budući da je kalcijum osnovni gradivni element kostiju, njegov adekvatan unos ima važnu ulogu u očuvanju njihove čvrstoće i gustine. Istovremeno, smanjuje se broj ćelija koje učestvuju u izgradnji koštanog tkiva, zbog čega je redovna i dovoljna opskrba kalcijumom od posebnog značaja.U periodu prije i tokom menopauze dolazi do pada nivoa estrogena, što dodatno ubrzava gubitak koštane mase. U tom životnom razdoblju potreba za kalcijumom postaje još izraženija. Osim što doprinosi očuvanju zdravlja kostiju, kalcijum je važan i za pravilnu funkciju mišića, uključujući srčani mišić, te za uredno odvijanje nervno-mišićnih reakcija.

Hurme – energetski saveznik postača tokom ramazana

Preporučeni dnevni unos kalcijuma za osobe od 31 do 50 godina iznosi oko 1000 miligrama, dok se nakon 50. godine savjetuje povećanje unosa na približno 1200 miligrama dnevno.&nbsp;

Preporučeni dnevni unos kalcijuma za osobe od 31 do 50 godina iznosi oko 1000 miligrama

Godine i zdravlje kostiju: Zašto je kalcijum ključan

Tokom ramazana, hurme su nezaobilazan izbor za postače. Preporučuje se da se iftar započne konzumacijom jedne do tri hurme uz čašu vode. Hurme brzo podižu nivo šećera u krvi, vraćaju energiju i blage su za želudac nakon cjelodnevnog posta.Za sehura je dovoljno pojesti dvije do četiri hurme u kombinaciji s hranom bogatom proteinima i vlaknima, poput jaja, jogurta ili integralnog hljeba. Takva kombinacija osigurava postepeno oslobađanje energije i duži osjećaj sitosti.Iako su hurme nutritivno bogate i sadrže minerale, važno je ne pretjerivati s količinom jer sadrže prirodne šećere. Umjerenost je ključ – nekoliko hurmi dnevno dovoljno je za potrebnu energiju tokom posta.

Hurme brzo podižu nivo šećera u krvi, vraćaju energiju i blage su za želudac nakon cjelodnevnog posta.

Među najpopularnijim povrćem na našim tržnicama već godinama smatra se špinat.Brzo se priprema, nutritivno je bogat i lako se uklapa u gotovo svako jelo, od supa do tjestenine.No upravo taj njegov besprijekorni zeleni, glatki izgled često skriva priču koju kupci ne vide na prvi pogled.<h2>Zdrav izbor</h2>Iako se špinat smatra jednim od najzdravijih izbora na tanjiru, analize pokazuju da je istodobno i među povrćem koje najlakše zadržava ostatke pesticida.Razlog leži u njegovoj građi. Tanki, porozni listovi špinata upijaju sve što se nanese tokom uzgoja, pa hemikalije koje se koriste za zaštitu biljaka lako prodiru u tkivo lista.Čak i nakon temeljitog pranja ili kratkog kuhanja dio tih tvari ostaje prisutan.Zbog toga se u špinatu nerijetko pronalazi više različitih pesticida istodobno, što kod osjetljivijih grupa - djece, trudnica i starijih osoba - može predstavljati dodatan razlog za oprez.Ne radi se o dramatičnoj opasnosti, ali dugotrajna izloženost malim količinama hemikalija nije nešto što treba zanemariti.Kupci zato sve češće postavljaju pitanja na tržnicama, a to je i najbolji pristup.Prodavača vrijedi pitati koristi li pesticide i kada je povrće posljednji put prskano.Zanimljivo je da špinat koji izgleda "manje besprekorno", s pokojom rupicom, mrljom ili oštećenjem, često znači da je biljka rasla uz manje hemijskih tretmana.<h2>Vizuelno privlačni&nbsp;</h2>Glatki, sjajni listovi mogu biti vizualno privlačni, ali nisu uvijek najzdraviji izbor.Dodatnu sigurnost može pružiti jednostavan trik kod kuće: potapanje špinata u otopinu sode bikarbone na petnaestak minuta, nakon čega slijedi dobro ispiranje hladnom vodom.Takav postupak može smanjiti količinu površinskih ostataka pesticida.Ipak, treba imati na umu da dio tvari ostaje unutar lista i ne može se u potpunosti ukloniti.Zato je najbolji pristup umjerenost - špinat jesti jednom do dva puta sedmično i kombinirati ga s povrćem koje prirodno sadrži manje pesticida, poput kupusa, brokule ili karfiola.

Čak i nakon temeljitog pranja ili kratkog kuhanja dio tih tvari ostaje prisutan



Mnogi ovo povrće često jedu zbog zdravlja, a na vrhu je crne liste po sadržaju pesticida

Vrijedi li ona stara izreka da jabuka na dan drži liječnika podalje? Ovo voće dostupno je tokom cijele godine, cjenovno pristupačno i nutritivno bogato. No razlika je ogromna kada jabuku pojedemo povremeno i da je jedemo svaki dan.Jabuke su izvor vlakana, osobito pektina, te antioksidansa poput polifenola i kvercetina, kojeg najviše ima u kori. Upravo te tvari najviše doprinose njihovim zdravstvenim učincima. Jedna velika jabuka ima oko 116 kalorija i više od pet grama vlakana, što je značajan doprinos dnevnim potrebama.Ako jabuku jedemo svakodnevno, prve promjene najčešće se primijete u probavi. Zahvaljujući vlaknima stolica može postati redovna, a osjećaj sitosti duže trajati. Dugoročno, kombinacija vlakana i antioksidansa može pomoći u stabilnijoj razini energije tokom dana.Kod nekih osoba, osobito onih s osjetljivom probavom, jabuke mogu izazvati nadutost. Taj je učinak obično privremen i blaži ako se jabuka jede uz obrok, a ne na prazan želudac.Redovna konzumacija može imati i pozitivan učinak na zdravlje srca. Istraživanja su pokazala da svakodnevno jedenje jabuka može pridonijeti snižavanju ukupnog i LDL holesterola, osobito ako se konzumiraju kroz dulje razdoblje.&nbsp;Postoje i naznake da redovna konzumacija jabuka može biti povezana s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, vjerojatno zbog povoljnog utjecaja na regulaciju šećera u krvi i osjetljivost na inzulin.

Zašto je kamilica jedan od najmoćnijih prirodnih saveznika

Važno je naglasiti da jabuka sama po sebi nije čudesno rješenje. No, kao dio uravnotežene prehrane može biti jednostavna, svakodnevna navika koja dugoročno donosi korist. Posebno ako se jede cijela, s korom, gdje se nalazi najveći dio vrijednih spojeva.&nbsp;

Ovo voće dostupno je tokom cijele godine, cjenovno pristupačno i nutritivno bogato

Znate li šta se događa u tijelu ako svaki dan pojedete jabuku

Kamilica je poznata po umirujućim, antiinflamatornim i antibakterijskim svojstvima, što je čini jednim od najcjenjenijih prirodnih lijekova. Njeni brojni benefiti obuhvataju sve – od podrške probavnom sistemu do jačanja imuniteta i zdravlja kože.Evo zašto je vrijedi uvrstiti u svakodnevnu upotrebu:1. Ublažava stres i anksioznostKamilica djeluje kao prirodni sedativ, opuštajući nervni sistem. Redovno konzumiranje može smanjiti razinu hormona stresa, poboljšati kvalitetu sna i pomoći kod nesanice.2. Olakšava probavne smetnjeČaj od kamilice umiruje probavni sistem, pomaže kod nadutosti, grčeva, žgaravice i drugih tegoba. Njena svojstva opuštaju mišiće crijeva, smanjujući nelagodu kod lošeg varenja ili sindroma iritabilnog crijeva (IBS).3. Ublažava bolove i upaleKamilica smanjuje upalu i bolove u mišićima, zglobovima ili kod menstrualnih grčeva. Topli oblozi ili čaj od kamilice pružaju prirodno olakšanje.4. Poboljšava imunitetBogata antioksidansima, kamilica jača imunološki sistem i pomaže tijelu da se bolje bori protiv infekcija poput prehlade i gripe. Neka istraživanja sugeriraju i njena antivirusna svojstva.5. Ublažava glavoboljeUmirujuće osobine kamilice pomažu kod napetostnih glavobolja i migrena, posebno onih izazvanih stresom ili tjeskobom.Kamilica je svestran prirodni lijek koji podržava zdravlje tijela i duha na više razina.

Od podrške probavnom sistemu do jačanja imuniteta i zdravlja kože

Novo istraživanje sugerira da bi jednostavna namirnica mogla imati brz i mjerljiv učinak na nivo holesterola. Naučnici sa Univerzitet u Bonnu objavili su rezultate studije prema kojima intenzivna, kratkotrajna prehrana zasnovana na zobi može sniziti LDL, takozvani loši holesterol, za oko 10 posto u samo dva dana.Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, obuhvatila je osobe sa skupom rizičnih faktora koji uključuju povišen krvni pritisak, šećer u krvi i povećanu tjelesnu masu. Tokom 48 sati ispitanici su konzumirali oko 300 grama zobenih pahuljica dnevno, pripremljenih s vodom i uz minimalne dodatke voća ili povrća, dok su ostale namirnice bile isključene.Iako je smanjeni unos kalorija pozitivno utjecao na obje posmatrane grupe, značajan pad LDL-a i ukupnog holesterola zabilježen je isključivo kod učesnika koji su pratili „zobenu dijetu“. Efekti su, prema navodima istraživača, bili primjetni i šest sedmica nakon završetka režima ishrane.Naučnici objašnjavaju da ključnu ulogu ima interakcija zobi s crijevnim mikrobiomom. Bakterije u crijevima razlažu biljne spojeve iz zobi u fenolne metabolite koji mogu povoljno djelovati na metabolizam masnoća. Posebno je važan beta-glukan, topljivo vlakno koje usporava probavu, veže holesterol u probavnom traktu i pomaže njegovom izlučivanju iz organizma.

Nutricionisti upozoravaju: Ovo je najgora navika za metabolizam

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakav kratkoročni pristup ne može zamijeniti dugoročne navike. Za stabilno sniženje holesterola presudni su uravnotežena prehrana, redovna fizička aktivnost i cjelokupan zdrav način života, dok zob može biti vrijedan, ali ne i jedini alat u toj strategiji.&nbsp;

Studija je obuhvatila osobe sa skupom rizičnih faktora koji uključuju povišen krvni pritisak, šećer u krvi i povećanu tjelesnu masu

Naučnici tvrde: Ova namirnica može značajno sniziti holesterol u kratkom roku

Mnogi vjeruju da je metabolizam glavni krivac za promjene u tjelesnoj težini te da se može ubrzati posebnim dijetama ili dodacima prehrani. Iako metabolizam upravlja ključnim procesima u tijelu, od disanja i probave do rada srca, ne možemo ga u potpunosti kontrolisati. Ipak, svakodnevne navike imaju veliki utjecaj na njegovo funkcionisanje.Prema riječima nutricionista, najštetnija navika za metaboličko zdravlje jeste nedovoljan unos hrane. Do toga može doći svjesno, zbog restriktivnih dijeta i želje za mršavljenjem, ali i nesvjesno – preskakanjem obroka ili pretjeranim vježbanjem.Tijelu je potrebna energija da bi normalno funkcionisalo. Kada unosimo premalo kalorija, organizam ostaje bez 'goriva' potrebnog za osnovne procese. Metabolizam tada usporava kako bi sačuvao energiju.Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno ograničavanje kalorija može dovesti do prilagođavanja organizma, koji počinje trošiti manje energije. Osim toga, može doći do povećanja nivoa kortizola, hormona stresa. Povišen stres povezan je s tjeskobom, lošijim snom i češćim posezanjem za manje hranjivim namirnicama.

Ovakav doručak smanjuje želju za grickalicama, tvrdi liječnik

Zato se preporučuju redovni, uravnoteženi obroci. Tanjir bi trebao sadržavati kombinaciju ugljikohidrata, proteina i zdravih masti. Stabilan unos najbolja je podrška zdravom metabolizmu.

Tijelu je potrebna energija da bi normalno funkcionisalo

Liječnik i TV voditelj dr. Rangan Čaterdži tvrdi da doručak ne mora izgledati onako kako smo navikli. Umjesto žitarica, peciva ili slatkih namaza, on često bira obrok koji bi mnogi svrstali u večeru – kombinaciju bogatu proteinima, povrćem i zdravim mastima. Smatra da takav pristup pomaže u kontroli apetita i olakšava mršavljenje.U podcastu "Doctor's Kitchen", objasnio je da dan započinje hranom koja ga može držati sitim satima, čime smanjuje potrebu za grickalicama. Istaknuo je da je ideja o tipičnom doručku, poput žitarica, dobrim dijelom rezultat marketinga prehrambene industrije. Prisjetio se i iskustava iz Indije, gdje su djeca prije škole jela konkretne obroke s mesom, rižom i povrćem, bez podjele na “jutarnju” i “večernju” hranu.Prema njegovim riječima, “večera za doručak” može uključivati jaja s povrćem, piletinu ili ribu uz salatu, mahunarke poput leće i graha ili čak ostatke uravnoteženog obroka od prethodnog dana. Ključno je da obrok sadrži dovoljno proteina jer oni produžavaju osjećaj sitosti i smanjuju nagle padove energije.Osim izbora hrane, naglašava i važnost okruženja. Umjesto da se oslanja na snagu volje, izbjegava držati kod kuće visoko prerađene grickalice. Tvrdi da već samo smanjenje takvih namirnica može pomoći tijelu da se “resetira”, posebno kod osoba koje su navikle na čestu konzumaciju slatke i procesirane hrane.

Ovo voće nauka povezuje s borbom protiv gripe

Njegova poruka je jednostavna: doručak ne mora biti sladak da bi bio dobar, a obrok bogat proteinima može biti snažan saveznik u održavanju tjelesne težine.&nbsp;

Osim izbora hrane, naglašava i važnost okruženja

U sezoni gripe mnogi traže prirodne načine za jačanje imuniteta. Jedan od odgovora mogao bi se kriti u voću koje je lako dostupno gotovo svima – naru. Ovo voće cijeni se još od davnina, a danas znamo da je iznimno bogato antioksidansima.Znanstvenici sve više istražuju može li spoj iz nara imati i antivirusni učinak. Riječ je o punikalaginu, tvari prisutnoj u jestivom dijelu ploda i njegovoj kori.Studija provedena u Iranu ispitivala je djelovanje punikalagina u laboratorijskim uvjetima. Pokazalo se da taj spoj može ometati proces hemaglutinacije, važan za ulazak virusa gripe u ljudske stanice. Drugim riječima, punikalagin je u pokusima na stanicama pokazao potencijalno antivirusno djelovanje.Ipak, znanstvenici upozoravaju na oprez. Dosadašnji rezultati dobiveni su isključivo in vitro. To znači da još nema dokaza o učinkovitosti kod ljudi. Potrebna su dodatna klinička istraživanja.Nar se u medicini koristi stoljećima. Stari Egipćani primjenjivali su ga kod infekcija zbog antibakterijskih svojstava. Danas se istražuje i njegov širi antimikrobni potencijal.Zbog toga ne čudi što je u jednoj studiji iz 2013. navedeno da je testiran gotovo svaki dio biljke nara – sok, kora ploda, sjemenke, cvjetovi i kora stabla. Među brojnim fitohemijskim spojevima, upravo se punikalagin najčešće ističe kao najučinkovitiji.Dijetetičari se slažu da je nar vrijedan dodatak prehrani. Registrirana dijetetičarka Shannon Haynes ističe da koristi naru nisu ograničene samo na imunitet. Povoljno djeluje na zdravlje srca, kože i probave.

Umor, glavobolja, suha koža? Možda vam jednostavno nedostaje vode

Preporučuje dodavanje sjemenki nara u jogurt, smoothie, zobenu kašu, salate ili jela sa žitaricama. Sok od nara također može biti dobar izbor, ali u umjerenim količinama zbog prirodnog sadržaja šećera.&nbsp;

Povoljno djeluje na zdravlje srca, kože i probave

Prehrana ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, unos šećera zauzima važno mjesto u savremenom načinu života. Pretjerana konzumacija šećera, povezuje se s brojnim zdravstvenim problemima. Posljednjih godina sve više pažnje posvećuje se razumijevanju utjecaja šećera na zdravlje te važnosti umjerenog i uravnoteženog unosa. Unos dodanog šećera treba ograničiti na manje od 10 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija kako bi izbjegli komplikacije, navodi Health.Odrasli u prosjeku dobivaju 13 posto kalorija iz dodanog šećera, što je više od trenutnih preporuka. Za referencu, ako se unosi 2.000 kalorija dnevno, smjernice preporučuju ograničavanje unosa dodanog šećera na 12 kašičica (50 grama) dnevno.<h2>Ambiciozne preporuke</h2>Američko udruženje za srce (AHA) ima ambicioznije preporuke. Predlažu da odrasli ograniče dodane šećere na najviše šest posto ukupnih dnevnih kalorija. To je šest do devet kašičica ili otprilike 30 grama šećera. Djeca mlađa od dvije godine ne bi smjela konzumirati dodane šećere. Djeca starija od dvije godine ne bi smjela uzimati više od šest kašičica (25 grama) dnevno. Ugljikohidrati u cjelovitim namirnicama poput voća, povrća, graha i cjelovitih žitarica sadrže razne škrobove, uključujući složene ugljikohidrate i vlakna. Stolni šećer i druga sladila su jednostavni ugljikohidrati. Složeni ugljikohidrati sadrže tri ili više vrsta šećera, a nude i hranjive tvari poput vlakana. Kao rezultat toga, sporije se probavljaju, što sprječava nagle poraste glukoze (šećera) u krvi.<h2>Prekomjeran unos šećera</h2>Šećer, posebno prirodni šećer, je uredu u umjerenim količinama. Međutim, prekomjeran unos šećera može dovesti do prekomjernog unosa kalorija, što može uzrokovati debljanje. Višak tjelesne masnoće povezan je s mnogim zdravstvenim stanjima, uključujući: hipertenziju (visoki krvni pritisak), bolest srca, apneju u snu (hronični poremećaj disanja koji uzrokuje prestanak i ponovno pokretanje disanja tokom spavanja), osteoartritis (stanje zglobova koje nastaje kada se hrskavica oko zgloba postupno raspada tokom vremena), hroničnu bol i rak.Dodani šećer uključuje fruktozu, med, javorov sirup, agavu i još mnogo toga. Hrana s prirodnim šećerima, poput mlijeka i voća, možda ne predstavlja isti rizik za zdravlje zubi. Istraživači vjeruju da je to zbog drugih hranjivih tvari u toj hrani, poput vlakana, vode, kalcija i antioksidansa. Suho voće može biti problematično za zube jer se zaglavi između njih.Dodani šećeri povezani su s rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, ta veza nije toliko konkretna koliko biste mogli pomisliti.Dijabetes tipa 2 često se povezuje sa šećerom i drugim ugljikohidratima. Trebali biste paziti na unos šećera ako već imate dijabetes jer to može pomoći u sprječavanju naglih porasta glukoze u krvi.

Pretjerana konzumacija šećera, povezuje se s brojnim zdravstvenim problemima

Koliko šećera je dozvoljeno unositi svakodnevno

Liječnica Nadira Aval objasnila je šta se događa s tijelom kada ne pijete dovoljno vode. Iako optimalna dnevna količina varira, postoje opće smjernice: djeca od četiri do osam godina trebala bi unositi oko 1,2 litre, dok starije osobe preko 60 godina trebaju između 1,6 i 2 litre dnevno.Nedovoljan unos tekućine utječe na mozak jer se smanjuje volumen krvi, što može dovesti do slabije opskrbe kisikom i očitovati se glavoboljom, osjećajem pritiska u glavi ili smanjenom koncentracijom. Dehidracija također smanjuje proizvodnju sline, što uzrokuje suhoću u ustima, a usne često postaju ispucale. Koža gubi elastičnost i zategnutost, što se može provjeriti jednostavnim testom štipanjem – ako se koža ne vrati brzo u normalan položaj, to može biti znak dehidracije.Nedostatak vode u organizmu često uzrokuje umor jer se tijelo mora dodatno naprezati da bi obavljalo osnovne funkcije, što smanjuje razinu energije. U težim slučajevima može doći do pada krvnog pritiska, vrtoglavice pa čak i nesvjestice.

Jedan tihi simptom može otkriti da ste emocionalno iscrpljeni

Blaga do umjerena dehidracija obično se rješava povećanim unosom tekućine, no kod težih oblika ili osjetljivih skupina, poput male djece i starijih osoba, može biti potrebna liječnička pomoć.&nbsp;

Šta se dešava sa tijelom kada izbacimo šećer?

Ovo je najbolje vrijeme za doručak ukoliko imate visok krvni pritisak

Orašasti plodovi koji pomažu u snižavanju krvnog pritiska

Šest znakova manjka vitamina B12 koji mogu ugroziti zdravlje

Sezona rotkvica je počela: Snažna pomoć za zdravlje uz malo kalorija

Godine i zdravlje kostiju: Zašto je kalcijum ključan

Hurme – energetski saveznik postača tokom ramazana

Mnogi ovo povrće često jedu zbog zdravlja, a na vrhu je crne liste po sadržaju pesticida

Znate li šta se događa u tijelu ako svaki dan pojedete jabuku

Zašto je kamilica jedan od najmoćnijih prirodnih saveznika

Naučnici tvrde: Ova namirnica može značajno sniziti holesterol u kratkom roku

Nutricionisti upozoravaju: Ovo je najgora navika za metabolizam

Ovakav doručak smanjuje želju za grickalicama, tvrdi liječnik

Ovo voće nauka povezuje s borbom protiv gripe

Koliko šećera je dozvoljeno unositi svakodnevno

Umor, glavobolja, suha koža? Možda vam jednostavno nedostaje vode

Ishrana

Šta se dešava sa tijelom kada izbacimo šećer?

Ovo je najbolje vrijeme za doručak ukoliko imate visok krvni pritisak

Orašasti plodovi koji pomažu u snižavanju krvnog pritiska

Šest znakova manjka vitamina B12 koji mogu ugroziti zdravlje

Sezona rotkvica je počela: Snažna pomoć za zdravlje uz malo kalorija

Godine i zdravlje kostiju: Zašto je kalcijum ključan

Hurme – energetski saveznik postača tokom ramazana

Mnogi ovo povrće često jedu zbog zdravlja, a na vrhu je crne liste po sadržaju pesticida

Znate li šta se događa u tijelu ako svaki dan pojedete jabuku

Zašto je kamilica jedan od najmoćnijih prirodnih saveznika

Naučnici tvrde: Ova namirnica može značajno sniziti holesterol u kratkom roku

Nutricionisti upozoravaju: Ovo je najgora navika za metabolizam

Ovakav doručak smanjuje želju za grickalicama, tvrdi liječnik

Ovo voće nauka povezuje s borbom protiv gripe

Koliko šećera je dozvoljeno unositi svakodnevno

Umor, glavobolja, suha koža? Možda vam jednostavno nedostaje vode