<p>Spektrofobija je rijedak oblik anksioznog poremećaja koji se manifestira kao snažan strah od ogledala ili vlastitog odraza. Ova pojava poznata je i kao eisoptrofobija, a kod nekih osoba strah može biti povezan i s uvjerenjem da se u ogledalu mogu pojaviti natprirodne pojave.</p><p>Iako rijetka, ova fobija može značajno utjecati na kvalitet života, jer oboljeli često izbjegavaju situacije u kojima dolaze u kontakt s ogledalima ili refleksijama.</p><h2>Kako se prepoznaje spektrofobija</h2><p>Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ali najčešće uključuju:</p><p>intenzivan strah i anksioznost pri pogledu u ogledalo</p><p>ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje ili napade panike</p><p>izbjegavanje ogledala i reflektirajućih površina</p><p>osjećaj da je strah pretjeran, ali ga je teško kontrolisati</p><p>Kod nekih osoba ovaj poremećaj može biti povezan i s drugim anksioznim stanjima.</p><h2>Kako se postavlja dijagnoza</h2><p>Dijagnozu postavlja stručnjak za mentalno zdravlje na osnovu razgovora o simptomima, njihovoj učestalosti i intenzitetu. Tokom procjene isključuju se i drugi slični poremećaji, poput straha od smrti, paničnog poremećaja ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja.</p><h2>Uzroci spektrofobije</h2><p>Uzroci nisu uvijek isti, ali mogu uključivati:</p><p>traumatska iskustva iz prošlosti</p><p>genetsku predispoziciju</p><p>povećanu osjetljivost mozga na strah</p><p>kulturna i lična uvjerenja</p><p>Kod nekih osoba strah se razvija još u djetinjstvu, posebno ako je povezan s negativnim iskustvom.</p><h2>Različiti oblici straha</h2><p>Spektrofobija može imati više oblika:</p><p>Strah od vlastitog izgleda – povezan s nezadovoljstvom tijelom</p><p>Strah od odraza – uključuje sve reflektirajuće površine</p><p>Duhovni strahovi – povezani s vjerovanjima o natprirodnim pojavama</p><h2>Kako se liječi spektrofobija</h2><p>Liječenje se prilagođava svakoj osobi, ali najčešće uključuje psihoterapiju.</p><p>Najefikasnije metode su:</p><p>terapija izlaganjem (postepeno suočavanje sa strahom)</p><p>kognitivno-bihevioralna terapija</p><p>grupna ili individualna terapija</p><p>U određenim slučajevima koriste se i lijekovi, ali najčešće u kombinaciji s terapijom.</p><h2>Kako se nositi sa strahom</h2><p>Postoje načini koji mogu pomoći u svakodnevnom životu:</p><p>tehnike opuštanja i disanja</p><p>razgovor s bliskim osobama</p><p>vođenje dnevnika emocija</p><p>postepeno suočavanje sa strahom</p><p>Važno je potražiti stručnu pomoć ako strah počne značajno utjecati na svakodnevno funkcionisanje.</p><p>Spektrofobija je ozbiljan, ali izlječiv poremećaj. Uz pravovremenu podršku i adekvatnu terapiju, moguće je smanjiti strah i vratiti kontrolu nad vlastitim životom.</p>

Intenzivan strah od ogledala ili vlastitog odraza može ozbiljno narušiti svakodnevni život – stručnjaci otkrivaju uzroke, simptome i načine liječenja

Ogledalo kao izvor straha: Fobija koja može potpuno promijeniti svakodnevni život

<p>Sklerodermija, poznata i kao sistemska skleroza, rijetka je hronična autoimuna bolest koja dovodi do zatezanja i otvrdnjavanja kože, ali može zahvatiti i unutrašnje organe, krvne sudove i probavni sistem.</p><p>Kod ove bolesti organizam proizvodi previše kolagena – proteina koji daje čvrstoću vezivnom tkivu. Njegovo prekomjerno stvaranje uzrokuje zadebljanje kože i oštećenja organa.</p><h2>Uzrok bolesti nije potpuno poznat</h2><p>Tačan uzrok sklerodermije još uvijek nije razjašnjen. Smatra se da nastaje kao kombinacija genetskih faktora, poremećaja imunološkog sistema i vanjskih okidača poput infekcija, određenih lijekova ili izloženosti hemikalijama.</p><p>Bolest se češće javlja kod žena, najčešće između 30. i 50. godine života.</p><h2>Kako prepoznati sklerodermiju</h2><p>Najčešći znak je zatezanje i otvrdnjavanje kože, koje obično počinje na prstima, rukama, stopalima ili licu. Koža može izgledati sjajno, promijeniti boju, a mogu se pojaviti i sitne crvene tačkice ili naslage kalcija.</p><p>Čest simptom je i Raynaudov fenomen – stanje u kojem prsti mijenjaju boju (bijela, plava, crvena) zbog sužavanja krvnih sudova, posebno na hladnoći ili stresu.</p><h2>Mogu biti zahvaćeni i unutrašnji organi</h2><p>Sklerodermija ne pogađa samo kožu, već i:</p><p>Probavni sistem: žgaravica, otežano gutanje, nadutost, zatvor ili proljev</p><p>Pluća i srce: otežano disanje, ožiljci na plućima, poremećaji rada srca</p><p>Bubrezi: u rijetkim slučajevima može doći do ozbiljnih komplikacija i naglog porasta krvnog pritiska</p><h2>Vrste sklerodermije</h2><p>Postoje dva osnovna oblika bolesti:</p><p>Lokalizirana sklerodermija – zahvata samo kožu i često ima blaži tok</p><p>Sistemska skleroza – zahvata kožu i unutrašnje organe</p><p>Sistemski oblik može biti:</p><p>Difuzni – zahvata veće dijelove tijela i više organa</p><p>Ograničeni (CREST sindrom) – blaži oblik s karakterističnim simptomima</p><p>Bez promjena na koži – zahvaćeni organi bez vidljivih znakova na koži</p><h2>Najčešći simptomi</h2><p>Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ali najčešće uključuju:</p><p>bol i ukočenost zglobova</p><p>umor i iscrpljenost</p><p>neobjašnjiv gubitak težine</p><p>probleme s disanjem i probavom</p><h2>Život s bolešću</h2><p>Iako ne postoji lijek koji u potpunosti izliječi sklerodermiju, pravilno liječenje može ublažiti simptome i poboljšati kvalitet života.</p><p>Terapija može uključivati:</p><p>kreme i preparate za njegu kože</p><p>lijekove koji utiču na imunitet</p><p>terapiju za pojedinačne simptome</p><p>fizikalnu terapiju</p><p>u težim slučajevima napredne metode liječenja</p><p>Važno je voditi računa o ishrani, fizičkoj aktivnosti i redovno se kontrolisati kod ljekara.</p><h2>Kada se javiti ljekaru</h2><p>Potrebno je potražiti pomoć ako primijetite:</p><p>zadebljanje kože</p><p>promjene boje prstiju</p><p>bolove u zglobovima</p><p>probleme s disanjem ili gutanjem</p><p>Rano prepoznavanje bolesti može značajno usporiti njen razvoj i spriječiti komplikacije.</p>

Otkrivamo simptome, uzroke i načine liječenja bolesti koja može zahvatiti cijeli organizam i značajno utjecati na kvalitet života

Sklerodermija: Rijetka autoimuna bolest koja mijenja kožu i unutrašnje organe

<p>Post za mnoge ljude ima duboko duhovno značenje, ali može predstavljati izazov za organizam, naročito ako se naglo mijenjaju prehrambene navike. Tokom posta ljudi često izbacuju određene namirnice, mijenjaju ritam obroka ili biraju jela koja možda nisu najbolja za zdravlje.</p><p>Gastroenterolog prof. dr. sc. Emil Babić i magistra nutricionizma Nevena Pandža otkrivaju kako postiti bez štete po zdravlje.</p><h2>Utjecaj posta na organizam</h2><p>Prof. dr. sc. Babić objašnjava razliku između potpunog gladovanja i posta bez mesa i mliječnih proizvoda:</p><p>Kod potpunog gladovanja tijelo prelazi iz anaboličkog u kataboličko stanje jer ne prima energiju izvana. Nakon što se potroše zalihe glikogena u jetri, aktiviraju se glukoneogeneza, lipoliza i ketogeneza.</p><p>Hormonski dolazi do pada inzulina i porasta glukagona, kortizola i drugih hormona stresa.</p><p>Kratkotrajno gladovanje obično ne oštećuje probavni sustav, ali može izazvati nelagodu, kruljenje ili grčenje crijeva.</p><p>Post bez mesa i mliječnih proizvoda ne znači gladovanje ako je energetski unos dovoljan – organizam i dalje dobiva potrebne nutrijente iz biljnih izvora.</p><h2>Šta izbjegavati u danima posta</h2><p>Nutricionistica Pandža savjetuje:</p><p>Izbjegavati pohovana, pržena i masna jela.</p><p>Birati filete ribe ili mesa pripremljene na tavi ili žaru.</p><p>Umjesto pomfrita, izabrati krompir s povrćem ili krompir salatu.</p><p>Teška jela bez mesa, poput tjestenine sa četiri vrste sira, mogu biti teško probavljiva.</p><p>Birati lagane varijante jela s povrćem i maslinovim uljem.</p><p>Unos tekućine je važan: voda, biljni čajevi (menta, kamilica, matičnjak), blaga limunada, kompot od jabuke i suhih šljiva, probiotici poput jogurta ili kefira.</p><h2>Najčešće greške</h2><p>Prof. dr. sc. Babić ističe:</p><p>Prejedanje navečer može povećati pritisak na želudac i pogoršati GERB.</p><p>Izbacivanje mesa bez nadomještanja proteina može uzrokovati umor, nadutost i zatvor.</p><p>Nagle promjene i nutritivno siromašne zamjene štete zdravlju.</p><p>Savjet: Post treba biti uravnotežen s dovoljno proteina, zdravih masti i postupno povećanim vlaknima.</p><h2>Probava i pravilna prehrana tokom posta</h2><p>Savjeti gastroenterologa:</p><p>Postupno povećavati unos vlakana (topljiva i netopljiva).</p><p>Dovoljan unos tekućine.</p><p>Redovni manji obroci.</p><p>Umjerena količina zdravih masti (maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke).</p><p>Lagana šetnja 10-20 minuta nakon obroka za bolju probavu.</p><p>Sporije i temeljitije žvakanje.</p><p>Kod privremenog gladovanja, prvi obrok neka bude lagan.</p><p>Nutricionistica Pandža naglašava tri izbalansirana obroka dnevno:</p><p>Doručak: Biljni čaj + tostirani raženi kruh, kajgana s lukom.</p><p>Ručak: File ribe ili sardine s krumpir salatom i blitvom.</p><p>Večera: Gusta juha od crvene leće i tikve s bučinim sjemenkama + krekeri s humusom ili svježim sirom.</p><p>Užina: orašasti plodovi ili voće. Povremeno desert nakon izbalansiranog obroka.</p><h2>Post i zdravstveno stanje</h2><p>Prof. dr. sc. Babić pojašnjava da je post siguran za zdravu odraslu osobu, ali može biti rizičan kod:</p><p>Hroničnih bolesti jetre i bubrega</p><p>Trudnoće</p><p>Poremećaja prehrane (anoreksija, bulimija)</p><p>Dijabetesa tip 1</p><p>Akutnog gastritisa ili teškog GERB-a</p><p>Teških akutnih ili kroničnih bolesti</p><p>Pravilo: Što je organizam ranjiviji ili ovisniji o preciznoj metaboličkoj regulaciji, to je manja tolerancija na post.</p><h2>Zaključak</h2><p>Post ne znači iscrpljivanje tijela. Ključ je u ravnoteži između duhovne prakse i brige o zdravlju. Uravnotežena prehrana, adekvatna tekućina, tjelesna aktivnost i osluškivanje tijela omogućavaju siguran i zdrav post.</p>

Post ima duhovno značenje, ali može biti izazov za tijelo,  evo na šta treba obratiti pažnju

Kako postiti, a sačuvati zdravlje: Savjeti gastroenterologa i nutricionistice

<p>Napadi panike pogađaju milione ljudi, a mogu ih doživjeti čak i oni koji se inače ne bore s mentalnim problemima. Simptomi uključuju znojenje, trnce u rukama, ubrzan rad srca, drhtanje, osjećaj nadolazeće propasti i strah od smrti. Iako je osjećaj izuzetno neugodan, postoji jednostavan trik koji može pomoći – limun.</p><p>Dženifer Anders (Jennifer Anders), psihologinja iz Kolorada koja vodi Instagram račun The.Anxiety.Doc, objavila je video u kojem pokazuje neuobičajenu metodu za ublažavanje napada panike. Video, objavljen prošlog ljeta, prikupio je 2,7 miliona pregleda i desetine hiljada lajkova.</p><h2>Kiselina koja uzemljuje</h2><p>Dr. Anders savjetuje da, kada osjetite dolazak napada panike, izrežete limun na kriške i stavite ga u usta.</p><p>Kako limun djeluje:</p><p>- Kiseli okus usmjerava svijest u tijelo i pomaže da ostanete u trenutku</p><p>- Pomjera fokus s negativnih misli na fizičke osjete</p><p>- Umanjuje efekat “petlje” negativnih emocija</p><p>- Kad cuclate limun, usta se odmah skupljaju od kiseline, što odvlači pažnju od negativnih misli i pomaže vam da ostanete povezani s okolinom - objašnjava Anders.</p><p>Ako nemate limun pri ruci, trik funkcioniše i s kiselim slatkišima. Poenta je vratiti um iz svijeta misli u tijelo i trenutnu situaciju, što psiholozi nazivaju tehnikom uzemljenja.</p><h2>Zašto senzori pomažu</h2><p>Naš simpatički nervni sistem brzo reaguje na stres. Svaka senzorna intervencija – okus, miris ili dodir – može pomoći tijelu da prepozna da okolina nije prijeteća.</p><p>- Kada imate napad panike, tijelo teško razlikuje stvarnu opasnost od sigurnosti. Možete biti u potpuno sigurnom okruženju, ali mozak tumači situaciju kao prijeteću. Senzorni alati, poput cuclanja limuna, pomažu da se prekinu ove reakcije -&nbsp; objašnjava američka psihoterapeutkinja Viktorija Riordan (Victoria Riordan).</p><h2>Kada metoda nije dovoljna</h2><p>Dr. Anders naglašava da trik s limunom neće pomoći ako je napad panike izazvan intenzivnim traumatskim iskustvom.</p><p>Tjeskoba u reakciji na stvarno traumatične situacije je normalna i opravdana. Problem nastaje kada tijelo proizvodi fiziološku reakciju bez prisutnog stresa.</p><h2>Potražite stručnu pomoć</h2><p>Limun može kratkoročno pomoći kod napada panike, ali ne rješava uzrok problema. Važno je potražiti pomoć stručnjaka kako biste naučili upravljati napadima i dugoročno poboljšali mentalno zdravlje.</p><p>- Iako trik s limunom može ponekad biti koristan, on neće pomoći da dođete do korijena problema, što je ključni dio putovanja ka mentalnom zdravlju- dodaje Anders.</p>

Jednostavna metoda psihologinje iz Kolorada pokazuje kako limun može smiriti tijelo tokom napada panike

Kod napada panike može pomoći limun: Kako kiseli okus pomaže da ostanete prisutni u trenutku

<p>U svijetu se svake godine obilježava Sedmica mozga, globalna inicijativa koja podsjeća na važnost brige o zdravlju ovog najvažnijeg organa. Stručnjaci ističu da pravovremeno prepoznavanje ranih simptoma neuroloških bolesti može biti presudno za liječenje i očuvanje kvaliteta života.</p><p>Neurološke bolesti zahvataju mozak, kičmenu moždinu i živce koji upravljaju gotovo svim funkcijama u tijelu – od disanja i rada srca do pamćenja, govora i pokreta. Kada dođe do poremećaja u tom sistemu, simptomi mogu biti fizički, mentalni ili emocionalni.</p><h2>Iznenadna jaka glavobolja kao upozorenje</h2><p>Jedan od najopasnijih simptoma je nagla i veoma jaka glavobolja koja se često opisuje kao „najgora glavobolja u životu“. Takav bol može ukazivati na krvarenje u mozgu ili aneurizmu i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.</p><p>Glavobolja koja se javlja uz povišenu temperaturu, ukočen vrat, probleme s vidom, slabost ili poteškoće u govoru također se smatra ozbiljnim upozorenjem.</p><h2>Znakovi mogućeg moždanog udara</h2><p>Iznenadna slabost, utrnulost ili trnci u licu, ruci ili nozi – posebno ako zahvataju jednu stranu tijela – mogu biti znak moždanog udara. Uz to se često javljaju problemi s govorom, gubitak vida, vrtoglavica i poremećaj ravnoteže.</p><p>U takvim situacijama potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć jer brza reakcija može spriječiti trajna oštećenja.</p><h2>Problemi s pokretima i pamćenjem</h2><p>Neobjašnjiva slabost mišića, drhtanje ruku ili tijela te poteškoće s ravnotežom mogu ukazivati na poremećaje nervnog sistema. Tremor koji se javlja u mirovanju može biti jedan od ranih znakova Parkinsonove bolesti.</p><p>Često zaboravljanje nedavnih događaja, gubljenje na poznatim mjestima ili poteškoće u pronalaženju riječi mogu biti rani simptomi demencije ili Alzheimerove bolesti.</p><h2>Važnost prevencije</h2><p>Stručnjaci naglašavaju da se rizik od mnogih neuroloških bolesti može smanjiti zdravim životnim navikama. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, mentalne aktivnosti poput čitanja, kvalitetan san te kontrola krvnog pritiska i šećera u krvi važni su za očuvanje zdravlja mozga.</p><p>Rano prepoznavanje simptoma i pravovremena reakcija mogu značajno usporiti napredovanje bolesti i pomoći u očuvanju kvaliteta života.</p>

Povodom Sedmice mozga stručnjaci upozoravaju na rane znakove neuroloških bolesti koji mogu spasiti život ako se na vrijeme prepoznaju

Simptomi koje mozak šalje i koje nikada ne smijete ignorisati

<p>Ako ste primijetili da zrak ponekad lakše prolazi kroz jednu nosnicu nego kroz drugu, nema razloga za brigu. Riječ je o normalnom procesu poznatom kao nosni ciklus, koji ima važnu ulogu u zdravlju nosa i dišnog sistema.</p><h2>Šta je nosni ciklus</h2><p>Tokom dana nosnice se prirodno smjenjuju u tome koja je dominantna za protok zraka. U prosjeku se ta promjena događa svaka dva do tri sata dok smo budni, dok je tokom sna sporija.</p><p>Nosni ciklus ima dvije faze:</p><p>- začepljenje (kongestija) – kada je jedna nosnica djelimično sužena zbog blagog oticanja sluznice</p><p>- odčepljenje (dekongestija) – kada druga nosnica preuzima veći protok zraka</p><h2>Zašto se nosnice smjenjuju</h2><p>Nosnica kroz koju prolazi više zraka s vremenom se „umara“. Stalni protok zraka može isušiti sluznicu i izložiti je bakterijama i virusima. Zato se dominantna nosnica povremeno mijenja kako bi se tkivo moglo oporaviti.</p><p>Ovaj proces reguliše hipotalamus, dio mozga koji upravlja mnogim nesvjesnim funkcijama u organizmu.</p><h2>Važna zaštita organizma</h2><p>Procjenjuje se da kroz nos svakodnevno prođe više od 12.000 litara zraka. Nos ima zadatak da taj zrak filtrira, zagrije i ovlaži prije nego što dospije u dišne puteve.</p><p>Nosni ciklus omogućava sluznici da se odmori, obnovi i efikasnije štiti organizam od bakterija, virusa i drugih štetnih čestica iz okoline.</p><h2>Šta može poremetiti nosni ciklus</h2><p>Normalno funkcionisanje nosnog ciklusa mogu poremetiti:</p><p>- prehlada i gripa</p><p>- alergije na pelud ili prašinu</p><p>- pretjerana upotreba sprejeva za nos</p><p>- određeni lijekovi</p><p>Problemi mogu nastati i zbog nosnih polipa ili devijacije nosne pregrade, kada je kost između nosnica pomjerena.</p><h2>Kada se obratiti ljekaru</h2><p>Ako je jedna nosnica stalno začepljena duže od dvije sedmice ili se javlja neobičan iscjedak iz nosa, preporučuje se posjeta ljekaru. Takvi simptomi mogu ukazivati na infekciju, alergiju ili neki drugi problem koji zahtijeva liječenje.</p>

Prirodni "nosni ciklus" mijenja protok zraka između nosnica i pomaže zaštiti dišnog sistema

Zašto lakše dišemo na jednu nosnicu

<p>Kolagen je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu i važan je za zdravlje kože, kostiju, zglobova i vezivnog tkiva. Međutim, njegova prirodna proizvodnja počinje opadati već sredinom dvadesetih godina, zbog čega mnogi posežu za kolagenskim suplementima. Često se postavlja pitanje – da li je kolagen bolje piti ujutro ili navečer.</p><h2>Prednosti jutarnje konzumacije</h2><p>Neki stručnjaci smatraju da je kolagen najbolje uzimati ujutro, posebno na prazan stomak. Smatra se da tada tijelo može brže apsorbirati kolagenske peptide jer nema drugih proteina iz hrane.</p><p>Jutarnja doza, naročito u kombinaciji s vitaminom C, može pomoći u zaštiti kože od svakodnevnih utjecaja poput UV zračenja, zagađenja i stresa.</p><h2>Večernja doza za regeneraciju</h2><p>S druge strane, mnogi preporučuju uzimanje kolagena navečer, oko sat vremena prije spavanja. Tokom sna tijelo prolazi kroz fazu intenzivne regeneracije, kada se oslobađa hormon rasta koji pomaže obnovi tkiva.</p><p>Kolagen sadrži aminokiselinu glicin, koja može doprinijeti boljoj kvaliteti sna i pomoći tijelu da se lakše oporavi.</p><h2>Najvažnija je redovna upotreba</h2><p>Ipak, većina stručnjaka naglašava da je dosljednost važnija od tačnog vremena konzumacije. Tijelo može iskoristiti kolagen u bilo koje doba dana, ali se rezultati obično vide tek nakon nekoliko sedmica redovne upotrebe.</p><p>Zato je najbolje odabrati vrijeme koje se najlakše uklapa u svakodnevnu rutinu i držati ga se, jer upravo redovna upotreba donosi najveće koristi za zdravlje kože, zglobova i cijelog organizma.</p>

Stručnjaci objašnjavaju koje vrijeme konzumacije može donijeti najviše koristi za kožu, zglobove i regeneraciju organizma

Kada je najbolje piti kolagen – ujutro ili navečer za maksimalan učinak

<p>Autoimune bolesti, kod kojih imuni sistem greškom napada vlastite ćelije, predstavljaju jedan od najvećih dijagnostičkih izazova savremene medicine. Postoji više od 80 različitih autoimunih bolesti, među kojima su reumatoidni artritis, lupus, multipla skleroza i celijakija. Njihovi simptomi često su slični i nespecifični – hronični umor, bolovi u mišićima i zglobovima, povišena temperatura ili osip na koži – zbog čega je put do dijagnoze često dug.</p><h2>Prvi pokazatelji upale</h2><p>Prvi korak u dijagnostici obično su testovi koji otkrivaju upalne procese u organizmu. Najčešće se rade sedimentacija eritrocita (SE) i C-reaktivni protein (CRP). Povišene vrijednosti mogu ukazivati na upalu, ali nisu specifične samo za autoimune bolesti jer mogu biti posljedica infekcija ili drugih stanja.</p><h2>Važna uloga ANA testa</h2><p>Jedna od ključnih pretraga je ANA test (antinuklearna antitijela) koji otkriva autoantitijela usmjerena protiv jezgre ćelija. Pozitivan nalaz može ukazivati na bolesti poput sistemskog lupusa, sklerodermije ili Sjögrenovog sindroma. Ipak, ovaj nalaz se uvijek tumači zajedno sa simptomima jer se može pojaviti i kod potpuno zdravih osoba.</p><h2>Dodatne analize za precizniju dijagnozu</h2><p>Ako je ANA test pozitivan, rade se dodatne analize poput ENA panela, koji pomaže razlikovati pojedine autoimune bolesti. Kod sumnje na reumatoidni artritis određuju se reumatoidni faktor (RF) i anti-CCP antitijela, dok se kod drugih bolesti traže specifična autoantitijela poput ANCA, anti-TPO ili anti-TG.</p><h2>Važan je cjelovit pristup</h2><p>Osim laboratorijskih nalaza, važnu ulogu imaju kompletna krvna slika, analiza proteina komplementa te dijagnostičke metode poput ultrazvuka, rendgenskog snimanja ili magnetne rezonance. U pojedinim slučajevima potrebna je i biopsija tkiva.</p><p>Konačnu dijagnozu postavlja ljekar specijalista, najčešće reumatolog ili imunolog, koji sve nalaze tumači zajedno sa simptomima i kliničkim pregledom pacijenta. Samo takav cjelovit pristup omogućava pravovremeno liječenje i kontrolu bolesti.</p>

Laboratorijske pretrage pomažu u dijagnostici bolesti kod kojih imuni sistem napada vlastiti organizam

Vakcina protiv bolesti COVID-19 BioNTecha

Kako ljekari otkrivaju autoimune bolesti

<p>Multivitamini spadaju među najčešće korištene dodatke prehrani. Procjenjuje se da ih koristi gotovo trećina odraslih osoba kako bi nadoknadila dnevne potrebe za vitaminima i mineralima.</p><p>Stručnjaci, međutim, naglašavaju da vrijeme uzimanja može igrati važnu ulogu u tome koliko će organizam iskoristiti nutrijente koje sadrže.</p><h2>Dvije osnovne vrste multivitamina</h2><p>Dijetetičarke Ryann Kipping i Meghan Pendleton pojašnjavaju da postoje dvije glavne kategorije suplemenata: multivitamini koji sadrže samo vitamine i multivitaminsko-mineralni dodaci koji uključuju kombinaciju vitamina i minerala. Upravo je druga kategorija najčešće u upotrebi.</p><p>Ovi dodaci obično sadrže vitamine C i B kompleks, koji su rastvorljivi u vodi, kao i vitamine A, D, E i K, koji su rastvorljivi u mastima.</p><h2>Zašto je važno uzimati ih uz hranu</h2><p>Vitamini rastvorljivi u mastima bolje se apsorbiraju kada se uzimaju uz obrok koji sadrži određenu količinu masti. Zato se multivitamini preporučuju uz hranu poput jaja, punomasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova, salata s uljem ili sendviča s mesom, sirom ili avokadom.</p><h2>Jutro ili večer?</h2><p>Stručnjaci ističu da ne postoji jedno idealno vrijeme za sve. Najvažnije je uzimati multivitamine redovno i u vrijeme koje ćete najlakše zapamtiti.</p><p>Mnogi ih uzimaju ujutro uz doručak jer je tada lakše uspostaviti rutinu. Međutim, osobe koje preskaču doručak trebale bi izbjegavati uzimanje suplemenata na prazan stomak, jer to može izazvati probavne tegobe.</p><p>S druge strane, večernje uzimanje može smanjiti mogućnost interakcije s lijekovima ili drugim suplementima koji se uzimaju tokom dana.</p><h2>Važno je obratiti pažnju na lijekove</h2><p>Najbolje vrijeme uzimanja multivitamina može zavisiti i od zdravstvenog stanja, dobi, trudnoće ili terapije koju osoba koristi. Na primjer, lijekovi za štitnu žlijezdu poput levotiroksina trebaju se uzimati odvojeno od multivitamina jer oni mogu smanjiti njihovu apsorpciju.</p><h2>Najvažnije pravilo</h2><p>Bez obzira na vrijeme uzimanja, stručnjaci savjetuju da se multivitamini uzimaju uz obrok, po mogućnosti s malo masti, te redovno svaki dan. Također preporučuju konsultaciju s ljekarom, posebno ako osoba koristi određene lijekove ili ima zdravstvene probleme.</p>

Stručnjaci objašnjavaju da vrijeme uzimanja suplemenata može utjecati na njihovu apsorpciju i efikasnost u organizmu

Korištenje multivitamina: Vrijeme uzimanja igra važnu ulogu u iskoristivosti

<p>Holesterol se često spominje u negativnom kontekstu, ali nije svaka njegova vrsta štetna. Štaviše, on je ključan za brojne važne funkcije u tijelu, uključujući probavu, proizvodnju hormona i sintezu vitamina D. Problem nastaje kada nivo holesterola postane previsok, što može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povećati rizik od srčanih bolesti.</p><p>Iako na faktore poput dobi i genetike ne možemo utjecati, promjenom prehrambenih i životnih navika možemo preuzeti kontrolu. Stručnjaci se slažu da je namirnica broj jedan koju treba ograničiti radi smanjenja rizika od visokog holesterola – prerađeno meso, piše EatingWell.</p><p>Mnogima nije iznenađenje da hrenovke, kobasice i salame nisu najbolji izbor za zdravlje srca. Međutim, manje je poznato da se preporuka odnosi i na popularne delikatesne nareske poput puretine, šunke i pečene govedine, koje mnogi smatraju zdravijima. Vrijeme je da preispitate šta stavljate u svoje sendviče.</p><h2>Zašto biste trebali ograničiti prerađeno meso</h2><p>Kada je riječ o snižavanju holesterola, ključni nutrijent koji treba ograničiti, iznenađujuće, nisu masnoće iz prehrane, nego zasićene masti. Ovisno o proizvodu, prerađeno meso često je izvor zasićenih masti.</p><p>„Prerađevine su obično masniji komadi mesa i obiluju zasićenim mastima. Poznato je da hrana bogata zasićenim mastima uzrokuje visok holesterol, a posebno podiže nivo lipoproteina niske gustoće, takozvanog LDL holesterola“, kaže nutricionistica Carly Hart.</p><p>Iako se za slaninu i salamu očekuje da sadrže zasićene masti, nutricionistica Veronica Rouse dodaje:</p><p>„Čak ni opcije koje zvuče ‘zdravije’ – poput pureće slanine ili nemasnih delikatesnih narezaka – nisu nužno bez zasićenih masti. One su samo nešto manje masne od uobičajenih verzija, ali i dalje doprinose ukupnom dnevnom unosu zasićenih masti.“</p><p>Sastav crijevnog mikrobioma ključan je za gotovo svaki aspekt zdravlja, uključujući i regulaciju holesterola. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata mesom, posebno prerađenim, može smanjiti raznolikost crijevnih bakterija. To je zabrinjavajuće jer raznolik mikrobiom igra važnu ulogu u regulaciji apsorpcije i izlučivanja holesterola te pomaže u smanjenju hronične upale, jednog od glavnih faktora u razvoju srčanih bolesti.</p><p>Osim zasićenih masti, prerađeno meso obično sadrži znatno više natrija od neprerađenog. Naprimjer, porcija od 100 grama pečenih purećih prsa sadrži 99 miligrama natrija, dok ista količina delikatesne puretine sadrži čak 810 mg – i to prije nego što dodate natrij iz hljeba i drugih dodataka.</p><p>Iako se visok unos natrija ne povezuje direktno s povišenjem holesterola, Hart ističe:</p><p>„Prehrana s visokim udjelom natrija može povećati rizik od razvoja visokog krvnog pritiska, što tjera vaše srce da radi pod većim opterećenjem“ i tako negativno utiče na cjelokupno kardiovaskularno zdravlje.</p><h2>Kako zamijeniti prerađeno meso</h2><p>Dobra vijest je da se ograničavanjem prerađenog mesa ne morate odreći praktičnosti ili okusa. Male zamjene mogu pomoći u smanjenju unosa zasićenih masti i natrija, a da vaši obroci ostanu zasitni i bogati proteinima.</p><p>Umjesto delikatesnih narezaka, u sendvičima i salatama koristite ostatke piletine s roštilja ili pečenog lososa. Priprema veće količine mesa ili ribe za večeru osigurava vam praktičan obrok za sljedeći dan s manje natrija i zasićenih masti.</p><p>Isprobajte i biljne proteine. Prerađeno meso lako možete zamijeniti namirnicama poput pirea od slanutka, leće, pečenog tofua ili humusa. Ove su alternative jednostavne za pripremu, a bogate su vlaknima i proteinima. Za postizanje slanog i dimljenog okusa, zdravije opcije začinite dimljenom paprikom ili čipotle prahom.</p><p>Kada ste u žurbi, dobar izbor mogu biti piletina ili tuna iz konzerve, koje obično sadrže manje natrija i zasićenih masti od prerađevina.</p>

Stručnjaci se slažu da je namirnica broj jedan koju treba ograničiti radi smanjenja rizika od visokog holesterola – prerađeno meso

Ako imate visok kolesterol, jednu vrstu hrane izbacite iz prehrane

<p>U Bosni i Hercegovini po prvi put izvršeno je sekvencioniranje cijelog genoma u Alea Genetičkom Centru, a rukovodilac laboratorije doc. dr. Rijad Konjhodžić za „Avaz“ je objasnio koliko je značajno što se to sada može raditi lokalno, posebno za one najmlađe koji čekajući na odgovore u sistemu ostanu zarobljeni godinama.</p><h2>Dijagnostika oboljenja</h2>

<p>- To je jedna izuzetno kompleksna molekularno-biološka procedura koja podrazumijeva da se kompletan humani genom sekvencira u jednoj reakciji. To je izuzetno bitno prilikom dijagnostike genetskih oboljenja naročito rijetkih bolesti kojih je oko 72 posto genetski uvjetovano. Osnovni korisnici te usluge su najčešće pedijatri, mada se ona koristi i u drugim granama medicine. Kod pojave određenih simptoma koji mogu biti povezani sa specifičnim rijetkim bolestima ili onda kada kliničari ne znaju šta bi moglo biti sa djetetom tada se koriste te metode sekvenciranja kompletnog egzoma i kompletnog genoma – objasnio je dr. Konjhodžić.</p><p>Ističe da je već ranije urađeno sekvenciranje kompletnog egzoma koje podrazumijeva sekvenciranje svih kodirajućih sekvenci u našem genomu, međutim, ovo je sada korak dalje zato što postoje mutacije i na intronskim sekvencama, znači nekodirajuće, koje mogu biti uzrok patološkog stanja. Važno je napomenuti da tzv. nekodirajuće sekvence humane DNA, bilo intronske ili intragenske, predstavljaju gotovo 98 posto humanog genoma, i dokazi da su mutacije u tim djelovima povezane s patološkim stanjima se sve više gomilaju.</p><p>- Ovo je zaista ogromna stvar, ne mogu dovoljno naglasiti koliko je bitno da se ovo radi unutar zemlje ne samo zbog dijagnostike, nego nam se otvaraju vrata za pravljenje baza podataka, zastupljenosti različitih haplotipova poput HLA, potencijalnoj forenzičkoj upotrebi, da ne nabrajamo dalje. Mi smo to napravili sami sa vlastitim sredstvima, uložili u opremu i kapacitete, trajalo je više godina, međutim, to se sve skupa ne bi moglo desiti bez naših osam molekularnih biologa koji su svi magistri i doktori nauka, dakle jedini smo sa takvim kapacitetom kadra koji su u stanju da ovo rade – kazao je dr. Konjhodžić.</p><h2>Očuvanje uzoraka</h2><p>Dosad su se pacijenti slali u druge države, međutim, izvoz genetskog materijala je generalno problematičan.</p><p>- Prvo i osnovno, to je dobro za uzorak jer ne mora putovati, manje su šanse za hemolizu, smanjuje se mogućnost bakterijske kontaminacije itd. Dalje, genetska dijagnostika ovisi o bazama podataka. Imamo veliki broj mutacija koje smo jasno povezali sa određenim bolestima, ali s obzirom na to da je ovakva klinička dijagnostika genetike još uvijek mlada, mi svaki dan nalazimo nove genetske varijante koje mogu biti teoretski povezane sa određenim bolestima. Ukoliko imamo lokalne baze podataka puno brže i puno jasnije možemo definirati koje su to mutacije koje se pojavljuju unutar populacije Bosne i Hercegovine, a nisu patogene, dakle, samo predstavljaju varijante, a čije pojavljivanje može biti povezano sa određenim bolestima – naglasio je dr. Konjhodžić.</p><p>Već je u toku projekt s profesoricom Aminom Kozarić pravljenja Bosanskohercegovačkog genomskog projekta, a kako kaže, ovo je korak prema tom cilju.</p><p>- Ovo je jedna komplikovana analiza, u regionu je radi jako malo laboratorija i to uglavnom državne koje su imale ogromna ulaganja od strane same države. A da mi sami to napravimo kao jedna mala laboratorija, jako je velika stvar. Teško je objasniti onome ko se time ne bavi koliko je to veliko dostignuće, a još je teže objasniti koliko je važno za bh. dijagnostiku, pogotovo u pedijatriji. Mi se zaista nadamo da će nas i institucije na taj način prepoznati i pokušati da nas uklope u opštu zdravstvenu zaštitu građana Bosni i Hercegovine, jer ne znam zašto mi uporno iniciramo da dijelimo zdravstvo na privatno i javno. Ljudima kojima je ta analiza potrebna jako je važno da je mogu uraditi – navodi dr. Konjhodžić.</p><h2>Posmatranje cjeline</h2><p>Rijetke bolesti su one koje se pojedinačno dešavaju &lt; 1/2000, međutim kada ih posmatrate kao cjelinu, dobijamo brojku da je između 3,5 i 6 posto populacije afektirano jednom od rijetkih bolesti, od kojih su, podsjetimo se, više od 70 posto genetske, pa možemo reći da uopšte nisu toliko rijetke.</p><p>- U tom slučaju radi se o jednom oboljelom na 20 osoba otprilike, zato je jedino pravilno posmatrati kumulativno. I kada nemamo genetičku dijagnostiku pa po konvencinalnim metodama pokušavamo doći do dijagnoze u, naprimjer, pedijatriji i neonatologiji, to dijete u sistemu ostane otprilike 7-8 godina bez tačne dijagnoze. Oni idu od klinike do klinike, pedijatri traže dodatne biohemijske analize, radiološke analize, pa neonatolozi, pa onda unutar subspecijalizacija pedijatrije, pošto su te bolesti uglavnom sistemske. To je sve moguće riješiti sa jednom molekularno-biološkom analizom, kao što je sekvencioniranje kompletnog genoma – zaključio je Konjhodžić.</p><h2>Sistem pod opterećenjem</h2><p>- Zamislite koliko košta pacijent bez dijagnoze u sistemu u prosjeku 7 godina. To su ogromni novci koji jako teško padaju na sisteme bilo koje zemlje, pa se iskreno nadamo da sad kada ovo možemo raditi lokalno da ćemo biti u stanju da doprinesemo da se to poboljša – kazao je dr. Konjhodžić.</p>


Dosad su se pacijenti slali u druge države, međutim, izvoz genetskog materijala je generalno problematičan, objasnio je dr. Rijad Konjhodžić

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

<p>Iako mnoge zdravstvene tegobe proizlaze iz načina života ili jednostavno loše sreće, genetika ima ključnu ulogu u sklonosti ka određenim bolestima.&nbsp;</p><p>Ako su vaši roditelji ili bake i deke imali određenu bolest, veća je vjerovatnoća da ćete je i vi razviti. To, naravno, ne znači da je oboljenje neizbježno, ali ukazuje na povišen rizik.</p><p>Doktorica Kler Grejndžer (Claire Grainger) izdvojila je tri česta stanja na koja genetika posebno utiče.</p><h2>Dijabetes</h2><p>Postoje dva tipa dijabetesa. Dok je tip 1 autoimuna bolest, tip 2 je povezan sa načinom života, ali i sa genetikom.</p><p>- Dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih stanja sa naslednom komponentom. Iako faktori poput ishrane, telesne težine i fizičke aktivnosti imaju značajnu ulogu, genetika može povećati sklonost ka obolevanju - objasnila je dr. Grejndžer.</p><p>- To ne znači da je bolest neizbežna, ali ukazuje na to da bi trebalo da budete proaktivni: da redovno idete na lekarske preglede, održavate zdravu telesnu težinu i pratite simptome poput pojačane žeđi, umora ili učestalog mokrenja - dodala je.</p><h2>Astma</h2><p>Astma je stanje koje često pogađa disajne puteve, izazivajući stezanje u grudima, kašalj i otežano disanje, a simptomi mogu varirati od blagih do teških.</p><p>- Astma je još jedno stanje koje se često javlja u porodicama - rekla je dr. Grejndžer.&nbsp;</p><p>- Istraživanja pokazuju da postoji veća vjerovatnoća da će djeca razviti astmu ako od nje boluje jedan ili oba roditelja. Astma ima snažnu genetsku komponentu."</p><p>Genetika ne utiče samo na astmu.&nbsp;</p><p>- Ako vaši roditelji imaju astmu, polensku kijavicu ili ekcem, mogli biste i vi biti skloniji razvoju disajnih ili alergijskih bolesti. Rana dijagnoza i odgovarajući plan liječenja mogu značajno poboljšati kvalitet života - objasnila je doktorica.</p><h2>Akne</h2><p>Akne se često smatraju problemom tinejdžerskog doba, ali mogu se nastaviti i u odraslom periodu.&nbsp;</p><p>Na njihov nastanak utiču ishrana, način života i genetika.</p><p>- Akne se često smatraju samo prolaznom fazom u adolescenciji, ali genetika može igrati značajnu ulogu u tome ko će ih razviti i koliko će stanje biti ozbiljno - rekla je dr. Grejndžer.</p><p>- Mnogi ne znaju da se akne mogu naslediti. Ako su vaši roditelji imali uporne akne ili su se sa njima borili i u odraslom dobu, veća je vjerovatnoća da ćete ih imati i vi. Genetika može uticati na sve – od proizvodnje sebuma do načina na koji koža reaguje na bakterije i upale - zaključila je.</p>

Genetika može uticati na sve – od proizvodnje sebuma do načina na koji koža reaguje na bakterije i upale, zaključila je

Ako su ih imali vaši roditelji, veći je rizik i za vas: Ovo su tri nasljedne bolesti 

<p>Mi se ne možemo u potpunosti zaštititi od stresnih situacija, ali postoje fizičke aktivnosti koje nas mogu brzo osloboditi stresa.</p><h2>1. Trčanje</h2><p>Ovo je najlakši i najjeftiniji način da se riješite stresa. Trčite onoliko koliko mislite da je dovoljno, a zatim pređite na brzo hodanje.&nbsp;</p><p>Fitnes instruktori napominju da ovaj jednostavan i svima dostupan način da se smanji stres nije uporediv sa bilo kojim drugim. I radi 100 posto.</p><p>Dok trčite, nema potrebe da razmišljate da li to radite ispravno ili ne - samo uživajte u procesu i odredite odgovarajući tempo trčanja.</p><h2>2. Joga</h2><p>Na drugom mjestu je joga. Naravno, joga - klasični umirujući fitnes. Pored toga, joga je odličan način da se ne samo oslobodite stresa, već da protegnete i ojačate mišiće tijela. U roku od 10 minuta treninga primjetit ćete da su sve brige nestale.</p><p>Najbolji način da smanjite stres je da radite jogu kod kuće. Joga kod kuće vam omogućava da se opustite i fokusirate se na sebe.</p><h2>3. Plivanje</h2><p>Plivanje zatvara tri anti stres fizičke aktivnosti. Voda savršeno otklanja umor i smiruje nerve.&nbsp;</p><p>Ne treba ni da obavljate neke posebne vježbe, samo uronite u vodu i plivajte. Da se oslobode stresa najbolje je plivanje u večernjim satima.&nbsp;</p><p>Nakon rekreacije u vodi pokušajte da ne pijete kafu ili alkohol, jer će cijeli efekat odmah nestati.</p>

Najbolji način da smanjite stres je da radite jogu kod kuće

Ovo su tri najbolje fizičke aktivnosti ako ste pod stresom

<p>Osobe koje su odrasle u disfunkcionalnim porodicama često u odrasloj dobi pokušavaju svojoj djeci pružiti stabilno i sretno djetinjstvo kakvo sami nisu imali. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se obrasci ponašanja iz djetinjstva često nesvjesno prenose i u roditeljstvo.</p><p>Psihologinja Samantha Rodman Whiten ističe da osobe koje nisu imale jasne emocionalne granice u porodici često imaju poteškoća da ih postave i u odnosu sa svojom djecom. Kada se dijete uznemiri, roditelj može reagirati panikom ili tjeskobom umjesto smirenom podrškom.</p><p>Problemi se mogu pojaviti i u partnerskim odnosima, posebno kod osoba koje su odrasle uz konfliktan ili emocionalno udaljen brak roditelja. Njima ponekad može biti teško pronaći ravnotežu između odnosa s partnerom i brige o djeci.</p><p>Stručnjaci navode i da loši primjeri upravljanja novcem, nedostatak društvenih kontakata ili autoritaran odgoj mogu ostaviti dugoročne posljedice na roditeljske navike.</p><p>Psiholozi ističu da terapija može pomoći roditeljima da bolje razumiju vlastito djetinjstvo i razviju zdravije obrasce ponašanja u odgoju djece.</p>

Stručnjaci upozoravaju da osobe koje su odrasle u disfunkcionalnim porodicama nesvjesno prenose određene navike i strahove na vlastitu djecu

Obrasci iz teškog djetinjstva često utječu na način roditeljstva

<p>Obilna menstruacija može dovesti do anemije zbog nedostatka željeza, upozoravaju stručnjaci. Tijelu je željezo potrebno za stvaranje hemoglobina, proteina koji pomaže crvenim krvnim zrncima da prenose kisik kroz organizam. Kada se izgubi previše krvi, smanjuje se i količina željeza u tijelu.</p><p>Većina žena tokom menstruacije izgubi oko 30 do 40 mililitara krvi, dok kod obilnog krvarenja gubitak može biti veći od 80 mililitara. Takvo stanje, poznato kao menoragija, jedan je od najčešćih uzroka anemije kod žena reproduktivne dobi.</p><p>Rizik je veći kod osoba koje krvare duže od sedam dana, moraju mijenjati uloške ili tampone svakog sata ili imaju krvarenje između ciklusa.</p><p>Simptomi anemije mogu uključivati umor, vrtoglavicu, ubrzan rad srca, blijedu kožu, krhke nokte, glavobolje i otežano disanje. U nekim slučajevima javljaju se i problemi s koncentracijom ili stalni osjećaj iscrpljenosti.</p><p>Ljekari anemiju dijagnosticiraju na osnovu simptoma, pregleda i laboratorijskih testova krvi, a ponekad se radi i ginekološki pregled kako bi se otkrio uzrok obilnog krvarenja.</p>

Veliki gubitak krvi tokom ciklusa može dovesti do manjka željeza, što često uzrokuje slabost, vrtoglavicu i iscrpljenost

Može li obilna menstruacija uzrokovati anemiju i hronični umor

<p>Mentalno zdrave osobe ne troše energiju na žaljenje, ne jure trenutno zadovoljstvo i ne žive po tuđim standardima.</p><p>Ono što ne radite jednako je važno za vaše mentalno zdravlje kao i ono što radite. Na internetu se može pronaći more savjeta o tome kako postići i održati dobro mentalno zdravlje. Mnogi terapeuti, couchevi i stručnjaci za wellness preporučuju zdravu prehranu, redovno kretanje, pozitivno razmišljanje i brigu o sebi.</p><p>Ipak, jednako je važno prepoznati šta ne bismo trebali raditi. Postoji mnogo načina na koje, često i nesvjesno, možemo potkopati vlastitu dobrobit i ući u spirale negativnosti, depresije i anksioznosti. Također, postoje i brojni načini na koje možemo sabotirati odnose, a da ne shvatimo da smo upravo mi uzrok problema.</p><p>U nastavku je pet ponašanja koja je važno izbjegavati ako želite biti stabilni i emocionalno uravnoteženi.</p><h2>1. Okrivljavanje drugih i mentalitet žrtve</h2><p>Iako je tačno da se često suočavamo s teškim okolnostima koje nisu pod našom kontrolom, važno je podsjetiti se da uvijek postoji dio situacije kojim možemo upravljati. Što više vjerujete u vlastitu sposobnost da utičete na ono što se dešava, to ćete se osjećati spremnije i sigurnije – a manja je vjerovatnoća da će vas drugi uzimati zdravo za gotovo.</p><p>Fokus na samosažaljenje ili uvjerenje da ste nemoćni brzo narušava samopoštovanje i mentalno zdravlje. Mentalitet žrtve neizbježno utiče i na odnose, jer ljudi ponekad imaju manje empatije kada se ponašamo kao da ništa ne možemo promijeniti.</p><h2>2. Fokus samo na trenutno zadovoljstvo</h2><p>Čekanje da ostvarite ciljeve i dobijete priznanje ili nagradu često je teško. Kada mnogo radite, prirodno je da želite rezultate odmah – pa je zbog toga ponekad lakše posegnuti za brzim zadovoljstvom.</p><p>Na primjer: potrošiti platu umjesto štedjeti za penziju, ili prihvatiti posao samo da biste odmah zarađivali, umjesto nastaviti školovanje – iako je fakultet oduvijek bio vaša želja. Kada se fokusirate samo na ono što je „pred nosom“, umjesto da planirate budućnost i razmišljate šire, to na kraju koči i uspjeh i osjećaj životnog zadovoljstva.</p><h2>3. Stavljanje vlastitih potreba iznad drugih</h2><p>Kada se trudite da brinete o sebi i ostvarite ciljeve, razmišljanje o drugima ne dolazi uvijek spontano. Lako je postati „laser-fokusiran“ na to kako da dobijete ono što želite. To najčešće nije namjerno, što znači da namjerno trebate provjeravati kako vaše ponašanje i odluke utiču na druge.</p><p>Uz to, istraživanja pokazuju da su ljudi koji su ljubazni i pomažu drugima često sretniji i zdraviji. Dijelom zato što, kada pomažete drugima, ne vrtite se stalno oko vlastitog uspjeha. Moguće je potrošiti previše vremena razmišljajući o sebi i o svim područjima života koja nisu onakva kakva biste željeli da budu.</p><h2>4. Nemogućnost da prepoznate male uspjehe i osjećate zahvalnost</h2><p>Kada stvari krenu po zlu ili kada nam treba više vremena da dobijemo ono za što mislimo da će nas usrećiti, često počnemo prigovarati zbog onoga što nemamo. Tada postaje teško uočiti šta je ipak dobro prošlo i koji mali dijelovi života donose radost.</p><p>Teško je biti zahvalan ljudima koji vas vole i podržavaju, a ponekad se čak može javiti osjećaj da vam niko „ne drži leđa“. Što više pronalazite načine da budete zahvalni – čak i za sitnice – to ćete biti otporniji. Zahvalnost pomaže i da se prisjetite kako nije uvijek bilo teško te da ste i ranije prebrodili izazove.</p><h2>5. Mentalno zdrave osobe ne porede sebe s drugima</h2><p>Jedan od razloga zbog kojih se mnogi bore s anksioznošću, negativnošću, depresijom, ljubomorom i drugim emocijama koje narušavaju mentalno zdravlje jeste stalno upoređivanje s onim što drugi imaju ili što su postigli.</p><p>Upoređivanje je opasno jer nemate uvid u nečiju unutrašnju stvarnost i životnu pozadinu – čak i kada se čini da drugi imaju više ili da su sretniji. Na primjer, neko može živjeti u lijepoj kući i imati dobro plaćen posao, a istovremeno se boriti s ozbiljnim problemima u braku. Ili neko može izgledati kao da je dobio više unapređenja bez posebnih kvalifikacija, ali vi ne znate koliko je zaista sposoban ili kako se snalazi na razgovorima za posao.</p><p>Gledate nečije Instagram objave ili slušate hvalisanje o „savršenom“ životu – i počnete zavidjeti. Zatim se pitate zašto vi to ne možete imati ili postići. S vremenom se može javiti misao da s vama nešto nije u redu ili da nikada nećete imati život kakav želite. A istina je jednostavna: vrijeme koje trošite na upoređivanje krade energiju koju biste mogli ulagati u sebe, svoje ciljeve i izgradnju smislenog života.</p>

Ogledalo kao izvor straha: Fobija koja može potpuno promijeniti svakodnevni život

Sklerodermija: Rijetka autoimuna bolest koja mijenja kožu i unutrašnje organe

Kako postiti, a sačuvati zdravlje: Savjeti gastroenterologa i nutricionistice

Kod napada panike može pomoći limun: Kako kiseli okus pomaže da ostanete prisutni u trenutku

Simptomi koje mozak šalje i koje nikada ne smijete ignorisati

Zašto lakše dišemo na jednu nosnicu

Kada je najbolje piti kolagen – ujutro ili navečer za maksimalan učinak

Kako ljekari otkrivaju autoimune bolesti

Korištenje multivitamina: Vrijeme uzimanja igra važnu ulogu u iskoristivosti

Ako imate visok kolesterol, jednu vrstu hrane izbacite iz prehrane

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

Ako su ih imali vaši roditelji, veći je rizik i za vas: Ovo su tri nasljedne bolesti

Ovo su tri najbolje fizičke aktivnosti ako ste pod stresom

Obrasci iz teškog djetinjstva često utječu na način roditeljstva

Može li obilna menstruacija uzrokovati anemiju i hronični umor

Ovo je 5 stvari koje mentalno zdrave osobe ne rade: Jeste li među njima?

Zdravlje

Ogledalo kao izvor straha: Fobija koja može potpuno promijeniti svakodnevni život

Sklerodermija: Rijetka autoimuna bolest koja mijenja kožu i unutrašnje organe

Kako postiti, a sačuvati zdravlje: Savjeti gastroenterologa i nutricionistice

Kod napada panike može pomoći limun: Kako kiseli okus pomaže da ostanete prisutni u trenutku

Simptomi koje mozak šalje i koje nikada ne smijete ignorisati

Zašto lakše dišemo na jednu nosnicu

Kada je najbolje piti kolagen – ujutro ili navečer za maksimalan učinak

Kako ljekari otkrivaju autoimune bolesti

Korištenje multivitamina: Vrijeme uzimanja igra važnu ulogu u iskoristivosti

Ako imate visok kolesterol, jednu vrstu hrane izbacite iz prehrane

U Bosni i Hercegovini prvi put sekvencioniran cijeli genom: Prekretnica za pacijente koji godinama lutaju u potrazi za dijagnozom

Ako su ih imali vaši roditelji, veći je rizik i za vas: Ovo su tri nasljedne bolesti

Ovo su tri najbolje fizičke aktivnosti ako ste pod stresom

Obrasci iz teškog djetinjstva često utječu na način roditeljstva

Može li obilna menstruacija uzrokovati anemiju i hronični umor

Ovo je 5 stvari koje mentalno zdrave osobe ne rade: Jeste li među njima?